Kako je Hrvatska došla na radar velikih lobista otkriva suvlasnica tvrtke koja je postala dio švedske grupe
Nakon što su godinama razvijali vlastitu lobističku agenciju, osnivači zagrebačkog EuroNavigatora Milly Doolan i Daniel Mondekar prodali su većinski udjel švedskoj Rud Pedersen grupi, jednoj od najvećih lobističkih agencija u sjedištu europskih institucija u Bruxellesu. O tom biznisu i planovima govori za FORBES Hrvatska Milly Doolan
„Biznis i politika su međusobno povezani, oni moraju funkcionirati u paraleli kako bi tržište i države imale zdrav rast“, kaže naša sugovornica, suvlasnica zagrebačke lobističke agencije koja je godinama poslovala pod imenom EuroNavigator i bila prilično aktivna i u Bruxellesu. U međuvremenu, u prosincu prošle godine, postala je dio konzultantsko-lobističke grupacije Rud Pedersen koja je osnovana 2003. godine u Švedskoj, a danas već ima urede u 19 europskih zemalja.
O lobiranju kao biznisu u Hrvatskoj, kao i o tome kako je došlo do transformacije u Rud Pedersen Croatia, za FORBES Hrvatska govori suvlasnica agencije Milly Doolan. U lobistički je posao prije šest godina ušla s partnerom Danielom Mondekarom, a u 2023. godini su dogurali do pola milijuna eura prihoda.
Profesionalno lobiranje ili zagovaranje interesa kod donositelja odluka koje oblikuju javne politike, ovdje je mladi zanat, napominje Doolan, a o tome govori i činjenica da je tek lani o tome donijet poseban zakon. Kompanijama koje ih žele angažirati, a nemaju prethodno lobističko iskustvo, objašnjavaju da je lobiranje produžena ruka njihova poslovnog razvoja. Tumače im i da je Bruxelles kao sjedište Europske unije jako otvoren inputima privatnog sektora, što znači da privatne kompanije mogu u vrlo ranim fazama početi sudjelovati u procesu kreiranja javnih politika. „To je, kao i u SAD-u, dio zakonodavnog procesa, gdje se konzultirate sa svima, od nevladinih organizacija do privatnog sektora. To je znak zdrave demokracije“, naglašava Doolan.
Lobistička agencija kao start-up
Kako je EuroNavigator došao do Rud Pedersen grupe i postao njen dio? I što time dobivate?
-Našu sam lobističku agenciju od početka doživljavala kao start-up, a imala je vrlo zdrav rast i od 30 posto godišnje. No, nakon pet godina smo se Daniel i ja zapitali što dalje, kako da uđemo u iduću fazu razvoja, scale-up. Za to nam je trebao partner i javili smo se početkom prošle godine Rud Pedersen grupi oko moguće suradnje. Oni su se, naime, zadnjih godina počeli jako širiti iz nordijskih u druge europske zemlje, a u Bruxellesu su među top pet lobističkih agencija. Odgovorili su da nas već neko vrijeme prate i da su im jako interesantna tržišta Hrvatske i zapadnog Balkana te da bi htjeli preuzeti EuroNavigator. Daniel Mondekar i ja smo sada manjinski partneri.
Sve to nam je odlična prilika da rastemo i učimo od ‘starijeg brata’, kao i da ojačamo svoje prisustvo u Bruxellesu. Kao agencija smo inače specifični po tome što pratimo geopolitička kretanja i gledamo kako vanjske sile utječu na Hrvatsku, kao i gdje je pozicija Hrvatske u toj priči, a također i sama zbivanja u Bruxellesu, gdje se pitanje proširenja EU-a ponovno vraća i postaje tema, pogotovo u kontekstu rata u Ukrajini, povratka Donalda Trumpa na čelo SAD-a te utjecaja Rusije i Kine, zbog čega je Europska unija zaključila da se mora malo više posvetiti svojim rubovima. U tome smo vidjeli priliku, a počeli smo u zadnje vrijeme dobivati i sve više upita stranih kompanija za područje zapadnog Balkana. S druge strane, Rud Pedersen se htio širiti na ovo tržište, a akvizicijom EuroNavigatora je zapravo kupio talent.
Koliko vas ima i hoćete li širiti tim nekim zanimljivim imenima? Među suradnicima je sada i Neven Mimica, bivši povjerenik Europske komisije i ministar u hrvatskoj Vladi.
