Slovenci su prije 10 godina htjeli uvesti porez na nekretnine. Razgovarali smo s autoricom zakona
Neva Žibrik, ekspertica za porez na imovinu, koja je tri desetljeća provela u Ministarstvu financija Slovenije i bila autor nacrta zakona o porezu na nekretnine, za Forbes Hrvatska pojasnila je kako je trebao izgledati taj porez i zašto je pao na Ustavnom sudu.
Prije otprilike mjesec dana ministar financija Marko Primorac potvrdio je da Vlada kreće u uvođenje poreza na nekretnine. Iako se očekivalo da će vrlo brzo nakon toga biti predstavljeni detalji novog poreza, koji će plaćati veliki broj građana, Vlada iz nekog razloga s time oklijeva, tako da se zapravo još uvijek ne zna kako će se točno porez obračunavati, tko će koliko plaćati i na koje nekretnine.
S obzirom na to da veliki postotak građana u Hrvatskoj, uostalom kao i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, u vlasništvu ima nekretninu, uvođenje ovakvog poreza je politički osjetljiva tema. Javnost je, naravno, podijeljenog mišljenja. Dio građana protivi se bilo kakvom novom porezu i smatraju da nekretnine uopće ne bi trebalo oporezivati.
Porez na nekretnine osjetljivo političko pitanje
Drugi dio se slaže s njegovim uvođenjem – najveći dio njih smatra da bi porez na nekretnine mogao dinamizirati tržište nekretnina, odnosno potaknuti vlasnike s “viškom” nekretnina da ih stave na tržište, što je otprilike i ideja Vlade, koju komuniciraju prema javnosti.
Uvođenje poreza na nekretnine vrlo je složeno, ne samo kao političko pitanje, već treba dati i niz odgovora na pitanja oko toga kako odrediti visinu poreza, koje sve nekretnine obuhvatiti itd. Ako se oporezuje prema vrijednosti nekretnine, kako procijeniti njihovu vrijednost. Treba li prihod od tog poreza ići u državnu blagajnu ili lokalnim jedinicama.
Slovenci su ga pokušali uvesti prije 10 godina
Slovenija je još 2014. godine, u mandatu premijerke Alenke Bratušek pokušala uvesti porez na nekretnine. No ubrzo nakon donošenja, prije nego što se počeo primjenjivati, Zakon o porezu na nekretnine pao je na Ustavnom sudu. Slovenci, tako, ni danas, 10 godina kasnije, nemaju “pravi” porez nekretnine.
Uvođenju poreza na nekretnine u Sloveniji prethodilo je donošenje Zakona o masovnoj procjeni nekretnina, s obzirom na to da se njihov porez temeljio na vrijednosti nekretnina. Tim je zakonom predviđeno čak 17 modela procjene vrijednosti nekretnina.
Svaki model odnosi se na pojedinu vrstu nekretnine – od stanova, kuća, zemljišta, do energetskih objekata, benzinskih crpki te marina i luka. U obzir se uzima niz faktora, od lokacije i stanja nekretnine, pa do podataka iz kupoprodajnih i ugovora o najmovima, a za održavanje tog sustava zadužena je Geodetska uprava Republike Slovenije.
Planiran je porez temeljen na procjeni vrijednosti nekretnine
Kako je njihov porez bio zamišljen i zbog čega je ukinut za FORBES Hrvatska pojasnila je Neva Žibrik, ekspertica za poreze na imovinu, koja je u slovenskom ministarstvu financija radila 30 godina, te je zapravo i bila autor nacrta oba zakona.
“Slovenija je još 2006. godine donijela prvi zakon o masovnoj procjeni, ali smo morali pričekati do 2011. godine kada je završio popis svih nekretnina da bismo mogli provesti prvu masovnu procjenu. Cilj je bio procijeniti tržišne vrijednosti, u čemu smo i uspjeli. Na temelju toga, slovenska vlada odlučila je uvesti porez na nekretnine temeljen na procijenjenim vrijednostima, koji je trebao zamijeniti sve prethodne oblike oporezivanja – što je bila i još uvijek jest Naknada za korištenje građevinskog zemljišta – NUSZ i porez na imovinu”, kaže Žibrik.
Za stanove je porez iznositi 0,15 posto, za poslovne prostore 0,75 posto
Zakon, koji je donesen početkom 2014. godine predviđao je oporezivanje svih vrsta nekretnina, bez obzira je li njihov vlasnik fizička ili pravna osoba.
“Porezne stope bile su umjerene i postavljene tako da ne bi, u prosjeku, drastično promijenile porezno opterećenje. Različite vrste nekretnina imale su drugačije porezne stope pa su tako, na primjer stanovi trebali biti oporezovani po stopi od 0,15 posto, a poslovni prostori i industrijske nekretnine po stopi od 0,75 posto”, pojašnjava Žibrik.
Zakon nije ni stupio na snagu jer ga je Ustavni sud ukinuo već u proljeće 2014. godine. Svega par mjeseci nakon njegova donošenja.
Ustavnom sudu bilo je sporno više odredbi, pa je ukinuo cijeli zakon
Ustavni sud, kako nam je pojasnila Žibrik, smatrao je spornim više odredaba zakona. Jedna od njih bila je viša stopa poreza na stanove u kojima vlasnik ne stanuje ili nisu u dugoročnom najmu. Za takve stanove bila je predviđena stopa poreza od 0,50 posto. Stav Ustavnog suda bio je da se svi stanovi mogu koristiti za stanovanje i da bi trebali imati jednaku stopu poreza.
Ustavnom sudu bilo je sporno i to što je za energetske objekte bila predviđena niža porezna stopa, od 0,40 posto, koju su autori zakona predvidjeli zbog toga što takvi objekti i inače plaćaju dodatni porez za korištenje energetskih resursa. Stav Suda bio je da svi poslovni objekti trebaju plaćati jednaku stopu poreza.
Posebno je zanimljivo da se Ustavnom sudu nije svidjela ni raspodjela prihoda od poreza na nekretnine. Zakonom je bilo predviđeno da 50 posto prihoda ide državi, no Sud je bio stava da bi glavnina prihoda treba ići lokalnim jedinicama.
Žibrik: Vlade diljem svijeta zbog populizma odustaju od poreza na nekretnine
Budući da je Sud proglasio ove – i neke druge – odredbe neustavnima, ukinuo je cijeli zakon i vratio na snagu stari sustav, koji se koristi i danas.
“Sud se nije protivio upotrebi tržišne vrijednosti kao porezne osnovice. Također, nije se protivio ni tehničkim rješenjima predviđenima u zakonu o masovnoj procjeni nekretnina, ali je odlučio da je ostalo previše otvorenih ključnih pitanja koja bi se regulirala podzakonskim aktima, te da je sustav masovne procjene – ako se koristi za oporezivanje – neustavan. Ipak, istina je da je jedan od razloga za ustavnu tužbu zapravo bilo nezadovoljstvo vrijednostima koje su se dobile procjenom, no problem je nastao zbog netočnih podataka o nekretninama u registrima”, kaže Žibrik.
Smatra da je postojeći sustav oporezivanja nekretnina kroz naknadu za korištenje zemljišta i porez na imovinu, koji se temelje na površini, anakron, ali da se, po svemu sudeći, to neće promijeniti u bliskoj budućnosti.
“Budući da je oporezivanje nekretnina visoko politički osjetljivo, ne donosi velike proračunske efekte i uglavnom pripada lokalnim zajednicama, političari svih boja vole o tome govoriti, ali oklijevaju provesti promjene. Takav populizam može se vidjeti diljem svijeta. U Sloveniji gotovo svaka nova vlada od 2014. započinje raspravu o toj temi, ali je uvijek odgađa za neka druga vremena” zaključuje Žibrik.