Poslovni neuspjesi i povlačenja iz Hrvatske u prošloj godini koji će ostati upamćeni
Poljski vlasnici odustali su od inicijalne javne ponude dionica Studenca, Norvežani od Hrvatske kao ulagačke destinacije državnog Statkrafta. Ukrajinski milijarder nije dobio zeleno svjetlo za investiciju u pogon pilića, Talijani su ugasili tvornicu kombajna, a Nijemci “restrukturiraju” golemi projekt u šibenskoj poslovnoj zoni nakon što nisu kupili ni zemljište. Sve je to zabilježila 2024. godina. A da neuspjeh ponekad može biti na opće dobro, govori primjer neizgrađene mini-hidroelektrane na Uni
Izdvojili smo nekoliko projekata o kojima se u 2024. godini dosta pričalo, a od nekih i očekivalo, ali (zasad) nisu uspjeli; zabilježili smo i odluke o napuštanju tržišta i gašenju proizvodnje. Samo za jedan slučaj neuspjeha bismo mirno mogli reći: tako je najbolje, a radi se o zaustavljenoj gradnji mini-hidroelektrane na Uni.
Ništa od burzovnog događaja godine
Iako je najava inicijalne javne ponude te listanja na Zagrebačkoj i Varšavskoj burzi trgovačkog lanca Studenac izazvala priličnu pažnju medija, ta se ideja u 2024. godini nije poklopila s interesom investitora. Studenac je postavio previsoku cijenu i morao odustati od IPO-a, ali u kompanijskoj objavi je rečeno sljedeće: “Tijekom brojnih razgovora i sastanaka hrvatski, poljski i međunarodni ulagatelji pokazali su ozbiljno zanimanje za poslovni model Studenca, poštovanje prema ostvarenom dinamičnom rastu i podršku našem daljnjem planiranom širenju. Ipak, zbog izazovnih okolnosti na tržištu kapitala, zajedno s našim većinskim vlasnikom, odlučili smo zaustaviti IPO dionica Studenca”, rekao je Michał Seńczuk, predsjednik Uprave Studenca.
Tako smo u studenome ostali bez najvećeg burzovnog događaja godine. Iz Studenca ipak kažu kako je moguće da će ponovno razmotriti IPO ako se tržišni uvjeti u budućnosti poboljšaju.
Odlazak velike norveške tvrtke Statkraft
Norveški državni energetski div Statkraft iznenadio je ujesen objavom da se povlači iz Hrvatske te da traži kupce za svoj porfelj projekata obnovljivih izvora energije. Samo mjesec dana ranije su govorili o ambicioznim planovima i više od 750 megavata solarnih elektrana u različitim fazama izdavanja dozvola, kao i projektima vjetroelektrana i sustava za pohranu energije. Usmjerit će se ipak, objavili su u listopadu, na ulaganja u Norveškoj, drugim dijelovima Europe i Južnoj Americi.
U Hrvatsku je Statkraft stigao 2021. godine, a lani je poletno preuzeo i projekte francuskog developera obnovljivih izvora energije Neoen koji se odlučio povući s hrvatskog tržišta. Službeno, Norvežani odlaze zbog promjene strategije i fokusiranja na profitabilnije projekte, a domaći energetski stručnjaci ukazuju da je u Hrvatskoj veliki problem vrlo spori proces izdavanja dozvola, pa projekti dugo ostaju u razvoju i dogodi se da izgube jednu dozvolu dok čekaju drugu. Norvežani su naknadno objavili da je hrvatsko tržište obnovljivih izvora energije u ranoj fazi razvoja s potencijalom rasta u solarnoj energiji i vjetru, „ali visoki početni troškovi priključivanja na mrežu otežavaju Statkraftu napredak projekata”.
Pokopane njemačke solarne ambicije kod Šibenika
Nakon višegodišnjih priprema, tvrtka Vallis Solaris iza koje stoje njemački ulagači i Fraunhofer Institut, nije potpisala kupoprodajni ugovor za zemljište u industrijskoj zoni Podi na kojem je, uz ulaganje od oko 400 milijuna eura, 2028. godine trebala pokrenuti veliku proizvodnju solarnih ćelija i sklapanja modula. Kako su objasnili, projekt je u fazi restrukturiranja.
