S južnokorejskim raketama Ukrajina bi mogla uništiti ruske ratne zrakoplove u njihovim bazama
Bliži odnosi između Rusije i Sjeverne Koreje mogli bi značiti bliže odnose između Ukrajine i Južne Koreje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odletio je u Pjongjang 19. lipnja po prvi put nakon 24 godine i potpisao sporazum sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong Unom.
Detalji pakta nisu jasni, ali Kim je najavio da dvije zemlje imaju “vatreno prijateljstvo.” Široko se pretpostavlja da će sporazum rezultirati bližim industrijskim i vojnim vezama između autoritarnih država – vezama koje bi mogle hraniti i produžiti skupi rat Rusije protiv Ukrajine.
Južnokorejska vlada brzo je reagirala. Ako Pjongjang opskrbi Moskvu s više oružja, onda bi Seul mogao opskrbiti Kijev, rekao je novinarima 20. lipnja južnokorejski savjetnik za nacionalnu sigurnost Chang Ho-jin.
Što bi to Južna Koreja mogla isporučiti Ukrajini?
Južna Koreja još nije najavila bliže veze s Ukrajinom, ali ako i kada to učini, moguće je da će ukrajinski dužnosnici tražiti od južnokorejskih dužnosnika iste vrste streljiva koje Rusija već dobiva od Sjeverne Koreje.
Konkretno, kratkodometne balističke rakete (SRBM). Negdje krajem prošle godine, Rusija je od Sjeverne Koreje nabavila seriju moćnih KN-23 SRBM-a i koristila ih s razornim učinkom.
Južna Koreja razvila je vlastiti SRBM, Hyunmoo-2B, koji je još moćniji od KN-23. “Ako Sjeverna Koreja može prodati KN-23 SRBM-e Rusiji, Južna Koreja može prodati SRBM-e serije Hyunmoo Ukrajini,” našalio se Jeffrey Lewis, direktor Programa za neširenje oružja u Istočnoj Aziji na Middlebury Institutu za međunarodne studije u Montereyu. KN-23, raketa na kruto gorivo težine 7500 funti (oko 3400 kg) ima domet oko 450 milja (oko 723 kilometara) s bojevom glavom od 1100 funti (oko 498 kg). Hyunmoo-2B, težak 12000 funti (oko 5443 kg) , ima domet oko 400 milja (oko 643 km) s najvećom bojevom glavom od jedne tone, ali doseže 500 milja (oko 804 km) s manjom bojevom glavom. Sigurno možemo pretpostaviti da je južnokorejska raketa preciznija od sjevernokorejske.
Naravno, jedno je pitanje hoće li Ukrajina ikada dobiti Hyunmoo-2B. A drugo je pitanje – kako bi ih mogla koristiti. Sjedinjene Države donirale su Ukrajini niz raketa Army Tactical Missile System (ATACMS) s dometom do 190 milja (oko 305 km), ali su inzistirale na ograničenjima njihove uporabe.
ATACMS zabranjen za ciljeve u Rusiji
Washington dopušta Kijevu da usmjerava ATACMS na ciljeve u Ukrajini pod ruskom okupacijom, ali ne i na ciljeve u samoj Rusiji. To znači da su ruske zračne baze na prvoj crti bojišnice, dom desetinama borbenih bombardera Sukhoi naoružanih razornim klizećim bombama, nedostupne.
Ukrajina može napasti te baze svojim lokalno razvijenim eksplozivnim dronovima. No, lagani dronovi nemaju dovoljno vatrene moći da unište redove parkiranih Sukhoia na aerodromima poput Voronezh Malsheva, u južnoj Rusiji, 100 milja (oko 160 km) od granice s Ukrajinom.
S nekoliko dobro usmjerenih ATACMS-a ili drugih balističkih raketa, “Ukrajina bi potencijalno mogla onesposobiti cijelu operativnu flotu” borbenih bombardera u Voronezh Malshevu, objasnila je ukrajinska analitička grupa Frontelligence Insight. Ali samo “ako joj bude dopušteno provesti takav napad.”
Čak i bez dopuštenja za napade unutar Rusije, Ukrajina bi mogla dobro iskoristiti južnokorejske rakete. Unutar granica Ukrajine postoji mnogo vrijednih ruskih ciljeva koji bi gotovo sigurno bili dopušteni za napad.
Sve je ovo tek u sferi mogućnosti, ali…
Da budemo jasni, Južna Koreja i Ukrajina mogle bi sklopiti savez sličan savezu Sjeverne Koreje i Rusije, ali to još nisu učinile. Za sada, ukrajinski Hyunmoo-2B postoji isključivo u sferi mogućnosti.
Ali svaki metak, granata ili raketa koje Sjeverna Koreja daruje ili proda Rusiji čini dogovor o Hyunmoo-2B vjerojatnijim. Fabian Hoffman, istraživač u Oslovskom nuklearnom projektu u Norveškoj, personificirao je južnokorejsku raketu kao ljubomornu mladu ženu. “Ona misli da je vrlo nepravedno što njezina zla sjevernokorejska rođakinja može igrati u Ukrajini, dok ona mora ostati kod kuće,” napisao je Hoffman.
( Autor teksta je novinar Forbesa, David Axe)
