Rusi u Beogradu: Riješili se straha da im prijeti povratak u Rusiju

Ratovi, mobilizacija, sankcije. To su ključni razlozi zbog kojih su mnogi ruski građani stigli u Beograd nakon početka rata u Ukrajini. Neki od njih su vidjeli potencijal za razvoj biznisa, a njihov put je istražio FORBES Srbija

Jedno od mjesta kojem gravitiraju ruski poduzetnici u Beogradu je coworking prostor Haos Community Space.

Vodi ga osnivačica i direktorica Blanka Šupe. Blanka je rođena u Srbiji, ali je dvadeset godina živjela u Rusiji i potom deset godina u San Franciscu, gde je i sama bila osnivačica nekoliko startupova.

Iz komunikacije s timovima iz Rusije, koji su počeli dolaziti u Srbiju, shvatila je da mnogi od njih zapravo žele ostati i raditi u coworking prostoru, a takvih je u to vrijeme u Beogradu bilo vrlo malo ili su kapaciteti bili popunjeni. Tako je došla na ideju da sama osnuje coworking prostor Haos Community Space.

Smanjuje se broj dolazaka

„S obzirom na to da imam iskustvo i iz Amerike, Srbije i Rusije, shvatila sam da mogu povezati ljude koji dolaze ovdje, bilo da su to Amerikanci, Rusi ili neki drugi, i samim tim da doprinesem srpskom startup ekosistemu. Dosta njih je radilo s uspješnim startupovima u Americi, pa sam mislila da je potreban jedan prostor gdje bi se svi oni mogli upoznati, prenijeti znanja i graditi zajednicu“, ističe Blanka.

U odnosu na godinu kada je rat u Ukrajini počeo, broj dolazaka je znatno smanjen. Danas Rusi, kako nam je objasnila, ne dolaze samo iz Moskve ili Rusije.

„Sada manje ljudi dolazi direktno iz Rusije. Sada ima Rusa koji dolaze iz Turske, Gruzije i Armenije. Oni su početkom rata ili kada je krenula mobilizacija pobjegli gdje su mogli, a sada, kad već biraju neko mjesto dalje, mnogi od njih dolaze u Srbiju zato što u Gruziji i Turskoj imaju problema sa sređivanjem boravka, a ovdje je to još uvijek mnogo lakše“, objašnjava Šupe.

Najveći skok migracija, primjećuje Blanka, dogodio se u rujnu 2022. godine. Pretpostavlja da se to vezuje za objavu djelomične mobilizacije koju je tada najavio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. Oni koji nisu htjeli sudjelovati u ratu odlučuju se na odlazak iz Rusije, a mnoge od njih put je doveo u Beograd, u kojem su vidjeli potencijal za pokretanje startupova.

U Srbiji je život sporiji nego u Rusiji

Tako je i Rada Pankratova, sada sa srpskim imenom i prezimenom, Radmila Stanojković, sa svojim partnerom iz Moskve doputovala prije godinu i pol dana i ne planira se vraćati. Prvi posao radila je u tvrtki Beograd na vodi gdje je bila šefica skladišta, a danas radi u kompaniji KDV, trgovini zdrave hrane, kao koordinator prodaje.

„Došli smo prije svega zato jer je mom dečku prijetila mobilizacija. No, ja sam došla jer imam želju ovdje živjeti, zato što je ovdje baš lijepo. Tu imam obitelj, a Srbiju sam prvi put posjetila s petnaest, šesnaest godina i svidjelo mi se“, kaže Radmila.

Kako je istakla, u Srbiji joj se dopadaju ljudi, hrana i priroda, a glavna prednost je „sporiji“ život u odnosu na život kakav je vodila u Moskvi.

„Ovdje imaš više vremena za život, u Rusiji samo radiš. Posao, posao i samo posao. Ovdje imaš vremena i za obitelj i za sebe. Kraći je radni dan. Osam sati, ali počneš ranije i završiš ranije. Ja ne razmišljam o povratku, sviđa mi se život ovdje. Navikla sam i neću se vraćati. Možda nekad, ali sada ne. Našla sam posao i to je bitna stvar za život u bilo kojoj državi“, ističe Radmila.

