Kriza u Njemačkoj počinje se prelijevati i u zemlje srednje i istočne Europe

Rast BDP-a za drugo tromjesečje, u zemljama srednje i istočne Europe podbacio u odnosu na očekivanja, zbog usporavanja njemačkog gospodarstva

Problemi u njemačkom gospodarstvu počeli su se polako prelijevati i na zemlje srednje i istočne Europe. Njemačka industrijska proizvodnja je u silaznoj putanji, pogotovo dijelovi industrije koji snažno ovise o energentima, a više pokazatelja – PMI, Ifo i ZEW indeks – upućuju na to da Njemačka ide u smjeru krize, navodi se u analizi Erste Grupe.

Takav razvoj situacije, naravno, utječe i na njemačke trgovinske partnere, pa je niz zemalja iz regije, poput Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke, već počeo osjećati posljedice.

Osobna potrošnja glavni pokretač rasta

Osobna potrošnja bila je glavni pokretač rasta u zemljama regije, ali je i javni sektor dao značajan doprinos rastu u drugom tromjesečju, s obzirom na to da je javna potrošnja rasla u većini promatranih zemalja, stoji u analizi Erstea.

U drugom tromjesečju investicije su rasle u svim zemljama osim Mađarske i Slovenije. Dok je u Sloveniji pa investicija bio relativno beznačajan, u Mađarskoj je došlo do značajnog pada.

Također, više zemalja regije ušlo je u proceduru za smanjenje prekomjernog deficita, što znači konsolidaciju javnih financija, osim kada je u pitanju Poljska, koja namjerava povećati potrošnju za obranu u 2025. godini, na 4,7 posto BDP-a. Analitičari Erstea smatraju da bi i Mađarska mogla odgoditi sređivanje stanja u javnim financijama, s obzirom na to da ih 2026. čekaju parlamentarni izbori.

Što se tiče Hrvatske, analitičari Erstea navode da je rast BDP-a i dalje snažan. Uz to primjećuju da realni rast plaća i dalje potiče potrošnju kućanstava. Napominju i da je Hrvatska vrlo izvjestan kandidat za podizanje kreditnog rejtinga u 2024. godini.

Rast BDP-a u Hrvatskoj 3,4 posto

Od promatranih zemalja, Erste za Hrvatsku i Srbiju prognozira najveći rast ove godine. Očekuju da bi rast BDP-a u Hrvatskoj trebao iznositi 3,4 posto, dok je za Srbiju prognoza 4 posto. Najslabiji rast će ove godine imati Češka, za koju prognoza iznosi 0,9 posto. Za Mađarsku se očekuje rast od 1,4 posto, Rumunjsku 1,9 posto, Sloveniju 1,2 posto, Slovačku 2,2 posto. Za Poljsku se očekuje rast od 3,2 posto.

Značajan utjecaj na gospodarstvo ima i priljev novca iz EU fondova. Hrvatska je prošle godine primila novac iz EU fondova u visini od čak 4,5 posto BDP-a, što je znatno više ostalih od promatranih zemalja.

Što se tiče inflacije, očekuje se da će se njen pad nastaviti i u 2025. godini. Prognoza za Hrvatsku je da će inflacija sljedeće godine pasti ispod 3 posto, otprilike kao i u Češkoj. U Mađarskoj se očekuje rast inflacije te se prognozira da bi ona sljedeće godine mogla porasti na iznad 4 posto.