– Neven Mimica je savjetnik Uprave i to je idealno jer nam daje dodatnu dimenziju, zbog bogatog iskustva i velikog institucionalnog znanja. Bez vanjskih suradnika nas je u timu sedmero. Po tome smo unutar Hrvatske najveća samostalna agencija za odnose s institucijama ili lobiranje. Htjela bih da rastemo na 10 članova tima, ali to je cilj za idućih pet godina. Uskoro ćemo pojačati tim s osobom koja ima dosta iskustva u lobiranju, ali ime za sada ne mogu otkriti. Moram reći da je zapošljavanje u ovom sektoru inače dosta zahtjevno. Treba naći osobu koja ima interes i za biznis i za politiku, zanimaju ga pritom europske i hrvatske javne politike te ima analitičke sposobnosti i može razumjeti zakonodavne okvire. Rekla bih da te osobe trebaju imati i poduzetnički duh te biti vrlo znatiželjne.
Kako vam je išlo u 2024. godini?
-Još nemam finalne podatke, ali rast je bio dobar, do 50 posto u odnosu na 2023. godinu.
Dizali ste cijene usluga ili je toliko rastao broj klijenata?
-Oboje. Usluge su postale skuplje jer smo i mi kao firma postali drukčiji. Jako se sada bavimo i strateškim savjetovanjem na visokoj razini, a to su usluge koje imaju svoju cijenu. S druge strane, i broj klijenata je rastao. U ovoj godini optimistično očekujem, s dodatnim pojačanjem naše grupacije, nastavak rasta.
U priopćenju vezanom za preuzimanje se spominje ekonomski rast Hrvatske kao i da strane kompanije ovdje vide prilike, primjerice, u području energetike, pa bi mogle biti i vaši klijenti. No, oko obnovljivih izvora energije se hrvatska administracija nije baš iskazala, neki su stranci i otišli.
-Hrvatska je mlada demokracija i konstantno smo u tranziciji. Postoji kompleksnost dobivanja dozvola, a oko zelenih politika su vrlo jake i glasne nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša. Znači, na proces utječe jako puno faktora, a s vremenom će, smatram, tržište biti prodornije. Neke kompanije probaju, pa ako ide-ide, ako ne, odlaze. S druge strane, valja znati i da dio stranih kompanije kroz Hrvatsku kao članicu EU vidi priliku za zagovaranje europskih zakonodavnih okvira.
Zakon o lobiranju i što trebaju poduzeti tzv. lobirane osobe
Je li posao ovdje profunkcioniralo u skladu sa Zakonom o lobiranju koji je stupio na snagu krajem prošle godine? Je li lobiranje postalo transparentnije?
– Sudjelovala sam u radnoj skupini za izradu Zakona o lobiranju i on je svakako pozitivan pomak u lobističkom svijetu. No, nije savršen, bilo je još prostora da bude širi po pitanju koga se sve smatra lobistom. Bilo bi šteta da se svede na to da se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa bavi isključivo nama kao agencijom i još 3-4 koje ‘priznaju’ da se bave lobiranjem. Mislim da je sada velika odgovornost na državi i na tzv. lobiranim osobama da budu transparentni oko toga tko ih sve traži sastanke. Naime, prema zakonu, lobirana osoba mora tražiti od onih koji ih traže službeni sastanak da pruže dokaz da su upisani u Registar lobista.
Vodila se velika debata oko toga tko mora što prijavljivati. Recimo, kada imate sastanak s povjerenikom Europske komisije u Bruxellesu, on objavi da je bio održan taj sastanak. U Hrvatskoj je ta odgovornost zakonom stavljena na tržište. Mi kao agencija moramo jedanput godišnje predati izvješće o lobističkim aktivnostima.
Vaša agencija nije, međutim, vidljiva u Registru lobista koje odnedavno vodi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Kako to?
-Među prvima smo predali sve papire za upis, čim je Registar objavljen. Vrlo se radujemo da ćemo biti upisani, kako nam je Povjerenstvo reklo, u najskorijem roku. U Europskom registru transparentnosti smo već godinama.
Kako lobiranje koegzistira sa ‘starohrvatskim’ načinom, a to su stranačke i rođačke veze? One su vam na neki način konkurencija.