Blanka Šupe primjećuje da u njen coworking prostor mahom dolaze ljudi zaposleni u IT sektoru i da rade za velike tvrtke, kao što su Yandex, Luxoft i slično, ali i da ima onih koji imaju tvrtke ali su timove preselile u coworking.

„Došli su uglavnom s obiteljima. To su tipično ljudi koji rade u IT-u, ne moraju imati svoj startup, ali i da imaju, obično dovode djecu i supružnike koji ne rade ovdje. Ne znam nikoga tko je osnovao ovdje obiteljski biznis, ali znam da dovode svoje roditelje. Ima i slučajeva da zbrinu roditelje u Crnoj Gori, što je povoljnije ukoliko oni nigdje ne rade“, kaže Šupe.

Prema podacima iz Registra gospodarskih subjekata, koji vodi Agencija za gospodarske registre, trenutno je registrirano 2209 gospodarskih subjekata, čiji su osnivači privatne i pravne osobe iz Ruske Federacije, kao i 8132 poduzetnika, privatnih osoba iz Ruske Federacije.

Srbija ima potencijal za razvoj poslovanja

Aleksandar Nosulič je u Rusiji još 2018. osnovao školu digitalnih vještina za djecu, Kodland. Online obuke predviđene su za obučavanje djece od pet do 17 godina, omogućavaju stjecanje vještina poput programiranja, izrade web stranica, igara, animacija, ali i video montiranja, na zabavan i interaktivan način.

Neposredno nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, Aleksandar ured i dio tima premješta u Beograd, jer je, kako je naveo, gotovo nemoguće obavljati međunarodne poslove iz Rusije. Živi u Londonu, ali često navraća u Beograd.

„Izabrali smo Srbiju zato što je bilo lako premjestiti zaposlene ovdje. Blizu je Europa, gdje aktivno poslujemo, a porezi su niži nego u većini europskih zemalja. Srbija ima ogroman potencijal za razvoj poslovanja. Teško je usporediti je s Rusijom. Međutim, ako razmatramo poslovanje unutar zemlje, procesi u Rusiji su brži i bolje digitalizirani, a porezi su niži, tako da postoji prostor za poboljšanje u Srbiji, u što sam uvjeren“, ističe Nosulič.

Prema njegovom mišljenju, prednosti života u Srbiji su „relativno niski troškovi života i ljubazni građani koji su uvijek spremni pomoći“.

„S druge strane, od nedostataka bih naveo kvalitetu zraka zimi i nedostatak brendova i usluga na tržištu, kao što su na primjer veliki trgovački lanci, ili Amazon i slično. Međutim, ovo posljednje se može smatrati i prilikom“, objašnjava Nosulič.

Najviše ih je u centru i Beogradu na vodi

A ima i onih koji su pokrenuli offline biznise, poduzetničke projekte izvan IT sektora. Takvi biznisi se uglavnom tiču ugostiteljstva i kreativne industrije. O tome svjedoči Uroš Jovanović, direktor Agencije za nekretnine ART, koji kaže da ima onih koji uzimaju poslovne prostore u zakup upravo u te svrhe.

„Najčešće su to kafići koje možete vidjeti na nekoliko mjesta u gradu. Ali što se poslovnih prostora tiče i nekog drugog biznisa – to je možda na nivou statističke greške“, kaže Jovanović.

Jovanović također kaže da ima malo slučajeva ruskih državljana koji traže zakup ili kupovinu stanova. Većina kupaca su državljani Srbije.

