Oni se penju po zidovima, operiraju, plešu. Upoznajte robote koji nastaju u Hrvatskoj (video)
Nakon mnoštva tekstova i videa o postignućima u razvoju robota u svijetu, Forbes je posjetio i hrvatski centar robotike, Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije – CRTA
Dobrodošlicu u Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA) ekipi Forbes Magazina poželio je – robot Pero. On razgovara s ljudima, ali i – pleše. Tara Knežević, asistentica u Crti, demonstrirala je i Perinu vještinu pronalaska bačene loptice, a malo je i porazgovarala s njim, ali to ćete morati pogledati u videu.
Usavršavanjem takvih humanoidnih robota koristi mogu imati mnoge struke, primjerice bolnice gdje roboti ljudima mogu pomoći s osnovnim informacijama ili sa snalaženjem u prostoru. Cijelim timom znanstvenika u Crti upravlja Marko Švaco. Sve sa zajedničkim ciljem razvoja naprednih rješenja koja mijenjaju svijet kakav poznajemo.
“Projekti koji su nam aktivni u Centru su projekti iz područja autonomne robotike do industrijske robotike, humanoidne robotike, par projekata iz zračne i velik broj projekata medicinske robotike. Svjedoci smo starenja stanovništva i sve veće potrebe za zdravstvenom njegom”, predstavio je glavne poteze Centra Švaco.
A upravo je medicina područje u kojem se razvoj robotike izuzetno osjeti. Robotske ruke koriste se pri zahtjevnim opreacijama i raznim dijagnostičkim pregledima. Knežević nam je predstavila i robotsku ruku sa sedam stupnjeva slobode – koliko imaju i ljudske ruke. Takva se ruka najviše koristi u medicini, u zahvatima gdje je potrebna preciznost i stručnost.
Sjajni rezultati u pretrazi terena
Stalni član robotske postave u CRTA-i je i pas Spot, a predstavio nam ga je Branimir Ćaran, asistent u Crti. “Svaka noga ima tri motora zbog čega je stabilan”, kaže Ćaran. Ovakvi se roboti posebno koriste za pretragu teže dostupnih područja, primjerice na Velebitu, kada se izgube turisti. A daje sjajne rezultate i kod obilaska tvorničkih pogona. Može provjeravati ventile, raditi ture i inspekcije postrojenja, može utvrditi ako negdje curi plin ili je nešto zapaljeno. Postavlja se pitanje može li se ovakav robot koristiti i u vojne stvrhe, i koliko može biti opasan – no, etika tu već postavlja granice. “Proizvođači ovakvog robota su potpisali klauzulu da se njihovi roboti neće koristiti u takve svrhe”, naglašava Ćaran.
U narednim godinama puno se očekuje od razvoja robotike i umjetne inteligencije. No razvoj robotike djeluje zahtjevnije. “Ako hoćete robotsku šaku naučiti da rukuje određenim predmetom onda s njime morate manipulirati, a to traje. Pa koliko puta toj robotskoj šaci predmet padne na pod pa morate imati nekoga da pokrene daljnji eksperiment”, kaže Bojan Šekoranja, vodeći istraživač u Crti.
U CRTA-i puno očekuju i od mobilnog robota koji se penje po zidovima. “Prvenstveno to rade ljudi koji se vežu kao alpinisti, spuštaju se niz građevinu i sa senzorom skeniraju stanje zida. Glavna ideja je da se vozi po zidovima zgrada, vijadukata i da nosi senzor koji radi ispitivanja armature. Glavni problem je postići autonomiju”, kaže Branimir Ćaran, asistent u Crti.
Znanstvenici u pravilu izbjegavaju pričati o predviđanjima u kojem će se smjeru razvijati robotika i umjetna inteligencija.
” Svi ovi modeli umjetne inteligencije koji su danas dostupni, tražiti će svoje utjelovljenje u robotima koji će onda na temelju takvih računalnih modela moći rješavati još složenije zadaće što ne znači da će oni biti i uspješni u tome. Potencijalno ako ćete uključiti Chat GPT u nekom humanodinom robotu možda će taj robot moći riješiti još stotinu drugih stvari, ali će mu za to trebati toliko vremena da bi bilo neisplativo i možda se pokaže da će ranije razvijani specifični modeli dati bolje rezultate”, kaže Švaco, voditelj CRTA-e.
Repotažu iz Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije, CRTA, i razgovore sa znanstvenicima, ali i robotom Perom, pogledajte u videu:
