Šef Jadrolinije tvrdi da Lastovo nije imalo problem s rampom. No, postoje svjedoci koji tvrde suprotno
Tri člana posade trajekta Lastovo u vlasništvu tvrtke Jadrolinija poginula su, a jedan je ozlijeđen kad je u nedjelju na njih pala rampa trajekta. Iako predsjednik Uprave kompanije David Sopta tvrdi kako s 55 godina starim trajektom ranije nije bilo nikakvih problema, postoje dokazi da je i ranije bilo takvih problema. Za komentar poslovanja Jadrolinije i financijskih pokazatelja tvrtke, obratili smo se bivšem predsjedniku Uprave, Alanu Klancu, a on je između ostalog rekao kako Nadzorni odbor 2017. godine nije htio kupiti japanski trajekt iz 2000. godine uz obrazloženje da je prestar.
Jadrolinija niže problem za problemom, a najnoviji je nažalost uključivao i ljudske žrtve. Vođa stroja i dva kormilara trajekta Lastovo poginula su, a jedan član posade teško je ozlijeđen nakon pada prednje rampe dok je trajekt bio privezan u Malom Lošinju.
Prema prvim izjavama čini se da je posada rješavala problem nemogućnosti otvaranja rampe prije ukrcaja putnika. U izjavi za Dnevnik Nove tv predsjednik Uprave David Sopta rekao je kako s Lastovom ranije nije bilo problema, no izvori Forbesa Hrvatska tvrdi da to nije točno. Svjedoci (podaci poznati redakciji, op. FH) kažu kako su svjedočili u posljednja dva tjedna da je trajekt već imao problema s tom rampom. Moguće da su ti problemi trajali i duže. Barem dva puta posada broda je dužim lupkanjem po određenom mjestu uspjela riješiti problem. Treći put svjedok se nalazio na kopnu pa nije imao potpuni uvid u situaciju, no kaže kako je nakon lupanja uslijedio manevar okretanja cijelog trajekta na suprotnu stranu – i otvaranje rampe na krmi. Dakle, može se zaključiti da postupak “lupkanja” taj put nije uspio.
Jesu li i ove nedjelje radnici isto tako pokušavali “riješiti” problem, a nisu uspjeli – ali je sve završilo kobnim ishodom – trebala bi pokazati detaljna istraga. Ali ako su ranije već radnici znali za problem, jesu li o tome objavještavali nadležne i kako to da problem nije otklonjen ili trajekt povučen?
Forbes Hrvatska Jadroliniju je upitao za komentar o tome od kada problem postoji i je li posada izvijestila kompaniju, no do zaključenja članka (istog dana) nije stigao odgovor.
Trajekt Lastovo izgrađen je 1969. godine u Japanu i najstariji je trajekt Jadrolinije. Unatoč tome, o njemu se u javnosti često govori pozitivno, jer ima izvrsne maritimne sposobnosti. Na više mjesta navodi kako je u početku povezivao japanske luke Kawanoe i Kobe, a po tvrdnjama Jadrolinijinog kapetana Damira Jerkova, jedno vrijeme je čak održavao rutu Japan – San Francisco! Do nekoliko dana prije nesreće, Lastovom je upravljao Milo Sršen koji je upravo otišao u mirovinu.
Na pitanje je li prihvatilo ostavku šefa NO, Ministarstvo šuti
Nesreća nije jedini Jadrolinijin problem u zadnje vrijeme. Forbes Hrvatska već je izvještavao o kvaru trajekta Oliver, o kupnji starih trajekata Oliver i Dalmacija, dugom remontu trajekata Oliver i Sveti Duje nakon kupnje i drugim problemima. Da je problem ozbiljan vidi se i iz ostavke koju je podnio predsjednik Nadzornog odbora kompanije Damir Zec. No, Zec je i dalje u sudskom registru naveden kao predsjednik odbora, a ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ostavku navodno još nije prihvatio, Na upit Forbesa Hrvatska za pojašnjenje Ministarstvo nije odgovorilo niti nakon pet dana.
Za razliku od Zeca, čini se da Sopta nema namjere dati ostavku. U već spomenutim izjavama za Novu tv na pitanje o svojoj odgovornosti rekao je “Pa vidite, ajmo danas ovo pregrmiti i vidjeti sve što se desilo, pa ćemo lako oko odgovornosti”.
Prije deset godina, Jadrolinija nabavljala nove trajekte
Jadrolinija je u 2023. godini imala 166,87 milijuna eura prihoda i 3,95 milijuna eura dobiti. Godinu ranije imala je 160,73 milijuna eura prihoda, dok su godine prije toga bile pod utjecajem Covida, pa su prihodi bili znatno manji. Broj zaposlenih smanjio se u 2023. godini s 2121 na 2037. a prosječna plaća porasla s 873 eura na 1028.
Kreditni limit kompanije se iz 2023. u 2024. godinu smanjio s 23,5 na 16,2 milijuna eura.
Za komentar o trenutnom financijskom stanju Jadrolinije i nabavljanju starih trajekata, Forbes Hrvatska upitao je Alana Klanca, koji je bio predsjednik Uprave Jadrolinije od 2013. do 2017. godine.