To je trebala biti prva faza vrlo ambicioznog projekta koji bi značio proizvodnju svih komponenti za izradu solarnih panela, pa u idućim fazama i postrojenja za solarno staklo te polisilicij, a također i paralelni lanac za proizvodnju zelenog vodika kao osnovne sirovine za proizvodnju sintetičkog goriva. „Poštujemo procjenu investitora o rizicima ulaganja koje je uzrokovano promjenama na globalnom tržištu te se nadamo konačnom pozitivnom ishodu projekta”, poručio je gradonačelnik Šibenika Željko Burić (HDZ).
Odustajanje se, između ostaloga, opravdava stanjem na europskom tržištu solarnih panela kojim dominiraju kineske tvrtke i provode damping, odnosno time što u EU nema snažnije zaštite tržišnog natjecanja.
Ne žele u svom selu pogon za preradu pilića
Općina Velika Ludina u Sisačko-moslavačkoj županiji objavila je da ne želi investiciju MHP Grupe u vlasništvu ukrajinskog milijardera Jurija Kosiuka, u čijem sastavu posluju slovenska Perutnina Ptuj i Pipo Čakovec. U Velikoj Ludini je planiran proizvodni pogon za preradu pilića. Načelnik Dražen Pavlović (HDZ) je sredinom studenoga na službenim stranicama općine objavio pismo u kojem obavještava da će poštovati volju stanovništva i da “tvornice neće biti”.
U objašnjenju je dodao kako se boji da propuštaju veliku priliku te će se tvornica vjerojatno raditi negdje drugdje, „neka druga sredina će ostvariti benefite, ali poštujem volju naroda“. Prema onome što je ojavljeno, mještani su se bunili prije svega zbog straha od zagađenja, ali i potencijalnog velikog priljeva stranih radnika.
Kosiuk u Hrvatskoj ima i druge planove, a oni uključuju i izgradnju tvornice za proizvodnju mokre hrane za kućne ljubimce u Zagrebu koja bi trebala početi s radom 2026. godine. Investicija je procijenjena na 40 milijuna eura.
Gašenje županjske tvornice kombajna
Talijanski vlasnik hrvatske tvrtke koja proizvodi kombajne, Same Deutz-Fahr Žetelice iz Županje,odlučio je prošle jeseni pokrenuti postupak likvidacije. Tako je u Hrvatskoj prestala proizvodnja kombajna. Toj odluci su prethodili besplodni pokušaji prodaje tvrtke iako je bilo interesenata te je čak i jedna kineska kompanija obavila dubinsko snimanje.
Županjska tvrtka, koja je nekad poslovala u sastavu slavonskobrodskog Đure Đakovića, postala je dio talijanske SDF Grupe 2005. godine, a do pokretanja likvidacije je došlo nakon pada narudžbi s jednog od glavnih tržišta, onog ukrajinskog, nakon što je tamo počeo rat. Ni ranije, međutim, pod talijanskoim vlasnicima nisu poslovi cvjetali, a većina radnika je bila na minimalcu.
Neće biti mini-hidroelektrane na Uni
Nakon brojnih prosvjednih skupova udruga građana i propitivanja kako je moguće da je dopušteno tvrtki kontroverznih poduzetnika, Pipra, da u veličanstvenoj prirodi korita rijeke Une gradi hidroelektranu snage 160 kilovata, Državni inspektorat je prošlog ljeta pokrenuo upravni postupak u kojem je doneseno rješenje kojim se zabranjuju daljnji radovi na izgradnji hidroelektrane.
Zavod za zaštitu okoliša i prirode dostavio je Državnom inspektoratu izvješće u kojem se kaže da je provedenim radovima došlo do štetnog utjecaja na prirodu te da se ne može isključiti i daljnji negativan utjecaj. Nakon toga je i građevinska dozvola za minihidroelektranu oglašena ništavom.