„Ako govorimo o zakupu, uzimaju Beograd na vodi, Novi Beograd i neki širi centar grada – Dorćol, Vračar. Tu je bila udarna potražnja. Međutim, to sad više nije tako. Sada se već jedan dio njih vodi dijelom tržišne logike i pokušava za novac kojim raspolažu naći nešto povoljnije, pa makar i otišli malo dalje od centra. U odnosu na onaj udarni val u prvoj fazi dolaska, to je sada veoma, veoma malo“, ističe Jovanović.

„U Srbiji je lakše započeti biznis u odnosu na Europu“

Blanka kaže da Srbija, u odnosu na Rusiju ima veoma malo tržište, te da možda i nije najbolje rješenje za probijanje na globalno tržište. Osim toga, navela je da je Rusija prije nekoliko godina bila bolja solucija za stvaranje biznisa, jer je tržište veliko, te je postojala mogućnost izgradnje velikog biznisa.

„Trenutno većina njih ne može nastaviti svoje biznise u Rusiji iz političkih razloga i zbog sankcija. Prvi val ljudi koji je otišao su mahom bili oni koji su imali neke startupove ili su radili za strane kompanije koje su im rekle da neće moći raditi ukoliko budu u Rusiji. I za startupove i za osnivače startupova to znači da neće moći dobiti financijska sredstva, da neće moći izaći na američko tržište, tako da su ti ljudi pobjegli prvi i nemaju uopće mogućnost graditi biznis u Rusiji“, kaže Šupe.

U tom smislu, kako je rekla, Srbija je bolji izbor, jer je mnogo lakše započeti biznis u odnosu na druge europske zemlje. Otkrila nam je da u Srbiji i nema nekih startupova kakvih već ima u Rusiji i svijetu.

Međutim, ima i onih kojima je Srbija samo usputna stanica. Takvih je, kako nam je objasnila, najviše bilo na početku, u prvim valovima migracija. Najviše je onih kojih su nakon Srbije otišli u Španjolsku, Portugal, Njemačku, pa čak i u SAD, ukoliko su uspjeli dobiti vizu ili boravak.

„Sada mnogo manje ljudi planira otići. Mislim da je trenutno manje od 10 posto takvih. To sve ovisi od toga mogu li dobiti putovnicu, boravak i najvažnije – jesu li su na sigurnom. Njima je bitno da oni putuju, da mogu živjeti ovdje i da nemaju strah da će se morati vratiti u Rusiju“, dodaje Šupe.

A ima i onih koji godinama žive u Srbiji. Tako je Aljona Novičić došla u Srbiju prije 17 godina. S obzirom na to da radi u tvrtki svog muža, zbog koga je i došla ovdje, primjećuje da je u Srbiji vrlo teško započeti biznis, posebno kada je riječ o novim tvrtkama.

„Radim u tvrtki mog supruga. On se bavi građevinarstvom, odnosno grijanjem, klimatizacijom i ventilacijom. Radimo s velikim objektima, kao što su Klinički centar u Novom Sadu i Beogradu i Galenika. Što se tiče biznisa u Srbiji, iznimno je teško, posebno kada je u pitanju porez. Troškovi su ogromni. Znam kako je u Rusiji za mlade firme koje tek startaju s poslom. Porez se tamo ne plaća prve dvije godine. Mislim da je to golem plus za male poduzetnike koji tek počinju i njima je to mnogo lakše“, ističe Aljona.

Primijetila je da je povećan broj tvrtki koje su se tek otvorile, a i da su mnogi od njih „otišli dalje“ u Nizozemsku, Njemačku ili u Ujedinjene Arapske Emirate, u Dubai, gdje novi poduzetnici imaju mnogo povlastica.

„Sviđa mi se što se u Beogradu otvaraju ruski restorani i neke usluge, kao što su manikura i pedikura. Imamo odlične obrtnike, ali su cijene katastrofalne. Poznajem neke Ruse koji su došli ovdje i bave se IT projektima u velikim tvrtkama koje rade sa SAD, tako da nisu vezani uopće lokalno i mogu putovati bilo gdje i dobro zarađuju“, kaže Aljona.

(Cijeli tekst pročitajte na Forbes Srbija.)