“Mojim dolaskom u Jadroliniju 2013. godine zatekao sam potpisani ugovor o četiri novogradnje trajekta kapaciteta 600 putnika i 145 vozila. Uputa tadašnjeg ministra Siniše Hajdaš Dončića bila je jasna – da nova Uprava nastavi s gradnjom ovih brodova. Tako smo i postupili i osigurali isporuku sva četiri trajekta do kraja 2014. godine” – rekao je Klanac.
Dva trajekta izgrađena su nakon toga u Uljaniku, a dva u 3. Maju. Klanac kaže kako su se pokazali izvrsnima, dok su određena odstupanja i greške u gradnji naplaćene kroz penale. Sva četiri koštala su oko 32 milijuna eura, što je uključivalo i trošak izrade putničkih salona.
Nakon toga, tadašnja Uprava Jadrolinije pripremila je gradnju tri klasična broda za zamjenu brodova Tijat, Postire i Premuda, ali Klanac kaže zbog nejasne politike Agencije za obalnu linijsku plovidbu i njihovog inzistiranja na povratu subvencija iz razloga pada cijene goriva (koja je prije toga bila neopravdano visoka), Nadzorni odbor nije odobrio potpis ugovora. Prvi brod tada se trebao graditi za 6,5 milijuna eura.
Nadzorni odbor brod star 17 godina nekad je smatrao starim
Nakon toga je nadzorni odbor promijenjen, imenovan je novi na čelu s Damirom Zecom. Tada je došla tehnička Vlada i nisu se donosile nikakve odluke u smislu investicija. Klanac kaže da je Nadzorni odbor početkom 2017. godine odbacio prijedlog uprave da se u Japanu kupi brod Esan 2000 za pet milijuna dolara. On je bio izgrađen 2000. godine. a trebao je zamijeniti Lastovo. To je bio RoRo putnički brod s limitiranim kapacitetom za putnike, ali bi nakon detaljne i sveobuhvatne konverzije planirane za šest milijuna eura bio pretvoren u RoRo putnički brod koji bi odgovarao potrebama Jadrolinije. Razlog odbacivanja kupnje ovog broda je bilo to da je prestar – kaže Klanac.
Kako bi kontekst čitateljima bio jasniji, treba podsjetiti kako je brod Oliver koji je svojevrsni nasljednik Lastova u trenutku kupnje bio star 27 godina. Njegova cijena iznosila je 12 milijuna eura, uz remont vrijedan najmanje 2.7 milijuna eura.
Klanac pun hvale za trajekt Dalmacija, hvali i trenutnu Upravu
Na pitanje o tri novonabavljena trajekta, Klanac kaže da ih dobro poznaje i podsjeća da Sveti Duje nije star brod. Za Olivera kaže da je vrlo sličan Esanu 2000 i misli da je kao koncept broda idealan za naše otoke.
Kad je u pitanju Dalmacija, pun je hvale za taj brod. Iako je izgrađen prije 30 godina, misli da je miljama ispred svake konkurencije na Jadranu, pa čak i na Mediteranu. S obzirom da je brod kompletno obnovljen i moderniziran tehnički i sadržajno 2013. godine, kaže da se praktički radi o brodu starom 10 godina.
“Odgovorno tvrdim da konkurencija u medjunarodnom prijevozu na Jadranu, uključujući Grčku, Italiju, i ostale zemlje nema ništa slično. Koliko znam Jadrolinija ga je kupila za dobre novce i mislim da je time napravljen posao par excellence” – kaže Klanac.
Na pitanje o tome kako se trenutno financira kupnja brodova kaže da nije upoznat s tom informacijom. U njegovo vrijeme upravljanja Jadrolinijom, polovne brodove kupovali su iz tekuće likvidnosti, sto su poslije refinancirali, a novogradnje je financirao HBOR kroz dugoročni kredit. Kaže kako hrvatske banke slabo prate brodarstvo i brodogradnju pa je uvjeren da muke po financiranju postaje i danas.
Ističe kako se trenutna Uprava mora pohvaliti jer je Jadrolinija u brodove zadnjih godina investirala preko 50 milijuna eura. Većina brodova koja se kupila su mlađeg godišta ili su detaljno rekonstruirani poput Dalmacije.
Klanac: Jadrolinija praktički besplatno prevozi milijune putnika
“Morate biti svjesni da nitko u Europi ne vrši ovako kompleksan prijevoz putnika uzduž obale s toliko malo profita i s toliko malo subvencija. Da se Jadrolinija nalazi u Italiji, Grčkoj ili recimo Škotskoj, primala bi četiri puta veće subvencije, od čega bi barem četvrtina odlazila privatnom vlasniku u džep jer je to normalno. Ovo što danas radi Jadrolinija za servis hrvatskom gospodarstvu ne radi niti jedna druga hrvatska kompanija ni jedna druga kompanija u Europi za svoje domicilno gospodarstvo.
Mislim da građani moraju biti svjesni ovih činjenica, a pogotovo i otočani koji mogu biti Bogu zahvalni na ljepoti koju im je podario i Jadroliniji što praktički besplatno prevozi milijune putnika tamo gdje će nažalost preplatiti apartman i jelo u restoranu. Jer kao što nam poljoprivreda živi od poticaja države tako i otočki turizam živi od subvencija koje se daju Jadroliniji. Ali te su subvencije puno puno manje od onoga što se daje poljoprivredi, a mislim da o tome kakav je njihov efekt, možemo svi lako zaključiti sami.” – završava Klanac.
