Ovaj IT poduzetnik vlasnik je prvog kineskog BYD-a u Hrvatskoj
Najpopularnija električna marka u svijetu 2023. godine bio je kineski BYD. Kako u Hrvatskoj nema njihovog zastupnika, na ulicama se pojavio tek jedan. Njegov vlasnik ispričao je zašto se odlučio baš za tu marku i pojasnio proceduru uvoza.
IT poduzetnik Kornel Boroš vlasnik je prvog i prema informacijama Forbesa Hrvatska jedinog automobila marke BYD u Hrvatskoj. Navedena kineska marka u 2023. godini bila je globalno najpopularnija električna marka automobile u svijetu. U Hrvatskoj još nema zastupnika, no navodno bi se i to moglo promijeniti.
Kinezi su već tu, BYD-u još nedostaje zastupnik
Kinezi već hvataju svoje udjele na tržištu. U tome je najuspješniji MG Motor kojem je sjedište u Britaniji, no vlasnik mu je kineski SAIC Motor. U prvih sedam mjeseci ove godine prodana su 634 komada. Za usporedbu, talijanski Fiat ih je u istom razdoblju prodao 506.
Na drugom mjestu je Geely koji se prodaje u Volvovim salonima. U prvih šest mjeseci prodano je 215 komada. Na trećem mjestu je Forthing sa 122 prodana komada.
Nakon još nekoliko kineskih marki, na začelju ljestvice mogu se pronaći Xpeng i BYD sa samo jednim primjerkom. Model BYD Dolphin njegov vlasnik Boroš uvezao je u ožujku iz Mađarske. Riječ je o automobilu snage 150 kW odnosno 204 konja. Opremljen je baterijom kapaciteta 60,4 kW koja vozilu osigurava doseg od 427 kilometara. Cijena Dolphina je 26.000 eura plus PDV, odnosno 32.500 eura.
Baš kao i Tesla, BYD Dolphin pokreće se NFC karticom
Boroš je član udruge Strujni krug koja okuplja vlasnike i ljubitelje električnih vozila. Njima je pojasnio kako se na kinesku marku odlučio jer je njihov automobil doživio kao tablet na kotačima. Kako je porijeklom Mađar, pratio je dolazak BYD-a u Mađarsku još od 2017. godine kad su u toj državi počeli proizvoditi električne autobuse i baterije. Trenutno se u Mađarskoj gradi još jedna BYD-ova tvornica za sklapanje baterija i jedna tvornica automobile. No, BYD ni u Mađarskoj još nema svoju direktnu prodaju. Za sada njihove modele nudi auto kuća koja zastupa marku BMW.
Glavni aduti zbog kojih se Boroš odlučio na ovaj automobil bili su opremljenost, cijena i podrška. Osim brojnih pohvala navodi i kritika automobila koji je kupio. Iz utora za punjenje se primjerice ne može izvaditi prijenosni punjač bez otključavanja automobila. Previše je i zvučnih upozorenja, no njih je moguće isključiti prije svake vožnje.
Po uzoru na Teslu, njegov automobil pokreće se NFC karticom, a senzori mogu zabilježiti i kretanje osoba u automobilu nakon vožnje. Oni upozoravaju i u slučaju da netko ostavi dijete u automobilu. Boroš ne zna ni za jednog drugog proizvođača automobile koji ima tu opciju.
Procedura uvoza električnog ista kao i za obične automobile
Nakon šest do osam tjedana čekanja na isporuku, automobil je uvezao iz Mađarske. Procedura je bila identična kao i prije sedam godina kad je uvezao Ford Transit. Jedino što je bitno je da unutar Europske unije postoji COC document za automobil.
Opisuje i samu proceduru. Prvo je potrebno platiti i preuzeti vozilo od trgovca, a nakon toga slijedi uvoz u Hrvatsku pri čemu automobil treba biti na prikolici. U Hrvatskoj je potom potrebno obaviti homologaciju u stanici za tehnički pregled koja je obavlja. Trošak homologacije je oko 85 eura. Nakon toga, na carini se radi “Prijava stjecanja novog prijevoznog sredstva” koja je temelj za izdavanje Rješenja o plaćanju naknade gospodarenja otpadnim vozilima. Ona ovisi o težini automobile, a u konkretnom slučaju iznosila je malo manje od 130 eura.
Slijedi uobičajena registracija s osiguranjem.
U slučajevima kad je kupac pravna osoba, a račun bez PDV-a, mora se potvrditi da je račun zabilježen u sustavu na PDV-S obrascu. Tu potvrdu potrebno je imati prilikom registracije automobile.
