Mali dioničari Jadran tvornice čarapa gnjevni: Je li sve što vrijedi prebačeno u tvrtke direktorovog sina?

featured image

20. ruj 2024. 06:57

Mali dioničari tvrtke Jadran tvornica čarapa nedavno su po prvi put imali većinu na Skupštini društva i pokušavaju ga spasiti od stečaja, a tvrde da su imovina, prava i poslovi društva prebačeni na tvrtke direktorovog sina bez njihova znanja. Požalili su se i Hanfi, no ona poručuje da nije nadležna

Mali dioničari Jadran tvornice čarapa (JTČ) okupili su se u najvećem broju do sada te su imali većinu na izvanrednoj i redovnoj Glavnoj skupštini dioničara koje su održane prošlog petka, 13. rujna. Iz svojih su redova tada izabrali predsjednika Skupštine Pavla Stanišića, a potom demonstrirali da nisu suglasni s većinom prijedloga dnevnog reda.

Tako nisu prihvaćeni izvješće Uprave, izvješće ovlaštenog revizora, odluka o pokriću gubitaka, razrješnica članu Uprave Vinku Barišiću i odluka o imenovanju revizora. U Nadzorni odbor (NO) imenovali su potom dioničara Krešimira Mitrovića i financijskog stručnjaka Danijela Klaića.

Stanišić, Davor Sinković i Darko Prpić samo su neki od nezadovoljnika među malim dioničarima. Ujedinilo ih je nezadovoljstvo načinom na koji Barišić upravlja tvrtkom posljednjih godina.

Što je okrilo izvješće revizora

Iako na prvi pogled djeluje da su sada u formalno boljoj poziciji, čini se da od toga neće imati mnogo koristi. Toj zagrebačkoj tvrtki prijeti stečaj, a prema njihovim tvrdnjama, imovina i prava dioničkog društva prebačeni su na privatne tvrtke bez njihovog znanja. To su u punom obimu otkrili tek pregledavajući izvješća revizora.

Osim toga, imenovanje Nadzornog odbora još nije gotovo, a upitno je i hoće li NO biti imenovan prije nego se održi ročište o stečaju.

Otac potpisao ugovor sa sinom

JTČ je u financijske probleme upao još 2014. godine. Kroz sljedeće tri godine prošao je predstečajnu nagodbu te im je 60 posto dugova otpisano. Preostali dug državi je otplaćen u pet godina, dok je za privatne tvrtke dogovoren rok od 10 godina.

U vrijeme dok je tvrtka prolazila kroz predstečajnu nagodbu, rečeno im je da će se iz nje izdvojiti profitne centre radi povećanja efikasnosti. Nitko im nije rekao da će se dio poslovanja na taj način prebaciti u druge tvrtke u kojima JTČ nema udio, a ni oni. Riječ je o tvrtkama Jadran-čarape trgovina, Jadran čarape proizvodnja i Triavisia.

Ističu kako je prenošenje obavljeno bez zakonom propisane suglasnosti Nadzornog odbora i Glavne skupštine. Tvrde da su tim tvrtkama besplatno preneseni internetska trgovina društva i domena, 50 godina stari zaštićeni brandovi, kompletna maloprodajna mreža i svi veleprodajni kupci – trgovački lanci. Svoje tvrdnje potkrjepljuju i dokazima. Primjerice, pokazuju zapis i ugovor o prijenosu žiga Jadran.

Ugovor kojim je otac – direktor dioničkog društva, bez znanja dioničara prebacio žigove na tvrtku čiji je vlasnik njegov sin; Screenshot: Ugovor o međusobnim pravima i obvezama nositelja žiga

Direktno ili indirektno, stopostotni vlasnik sve tri tvrtke na koje je većina poslovanja prenesena je Deni Barišić, sin Vinka Barišića. On je ujedno zaposlenik i dioničar JTČ-a koji trenutačno ima 7,06 posto kompanije te direktor tvrtke Jadran čarape proizvodnja.

Hanfa: Nismo nadležni

Mali dioničari okupljeni oko Stanišića žale se kako Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ništa nije poduzela oko navodnog izvlačenja imovine i prava tvrtke iz dioničkog društva na spomenute privatne tvrtke.

Na upit Forbes Hrvatska iz Hanfe su odgovorili kako se navodne primjedbe malih dioničara izdavatelja Jadran tvornica čarapa odnose na poslovanje navedenog izdavatelja i utjecaj tih odluka na dioničare koje je uređeno Zakonom o trgovačkim društvima. Tvrde kako Hanfa nije nadležna za nadzor primjene navedenog zakona zbog čega se nisu u mogućnosti očitovati na upit. Podsjećaju kako oni kontinuirano provode nadzor nad objavljivanjem informacija na Burzi te, u slučaju utvrđivanja nepravilnosti, poduzimaju mjere u okviru svojih ovlasti.

Jadran tvornica čarapa osnovana je 1930. godine. To ime ima od četrdesetih godina 20. stoljeća, a dao joj ga je djed malog dioničara Darka Prpića; Foto: Forbes Hrvatska

Već godinu dana bez Nadzornog odbora

Navodno prenošenje imovine i prava tvrtke nije jedino čemu prigovaraju mali dioničari. Ističu kako tvrtka već godinu dana posluje bez Nadzornog odbora. Od 29. kolovoza 2023. godine on je prestao imati minimalna tri člana jer nije izabran predstavnik Radničkog vijeća.

Bivši predsjednik NO-a Kuzman Marasović dao je ostavku 20. prosinca 2023. godine, a Luka Barišić koji je zamijenio brata Denija, ostavku je dao 1. ožujka 2024. godine. Od tada NO nema nijednog člana, a mali dioničari tvrde kako je Uprava odbijala sve prijedloge da se izabere novi. Dodaju kako bez NO-a tvrtka nije smjela ni nastaviti poslovanje s povezanim firmama.

Za Vinka Barišića, koji već godinama vodi tvrtku, mali dioničari kažu da je nezakonito na njezinom čelu. Pojašnjavaju da je prilikom produljivanja njegova mandata 2020. godine izostalo podnošenje dijela dokumenata Sudskom registru.

Mali dioničar Goran Smolčić, čija majka je provela niz godina radeći u JTČ-u do svoje mirovine, kaže kako je tvrtka nekoć imala i tvornicu i skladišni prostor u Supilovoj ulici koji je prodala. Nakon toga proizvodnju su prebacili u prostor koji su kupili u Rapskoj ulici, da bi kasnije prodali i to. Danas su prema njegovim informacijama u najmu. Unatoč tome što je tvrtka uz proizvodnju rasprodala i nekretnine, kaže kako dioničari nikad nisu dobili nikakve dividende.

Fotografija direktora Vinka Barišića iz 2013. godine; Žarko Bašić / Pixsell

Barišić: Oni hoće novac, a ne bi preuzeli rizike

Na pitanje koji su im sljedeći koraci, mali dioničar Stanišić kaže da žele da se izbjegne stečaj tvrtke koji nije opravdan te da se urede odnosi između privatnih firmi i društva. Misli da bi se legalizacijom postojećeg stanja stvorio opasni presedan da uprave bez znanja i odobrenja drugih dioničara mogu imovinu i prava prenijeti na sebe.

Direktor Vinko Barišić nije htio pismeno komentirati pitanja koja mu je poslao Forbes Hrvatska. U telefonskom razgovoru kratko je rekao da oni “sad imaju novoizabrani Nadzorni odbor i mogu ga smijeniti ako žele”.

Dodaje kako svi “oni hoće novac, a ne bi preuzeli rizike”. Podsjeća da je cijela branša u propasti i da “nema šanse za opstanak tog biznisa u Hrvatskoj”. Rekao je i da za tri-četiri godine neće biti moguće naći nikoga tko će htjeti raditi u tekstilnoj industriji.