Slovenci protiv jačih carina na kineske aute, a Hrvatska suzdržana. Pitali smo zašto
Države članice Europske unije u petak, 4. listopada, potvrdile su uvođenje dodatnih carina na uvoz kineskih električnih vozila, čime će se carine povećati do 45,3 posto, no, među zemljama se osjetilo značajno nejedinstvo oko odluke: pet zemalja je bilo protiv, a 12 suzdražano. Iako se odlučivalo na zatvorenom sastanku, ubrzo je “iscurilo” tko je kako glasao. Hrvatska je bila suzdržana, te smo u Vladi RH, odlučili pitati kako je formiran hrvatski stav
Protiv novog postroženja carina na uvoz kineskih vozila bile su Njemačka, Mađarska, Malta, Slovačka i Slovenija, koje zajedno predstavljaju 22,65 posto stanovništva EU, što nije bilo dovoljno da se prijedlog iz Bruxellesa odbije. Za to bi kvalificirana većina od 15 članica, koje predstavljaju 65 posto stanovništva, morala glasovati protiv.
S obzirom da je Slovenija bila protiv, Forbes Slovenija je zatražila obrazloženje, a iz ureda ministra gospodarstva, Matjaža Hana su odgovorili da se ti stavovi u pravilu ne objavljuju u javnosti, no, s obzirom da je vijest već “procurila” potvrdili su da je Slovenija glasala protiv, te su pojasnili da je Slovenija donijela svoj stav o carinama nakon temeljitih konzultacija sa slovenskom automobilskom industrijom. „Nije nevažno da je stav Njemačke bio isti kao i naš, jer je ta zemlja naš najvažniji partner u području automobilske industrije“, napisali su u odgovoru na upit Forbesa Slovenija.
Poznato je da se Njemačka i prije glasovanja otvoreno protivila prijedlogu dodatnih carina, a razlog su prvenstveno interesi njezine automobilske industrije. Proizvođači Volkswagen i BMW upozorili su prije odluke da bi trgovinske mjere, odnosno kineske protumjere, mogle ugroziti prodaju na njihovom najvećem tržištu. Uvođenje carina su u petak nazvali pogrešnim potezom. Ministar financija Christian Lindner upozorio je na opasnost eskalacije trgovinskog sukoba između Kine i EU, a uskoro je objavljena i vijest da je Kina uzvratila prema Europi uvodeći dodatne carine na – konjak.
Zašto je Hrvatska suzdržana?
A kako je Hrvatska došla do suzdržanog stava o tom pitanju? Uputili smo pitanje Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) jer nam je u Ministarstvu gospodarstva odgovoreno da je ovaj predmet bio u njihovoj nadležnosti. Iz MVEP je odgovoreno da “odluke o primjeni trgovinskih zaštitnih mjera zajednički donose države članice glasovanjem u okviru Odbora za trgovinske zaštitne instrumente, u kojem Republiku Hrvatsku predstavlja predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova.”
Ispitni postupak i finalni prijedlog koji tome prethode, povjerljivi su zbog osjetljivosti informacija koje sadrže. Upravo iz tih razloga i podatak o stajalištima država članica se ne priopćava javnosti u cilju da se izbjegne negativan utjecaj na sam tijek postupka te prema trećim zemljama u kontekstu postojećih trgovinskih odnosa, pojašnjeno nam je, no, ipak smo dobili obrazloženje jer su “u spomenutom slučaju, informacije o rezultatima glasovanja su u kratkom roku prenijete u javnosti.”
“Odluku da na glasovanju ostane suzdržana prema uvođenju konačnih dodatnih carina na električna vozila uvezenima iz Kine, Hrvatska je donijela nakon konzultacija sa svim dionicima u gospodarstvu i nastojeći pomiriti različite interese.”, odgovoreno nam je na pitanje kako je formiran hrvatski stav.
Također je istaknuto da je “Republika Hrvatska je uvijek oprezna oko uvođenja novih trgovinskih zaštitnih mjera zbog njihovog potencijalno negativnog učinka na krajnje korisnike i samu EU industriju.”
