Kampovi godinama nisu plaćali najam zemljišta, tvrdi Damir Vanđelić. Podnio je i kaznenu prijavu

featured image

5. stu 2024. 06:58

Republika Hrvatska skoro četiri godine kampovima nije naplaćivala najam državnog zemljišta na kojem se nalaze. To tvrdi Damir Vanđelić, koji je sa strankom Republika zbog toga podnio kaznenu prijavu. Po njihovom izračunu, država je zbog toga propustila naplatiti možda i do 120 milijuna eura.

Veliki broj kampova koji se dijelom ili u potpunosti nalazi na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, već nekoliko godina nije plaćao najam tog zemljišta. To za Forbes Hrvatska tvrdi Damir Vanđelić, koji je zajedno sa strankom Republika još u travnju ove godine zbog toga podnio kaznenu prijavu radi nanošenja štete državnom proračunu i prouzročene koristi drugim pravnim i privatnim osobama, no, nema informacija jesu li počeli izvidi ili bilo kakve druge radnje.

Četiri godine ranije, u travnju 2020. godine donesen je Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Prema zakonu, Uredba o uređenju zakupa na dijelovima kampa u vlasništvu Republike Hrvatske trebala se donijeti 60 dana nakon njega, no nije. U sljedećih 60 dana morala su se donijeti i rješenja o obuhvatima kampova i poslati pozive na potpisivanje ugovora, no nisu. Nakon toga, u najviše 60 dana sva rješenja trebalo je uključiti u financijski plan i evidentirati te prihode prema Zakonu o proračunu.

No, sve je zapelo na prvom koraku. Uredba koju je trebalo donijeti u roku 60 dana nije bila donesena niti u roku od tri godine i 10 mjeseci. Vanđelić pojašnjava kako to znači da cijelo to vrijeme država nije ubirala te prihode i dodaje kako se na primjeru financijskih izvještaja nekih većih turističkih tvrtki vidi kako su imali rezervirana sredstva za tu svrhu koja nisu potrošili.

Što kaže Ministarstvo?

Nakon što su članovi stranke Republika poslali zahtjev za pristup informacijama o prihodima od najma zemljišta za kampove i turistička naselja u veljači ove godine, država je ekspresno reagirala. U roku od 13 dana Uredba je stupila na snagu.

Vanđelić kaže i kako je od tada do danas javno dostupno da je donesena samo jedna odluka o davanju u zakup.

Prema odgovoru Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, spomenuti Zakon i Uredba obuhvaćaju 84 kampa koja se nalaze na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Pojašnjavaju kako se Zakon i Uredba odnose se na ‘kampove iz privatizacije’, u kojima su djelatnost obavljala nekadašnja društvena poduzeća koja su provela pretvorbu i privatizaciju kao i na manji broj kampova koji se nalaze na državnom zemljištu, glede kojih se ne provodi upravni postupak propisan Zakonom.

Kažu da do danas nije sklopljen niti jedan ugovor o zakupu kampa. Ugovorima će prethoditi provođenje upravnog postupka kojim će se utvrditi obuhvat kampa, kao i koji dijelovi unutar tog obuhvata pripadaju Republici Hrvatskoj, a koji društvu. Po pravomoćnosti rješenja i provođenju elaborata koji su osnova za donošenje odluke u upravnom postupku u katastru i zemljišnim knjigama, nastat će mogućnost za sklapanje ugovora na rok od 50 godina.

Dodaju kako je, iznimno, u tijeku sklapanje ugovora za tri kampa kod kojih je nadležno Državno odvjetništvo sklopilo nagodbu temeljem starog Zakona o turističkom i ostalom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije kojom je stvorena suvlasnička zajednica na nekretninama koje čine kamp.

Isto tako, priprema se i sklapanje ugovora za još osam kampova iz druge skupine kampova koji nisu iz privatizacije. Korisnici kampova imaju položaj zakupnika po zakonu te im se obračunava zakupnina temeljem Zakona i Uredbe.

