Kina zbog pada broja stanovnika produljuje radni vijek. Slično čeka i Hrvatsku

Kina produljuje radni vijek jer procjenjuju da će do 2050. na jednog umirovljenika imati 1,6 radnika. Hrvatska trenutno na jednog umirovljenika ima 1,4 radnika, zbog čega se mirovine dobrim dijelom financiraju iz proračuna.

Hrvatska se, kada je u pitanju mirovinski sustav, suočava sa sličnim problemima kao i mnoge druge zemlje. Pad broja stanovnika, odnosno smanjenje broja novorođene djece dovode u pitanje održivost mirovinskog sustava koji se temelji na onome što se naziva međugeneracijska solidarnost – da se uplatama radnika financiraju mirovine postojećih umirovljenika.

Kineska vlada produljuje radni vijek. U mirovinu sa 63 godine

S ovim problemom suočava se i najmnogoljudnija zemlja svijeta – Kina – čija je vlada prije nekoliko dana donijela odluku o povećanju dobi za odlazak u mirovinu kao i povećanju broja godina koje moraju odraditi kako bi na nju stekli pravo.

Ova odluka objavljena je prošli petak, nakon što je nekoliko dana ranije, putem kineske državne televizije, javnost doznala da se razmatraju mjere produljenja radnog vijeka.

Hrvatska je također, još 2018. pokušala produljiti radni vijek do 67. godine života, ali je ta mjera odbačena nakon sindikalnog referenduma na kojem su se građani izjasnili da ne žele takvu promjenu. No, nekoliko godina nakon toga ipak je, u blažoj verziji, omogućeno produljenje radnog vijeka. U dogovoru između poslodavca i radnika moguće je produljiti radni vijek do 68. godine, za što su radnici stimulirani većom mirovinom.

Što se tiče Kine, oni namjeravaju u roku od 15 godina povisiti dob za odlazak u mirovinu za muškarce sa 60 na 63 godine, dok će se za žene granica povisiti s 50 na 55 ili 58 godina, ovisno o težini posla.

Do 2050. imat će 1,6 radnika po umirovljeniku

Iako Kina trenutno ima povoljan odnos broja radnika i umirovljenika – na jednog umirovljenika dolazi čak pet radnika, prognoze su da će se taj broj do 2050. drastično smanjiti, na tek 1,6 radnika po umirovljeniku, čime mirovinski sustav postaje neodrživ. Kina je krajem 70-ih godina prošlog stoljeća uvela politiku “jednog djeteta”, koja je upravo iz ovih razloga i ukinuta 2015. godine.

Hrvatski mirovinski sustav već je u toj situaciji za koju se Kina tek sprema 2050. godine. Naime, trenutno u Hrvatskoj na jednog umirovljenika imamo tek 1,4 radnika, a i to je poboljšanje u odnosu na prije četiri ili pet godina, kada je omjer bio još nepovoljniji.

To je razlog zbog kojeg se oko polovice iznosa potrebnog za isplatu mirovina zapravo doznačuje iz državnog proračuna, a ne isključivo od uplata postojećih zaposlenika – iako je solidarni sustav u osnovi bio tako zamišljen.

Koje je rješenje problema?

Sa sličnim problemima susreću se i druge zemlje Europe i Zapada. Konkretno, na razini EU na jednog umirovljenika trenutno dolazi 2,7 radnika, ali prognoze, temeljene na sadašnjim demografskim trendovima pokazuju da slijedi pad te bi do 2100 godine cijela EU imala omjer otprilike kao sada Hrvatska – 1,5 radnika po umirovljeniku.

S obzirom na to da će se demografski trendovi vrlo teško preokrenuti, građani će vjerojatno morati pristati na dulji radni vijek nego što je to bilo u prošlosti ili će Vlade morati smisliti drugačiji sustav financiranja mirovina, u kojem one neće ovisiti o tome kako stoje javne financije i koliko ljudi uplaćuje mirovinske doprinose.