Skandal u Srbiji: Država gradi nacionalni stadion i Expo na privatnim i nepostojećim parcelama

Zbog žurbe s kratkim rokovima, sporosti administracije ili nemara, država se formalno-pravno „zanijela“ i s građevinskim strojevima „uletjela“ u privatne parcele, u želji da što prije izgradi Nacionalni stadion i objekte za Expo 2027. u Beogradu, otkriva Forbes Srbija

Ne samo da se gradi na privatnim parcelama koje nisu otkupljene, nego su radovi započeli i na parcelama koje u katastru – ne postoje.

Zbog toga je Ministarstvo graditeljstva 26. rujna moralo donijeti rješenje kojim odbija zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.

Zahtjev za građevinsku dozvolu podnesen je radi dobivanja odobrenja za gradnju pet prometnica u sklopu kompleksa Expo 2027. te izgradnju hidrotehničkih, elektroenergetskih, telekomunikacijskih, signalnih i strojarskih instalacija.

Formalni investitor izgradnje Expoa je Ministarstvo financija. Zahtjev je u njegovo ime podnijela kineska kompanija Power Construction Corporation of China Limited.

Prometnice i instalacije koje je potrebno izgraditi prolaze kroz 92 cijele parcele i dijelove još 75 parcela u općini Surčin.

Osam privatnih parcela, četiri – nepostojeće

Ministarstvo graditeljstva kao ovlašteno tijelo za izdavanje građevinske dozvole dužno je provjeriti ima li investitor pravo na zemljištu na kojem želi graditi. Zato su od Republičkog geodetskog zavoda zatraženi podaci za gotovo 170 parcela navedenih u zahtjevu.

Pokazalo se da je većina u javnom vlasništvu Republike Srbije. Dokument Ministarstva graditeljstva pokazuje da je još šest parcela u javnom vlasništvu Grada Beograda. Jedna parcela je u državnom vlasništvu, a na njoj pravo korištenja ima Gradska općina Surčin.

Međutim, osam parcela je u potpunosti ili djelomično u privatnom vlasništvu.

Još četiri su problematične jer nisu upisane u katastru, odnosno nema podataka o njima.

Kako je Ministarstvo navelo u rješenju o odbijanju zahtjeva za građevinsku dozvolu, jedna parcela je u privatnom vlasništvu Dragoljuba Markovića.

Pojavljuju se zabilježbe na parcelama

Forbes Srbija provjerio je ovaj podatak u katastru i ispostavilo se da je točan. Komad zemlje površine tek 104 kvadratna metra i dalje se vodi na Dragoljuba Markovića kao njegovo privatno vlasništvo. Osim toga, u travnju ove godine upisana je zabilježba o obvezi plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.

Što se tiče preostalih sedam spornih parcela, Ministarstvo navodi da je utvrdilo da su one većinom u javnom vlasništvu Republike Srbije. Međutim, jedan dio je u vlasništvu državne firme Agroindustrijska korporacija Beograd, kao i u privatnom vlasništvu fizičkih osoba Georgine Goljević, Srđana Davidovića, Milana Miletića i Mirjane Stanić.

Pregledom katastra utvrdili smo da su oni suvlasnici, ali trenutno samo na četiri od sedam parcela navedenih u rješenju Ministarstva. Na preostale tri sada je upisano da su u potpunosti u javnom vlasništvu Republike Srbije.

Izgleda da je do promjene došlo u razdoblju od podnošenja zahtjeva do odluke Ministarstva da ne izda građevinsku dozvolu.

Kod četiri parcele, gdje Agroindustrijska korporacija i četiri osobe i dalje figuriraju kao suvlasnici, može se vidjeti i da je u ožujku ove godine upisana zabilježba promjene nositelja prava na zemljištu. Početkom kolovoza upisana je i zabilježba o pokretanju postupka eksproprijacije (s druge strane, tih zabilježbi nema na parceli Dragoljuba Markovića).

Ministarstvo graditeljstva “pritislo” Ministarstvo financija

To ukazuje na to da država nije uskladila aktivnosti, pa je podnijela zahtjev za dozvolu prije nego što je provedena promjena vlasnika u katastru.

Kako objašnjavaju stručnjaci za nekretnine, dok to ne piše u katastru, niste vlasnik nekretnine.

Prema zakonu, tko nema odgovarajuće pravo na zemljištu, poput vlasništva ili zakupa, ne može dobiti građevinsku dozvolu. Zbog toga će Ministarstvo financija morati pričekati odobrenje dok se ne završi eksproprijacija i prijenos vlasništva.

Zbog toga je blokirana gradnja na oko pet hektara zemljišta, koliko obuhvaćaju sporne parcele.

Upravo to je Ministarstvo graditeljstva navelo kao problem zbog kojeg je odbilo izdati građevinsku dozvolu. Kako su istaknuli, Ministarstvo financija mora dostaviti dokaz da kao investitor ima odgovarajuće pravo na parcelama „na kojima se izvode radovi, odnosno na onim katastarskim parcelama koje nisu u javnoj svojini Republike Srbije“.

Također, potrebno je dostaviti dokaze za četiri katastarske parcele „koje nisu upisane u katastar nekretnina, a na kojima se izvode radovi“.

Provjera Forbes Srbija potvrdila je da četiri sporne parcele zaista ne postoje u evidenciji Republičkog geodetskog zavoda.

Što se tiče ostalih nedostataka zbog kojih je odbijen zahtjev za građevinsku dozvolu, navodi se da je potrebno dostaviti ugovor s Elektrodistribucijom Srbije o izgradnji nedostajuće infrastrukture. Nedostaje i izvješće o tehničkoj kontroli projekta. Ostale primjedbe uglavnom se odnose na administrativne nedostatke, odnosno neusuglašene podatke i sl.