Država je morala primijetiti da nema tih prihoda

Vanđelić kaže kako je bilo nemoguće da država ne primijeti da se tako dugo novac po ovoj osnovi ne prikuplja. Između ostalog, i zbog toga jer je u proračunu morao biti planiran prihod od navedenog zakupa. U trenutku kad taj prihod nije ostvaren, Ministarstvo financija moralo je izvršiti proračunski nadzor.

Forbes Hrvatska upitao je Ministarstvo financija je li navedni prihod planiran i je li izvršen proračunski nadzor zbog njegovog neprikupljanja. U svom odgovoru kažu kako je Ministarstvo graditeljstva bilo u obvezi tijekom 2024. godine postupiti u skladu s navedenim odredbama Uredbe te da je u ugovornom odnosu s trgovačkim društvima, nema osnova za obavljanje proračunskog nadzora.”

Prema procjenama stranke Republika, na ovaj način državni proračun oštećen je za iznos od oko 120 milijuna eura. Doduše, kažu kako bi iznos bio toliki kad bi se obračunavao na temelju fer zakupnina. Vanđelić pojašnjava kako stavka po kojoj zakupnina ne smije biti veća od četiri posto prihoda – tvrtke – zakupnika nepotrebno ograničava prihode države i zavarava prosječnog čitatelja. Dodaje kako je spreman preuzeti bilo koji kamp koji tvrdi da mu je problem plaćati 10 do 12 posto prihoda za zakup državnog zemljišta uz more.

Među vlasnicima kampova ljudi bliski vlasti

Osim toga, skreće pozornost da su među vlasnicima i suvlasnicima kampova neki ljudi bliski vlasti koji su možda zbog ovog modela profitirali. Među njima su bivši ministar Ivan Vrdoljak, vlasnik Core medije Vladimir Mamić, Oleg Uskoković u čije odvjetničkom uredu je radio ministar Damir Habijan i otac ministra Olega Butkovića, Srećko Butković. Ivan Vrdoljak suvlasnik je i direktor u tvrtki Porton Biondi koja posjeduje istoimeni kamp u blizini Rovinja. Vladimir Mamić suvlasnik je u tvrtki Adriatic kampovi koja u vlasništvu između ostalog ima kamp Pineta i Holiday Center BI VIllage. Oleg Uskoković indirektni je suvlasnik i predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Aminess pod čijim brendom u Hrvatskoj posluju četiri kampa. Srećko Butković vlasnik je obrta za ugostiteljstvo Lucija i kampa Punta Povile blizu Novog Vinodolskog.

No, Srećko Butković tvrdi kako je on cijelo vrijeme uredno plaćao korištenje zemljišta svog kampa. Kako bi to dokazao, poslao je petogodišnji ugovor po kojem je plaćao sve do kraja 2022. godine. Kaže kako je i nakon toga dobivao račune, unatoč tome što nije bilo Uredbe.

Od ostalih, na upit su odgovorili samo iz tvrtke Aminess koja je u indirektnom suvlasništvu Olega Uskokovića. Na pitanje jesu li plaćali naknadu, oni su odgovorili kako u razdoblju od dana stupanja na snagu novog Zakona do stupanja na snagu Uredbe o uređenju zakupa na dijelovima kampa u vlasništvu Republike Hrvatske nisu postojale pravne pretpostavke za njezino podmirivanje, no tvrde da su ih podmirili tijekom 2024. godine sukladno ranije navedenim propisima i izdanim računima nadležnog Ministarstva.

Damir Vađelić kaže kako ga DORH nikada nije kontaktirao radi prijave koju je podnio, te ne zna jesu li možda započeli izvidi. Prema iznosima naplaćivanima od kampova u 2019. godini radi se o minimalno šest milijuna štete, no vjeruje da bi se šteta mogla procijeniti i na 120 milijuna.