-Toga ima i uvijek će vjerojatno i biti. Mi kao kompanija se vodimo načelima profesionalnog lobiranja. Ono što znam ponekad reći potencijalnim klijentima je: svatko ima nekog rođu negdje, i on će ti možda srediti jedan sastanak, ali on neće moći odraditi dugoročnu kampanju. Ukoliko se želite ozbiljno baviti zagovaranjem svojih interesa, vi morate imati dugoročnu kampanju.
Zanimljiva suradnja s Dok-Ingom
Koji su vam poslovi do sada bili posebno uspješni, ili zanimljivi?
-Jako smo ponosni na to što smo kao lobisti radili u najranijim fazama donošenja europske Uredbe o umjetnoj inteligenciji, zajedno s hrvatskom Udrugom za AI, te smo imali kampanje usmjerene prema hrvatskoj Vladi i Europskoj komisiji te ostalim dionicima sustava. Utjecali smo na to kako izgleda okvir, odnosno kontrolirani uvjeti za testiranje novih tehnologija.
Također, godinama kao agencija radimo s Dok-Ingom koji nam se svojedobno javio da mu pomognemo oko toga da se pravilno predstavi u EU, odnosno unutar europskog obrambenog miljea u Bruxellesu, te da se upoznaju s ključnim dionicima. Naime, kako su nam bili rekli, u EU su vidjeli puno prilika, ali nisu razumjeli kako Unija funkcionira i naš je zadatak bio da im to objasnimo i pomognemo. Istovremeno, stvorila se za njih i prilika da doprinesu procesu razminiranja u Ukrajini – oni za to imaju svoje strojeve, a Hrvatska razvijen cijeli ekosustav. Naša uloga bila je da razminiranje dovedemo na dovoljno visoku razinu da to bude doprinos Hrvatske u humanitarnoj pomoći Ukrajini. Tamo je ove godine Dok-Ing otvorio i ured.
Što očekujete da donosi 2025. godina, s Trumpom i novom Europskom komisijom? Kakve poslove?
-Globalno smo na rubu velikih promjena – Trump će imati svoje politike koje će se odraziti i na Hrvatsku, a tu će biti i nove politike Komisije. Čekamo da vidimo što će se sve dogoditi, ali neke naznake su već tu, a jedna od njih tiče se promjena u carinskoj politici. Bit će jako bitno za kompanije da odluče što one žele, da formuliraju za što se zalažu i što bi ugrozilo njihov biznis. Institucije moraju toga biti svjesne da bi ih mogle zaštititi. Može se očekivati da će zelene politike jačati, a bit će aktualno i pitanje europske autoindustrije i električnih automobila iz Kine. Pitanje rata u Ukrajini će i dalje biti aktualno i to će se odraziti i na Hrvatsku, od tržišta plina do obrambene industrije. Pitanje obrane Europe će dobijati na važnosti, pogotovo ako Trump zatraži da europske članice NATO-a moraju svoja ulaganja u obranu povećati na 3-4 posto BDP-a. Postavit će se i pitanje kako Europa jača svoju domaću industriju, kako će naći svoje „kapitalce“ koji mogu konkurirati američkim i kineskim „kapitalcima“, a očekuje se da će biti mogućnosti velikih ulaganja u istraživanje i razvoj. Za biznis je tu velika prilika, da on sam pokaže gdje su prilike za Europu.
| Kako poslujete u regiji zapadnog Balkana? -Nemamo svoje urede nego surađujemo s kolegama konzultantima na tom području. Prije godinu dana, kada se pripremao izvještaj Europskog parlamenta o Srbiji u procesu pridruživanja EU, mediji su pisali da ste bili angažirani oko toga od strane Telekom Srbije. Što možete reći o tome? – Telekom Srbije nije bio niti je sada naš klijent. Mi radimo s Wireless Media Group u vlasništvu Igora Žeželja već nekoliko godina i oni su kao naš klijent upisani u Europski registar transparentnosti. Pomažemo im da razumiju Bruxelles i da imaju svoj glas tamo, pogotovo s obzirom na pojačani interes prema Srbiji, i politički i u smislu pridruživanja. To što mi za njih radimo, radimo i za druge klijente – obavještavamo ih o temama koje su od njihovog interesa, pomažemo im organizirati sastanke i da se predstave u najboljem svjetlu. Špekulacije oko našeg angažmana i utjecaja su bile samo špekulacije. Mislim da je i zabranjeno utjecati na te izvještaje koji se rade o zemljama. |
