Javno dobro traži ocjenu ustavnosti Zakona o lokalnim porezima: „Ovo je dvostruko oporezivanje dohotka“
Stranka Javno dobro je u četvrtak, 2. siječnja, uputila Ustavnom sudu Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o lokalnim porezima koji je nakon izmjena i dopuna u 12 mjesecu 2024. stupio na snagu 1.siječnja 2025. – a radi se o izmjenama koje su u široj javnosti interpretirane kao „porez na nekretnine“, ili „porez na apartmane“
„Nedostatak smislenosti i promišljanja općeg poreznog sustava RH, navođenje potpuno nelogičnih razloga za donošenje izmjena, kao i neostvarivih ciljeva, uz sve formalne neustavnosti navedene u našem Prijedlogu, pretvaraju hrvatski porezni sustav umjesto alata za gospodarski razvitak u igračku u rukama neukih ministara, a po željama premijera Plenkovića.“, obrazlaže razloge za ovaj potez predsjednica Javnog dobra, Vladimira Mascarell.
Osim ocjene ustavnosti zatražili su i ”privremenu mjeru” temeljem članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, odnosno privremenu obustavu provedbe nedavno izmjenjenih članka 2., 5. i 6. Zakona o lokalnim porezima obzirom da bi njihovim izvršavanjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice.
Očekuju akciju jedinica lokalne samouprave i građana
Uz Prijedlog za pokretanje ocjene ustavnosti koji je stranka Javno dobro uputila Ustavnom sudu izradili su i prijedlog zahtjeva za pokretanje postupka ocjene ustavnosti koji je namjenjen kao prijedlog za stavljanje na dnevni red i izglasavanje na gradskim i općinskim vijećima, a kako bi i jedinice lokalne samouprave mogle uputiti te zahtjeve prema Ustavnom sudu – jer jedino zahtjeve za ocjenu ustavnosti zatražene od predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, dakle, gradskih ili općinskih vijeća, Ustavni sud mora rješavati u zakonom propisanom roku.
Iz stranke kažu da već imaju i pozitivne reakcije pojedinih vijećnika i uvjereni su da će interes za širu akciju prema Ustavnom sudu rasti. Obratiti će se i Zoranu Milanoviću, predsjedniku RH i kandidatu na novim predsjedničkim izborima, kao i njegovom protukandidatu Draganu Primorcu (kandidatu HDZ-a i partnerskih stranaka) s prijedlogom da i oni odmah zatraže ocjenu ustavnosti zakona od Ustavnog suda. „Smatramo da se Predsjednik RH prvenstveno mora brinuti o ustavnoj demokraciji, a usklađenost zakona s Ustavom je nužna da bi se ona mogla ostvariti.“, kaže Arsen Mujagić iz Javnog dobra.
Nadaju se da će i širi krug građana pokazati interes za akciju propitivanja ustavnosti, a oni će im kao stranka pružiti pravnu pomoć u oblikovanju Prijedloga.
“Ovo je dvostruko oporezivanje dohotka”
A koje su ključne točke na koje upozorava Javno dobro?
Smatra se da ciljevi Zakona nisu jasno definirani, te da su određeni tek implicitno. „Može ih se shvatiti kao želju da se ovim Zakonom omogući trajno rješavanje stambenog pitanja studenata, mladih i mladih obitelji kroz snižavanje cijena nekretnina i kamata na stambene kredite odnosno želi se na tržište staviti 600.000 praznih stanova.“, navodi se u Prijedlogu, te se tvrdi da ovaj Zakon to ne omogućava.
„U društvu koje garantira poduzetničku slobodu odnosno slobodno tržište i pravo vlasništva pokušaj da se izmjenom lokalnih poreza na račun lokalne samouprave i građana uz dvostruko oporezivanje i pogrešnu terminologiju odnosno pojmovnu zbrku utječe na tržište stanova ili financijsko tržište je osuđen na propast ali je osuđen i na ustavne probleme. Osporavanim odredbama Zakona kojima se mijenja i dopunjuje Zakon o lokalnim porezima tek je promijenjen naziv jednog od lokalnih poreza ali ne i predmet oporezivanja, uvedeno je protuustavno nametanje obveza lokalnoj samoupravi uz ograničenje ustavom zaštićenog prava na slobodno raspolaganje prihodima. Navedeni porez uz pojmovnu zbrku omogućava inače nedopušteno dvostruko oporezivanje dohotka te porezni sustav čini nepravednim i nejednakim.“, navodi se između ostalog.
“Suzuje se, odnosno reducira, pojam nekretnina”
Javno dobro smatra da definiranjem pojma nekretnine ovaj Zakon znatno suzuje-reducira pojam nekretnina iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
„Nekretnine se reduciraju samo na stambenu zgradu ili stambeni dio stambeno-poslovne zgrade ili stan te bilo koji drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju. Iz definicije nekretnina osporavanog Zakona i ostalih odredbi jasno je da se u naravi i dalje radi o porezu kuća za odmor koji je tek na pojmovnoj razini transformiran u porez na nekretnine. Zbog toga se postavlja pitanje zbog čega je uopće došlo do promjene naziva poreza. Možda zato da bi se napravila pojmovna i pravna konfuzija u Zakonu kako bi se „sakrile” neustavne odredbe koje bi trebale osigurati ispunjenje u osnovi populistički ciljeva. Ne radi se uopće o poreznoj reformi ni o bilo kakvoj transformaciji poreza na kuće za odmor nego tek o neustavnim izmjenama kojima se nije promijenio sadržaj ni predmet oporezivanja i kojima se u konačnici krše ustavne garancije lokalnoj samoupravi i neustavnom ograničavanju prava vlasništva i slobodnog tržišta.“, navedeo je u Prijedlogu koji je upućen Ustavnom sudu.
U Prijedlogu se potom analiziraju pojedinačni članci, odnosno izmjene i obrazlaže potencijalna neustavnost.
Uvodi se “porezni sustav nejednakosti i nepravednosti”
„Porez na nekretnine je u svojoj biti porez na dohodak i to dohodak od imovine i imovinskih prava. Porez na nekretnine jest oblik poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava koji plaćaju samo vlasnici stambene zgrade ili stambenog dijela stambeno-poslovne zgrade ili stana te svakog drugog samostalnog funkcionalnog prostora namijenjenom stanovanju i to samo oni vlasnici koji ostvaruju dohodak od kratkotrajnog najma. Tako za dva identična stana, npr. iste veličine u istoj zgradi na istom katu dva vlasnika na različit način raspolažu svojom nekretninom – stanom. Jedna vlasnik stan daje u kratkoročni najam, a jedan u dugoročni najam i moguće je da pri tome ostvaruju slične ili identične prihode. Prema ovom Zakonu samo jedan od vlasnika stanova obveznik je plaćanja poreza na nekretnine i to onaj koji daje stan u kratkoročni najam. Zbog toga ovaj Zakon zasigurno krši ustavnu odredbu iz. čl. 51. prema kojoj se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Ovaj Zakon, slobodnije rečeno se ruga Ustavu i uvodi u porezni sustav nejednakost i nepravednost.”, jedno je od obrazloženja.
Javno dobro se ne protivi ideji poreza na nekretnine u sklopu posve drugačije postavljenog poreznog sustava države, ali smatra da ovo porezno rješenje i nije „porez na nekretnine“ pa ga na taj način ne mogu ni razmatrati.
Hibrid dvostrukog oprezivanja?
„Osporavni Zakon je tek nesretni hibrid dvostrukog oporezivanja dohotka od kratkotrajnog najma i nekadašnjeg poreza na luksuz. Zahtjevan legitimni cilj se ne može postići ovim Zakonom odnosno izmjenama i dopunom Zakona o lokalnim porezima nego tek “pravim” zakonom o porezu na nekretnine koji bi poštovao ustavna načela pravičnosti i jednakosti. U takvom zakonu nekretnine bi bile određene definicijom nekretnina iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i to ne bi to bile samo stambene jedinice.“, navedeno je, između ostalog u Prijedlogu.
Javno dobro smatra da se ovih zakonskim rješenjem također grubo narušavaju ustavna prava lokalnoj samoupravi, te da se krši i Europska povelju o lokalnoj samoupravi. „Zakonom su počinjene povrede odredbi Europske Povelje o lokalnoj samoupravi kojom je prihvaćeno načelo lokalne samouprave, što podrazumijeva pravo i mogućnost lokalnih jedinica da uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, uređuju i upravljaju dijelom javnih poslova. Isto je Poveljom propisano da će lokalne jedinice imati pravo na odgovarajuće svoje prihode kojima će slobodno raspolagati u obavljanju svojih ovlasti, i da će prihodi proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada čije stope oni sami određuju. Osporavanim člancima 2. i 6. uskraćuje se to pravo lokalnim jedinicama, što predstavlja povredu Povelje ali i njihovih ustavom zajamčenih prava.“, naglašavaju iz Javnog dobra.
Vladimira Mascarell za Forbes Hrvatska kaže da je već niz vijećnika i lokalnih aktivista iskazalo spremnost da se ustraje u ocjeni ustavnosti ovog Zakona. „Ovo će biti sjajna prilika i za test novog saziva Ustavnog suda. Naše je demokratsko pravo da upozoravamo da ono što je prošlo u Saboru zahvaljujući dogovorenoj većini HDZ-a nije nužno u skladu s Ustavom. Uvjerena sam da će i mnogi građani koji su zbog ovog Zakona dovedeni u neravnopravni položaj pokazati da vjeruju da još uvijek postoje institucije koje mogu „presuditi“ je li to što je isforsirala HDZ-ova većina doista u skladu s Ustavom, ili ponižava dio građana, ali i pretvara jedinice lokalne samouprave u marionete centralne vlasti.“, kaže Mascarell.
