Španjolci sve bliže realizaciji divovske elektrane kod Promine, investicija veća od 100 milijuna eura
Početkom kolovoza bi HROTE trebao potpisati ugovore o tržišnoj premiji s tvrtkama nositeljima projekata izgradnje obnovljivih izvora energije (OIE) čije su ponude na dugoočekivanom lipanjskom natječaju ocijenjene kao najpovoljnije, odnosno dobitne.
U kvoti za velike projekte sunčanih elektrana, dobitno ih je bilo ukupno devet, a najveći je među njima div snage od čak 150 megavata, što će i biti najveća dosad izgrađena sunčana elektrana u Hrvatskoj.
Radi se o SE Promina koju gradi tvrtka u vlasništvu velikog španjolskog developera Acciona Energia Global. Za tu sunčanu elektranu su 2023. godine dobili energetsko odobrenje, nakon skoro dvije godine čekanja, a u pitanju je investicija veća 100 milijuna eura jer se tu gradi i najveća trafostanica u Hrvatskoj koja će značajno doprinjeti kvaliteti mreže, kako za FORBES Hrvatska kaže menadžer za Hrvatsku Aljoša Pleić. „Zadnji put je takva trafostanica građena u ovom dijelu Hrvatske prije 40 godina“, dodaje.
Ta će trafostanica biti, naravno, predana operatoru prijenosnog sustava HOPS-u.
Sunčana elektrana kao 600 nogometnih igrališta
Solarni paneli SE Promina, koja bi godišnje trebala proizvoditi 274 gigavatsata električne energije, bit će postavljeni u okolici Drniša i Knina na čak 300 hektara kamenjara, što je otprilike površina gotovo 600 nogometnih igrališta, kako je ranije objavljivano.
Elektrana bi trebala biti puštena u trajni pogon do 2028. godine, a rokovi izgradnje i puštanja u pogon su definirani natječajem, za što tvrtka jamči, kaže Pleić, bankovnom garancijom od skoro šest milijuna eura.
„U fazi smo ishođenja dozvola te očekujemo početak pripreme gradnje u drugom dijelu iduće godine, a punu izgradnju tijekom 2026. i 2027. godine. Ugovor o tržišnoj premiji s HROTE-om im, kako kaže, smanjuje rizik investicije za koju koriste isključivo vlastita sredstva. Pleić pritom napominje da je za realizaciju prema postojećim rokovima potrebna „suradnja svih nadležnih ministarstava, od graditeljstva do poljoprivrede, jer je riječ o državnom zemljištu i državnom interesu“.
Drugi, malo manji, ali i dalje gigantski solarni projekt koji je prošao na ovom natječaju za tržišnu premiju je SE Obrovac Sinjski od 130 megavata, čiji je nositelj tvrtka Aureus Solis u vlasništvu izraelskog Enlight Renewable Energy.
Projekti RP Globala na Pagu i kod Rudina
Ta su dva velika projekta „pojela“ veći dio kvote za sunčane elektrane većih dimenzija, a ta je kvota na ovom natječaju HROTE-a iznosila 350 megavata. Među ostalima, prošla su i dva projekta austrijskog RP Globala: SE Novalja priključne snage 15 megavata i SE Rudine I snage 9,9 megavata.
„Za nas je timing natječaja bio dobar jer smo u pripremi izgradnje. Posebno me veseli da nakon osam godina čekanja, konačno ponovno gradimo u Hrvatskoj“, kaže za FORBES Hrvatska Bojan Reščec, menadžer za Hrvatsku RP Globala. Dodaje kako se nada da će biti još takvih natječaja, a svakako i većeg zamaha izgradnje.
Komentirajući lipanjski natječaj, Reščec napominje da je zbroj megavata u projektima bio veći od kvote za sunčane elektrane veće od 1 megavat, „što je dobro za konkurentnost, ali smo bili prisiljeni nuditi niže cijene od referentne da bi ponuda bila dobitna“.
Konkurencija donijela niže cijene
Što znači takva konkurencija vidi se iz podataka koje je objavio HROTE: maksimalna referentna cijena iz javnog natječaja bila je postavljena na 67,05 eura za megavat, a na koncu je prosječna referentna cijena dobitnih ponuda spuštena na 56,54 eura za megavatsat.
Među dobitnima za tržišnu premiju su još SE Zabok 2 snage 9,9 megavata tvrtke Nova duga, te SE Zabok 1 snage 9,9 megavata tvrtke cent, te na koncu SE Krčevine 5, SE Krčevine 4 i SE Krčevine 3, svaka priključne snage po 1,9 megavata.
Među 17 velikih projekata sunčanih elektrana koji nisu dobitni -iako su njihove ponude bile valjane – je i HEP-ov projekt SE Korlat priključne snage 75 megavata.
U grupi vjetroelektrana većih od jednog megavata zaprimljena je na ovom natječaju bila samo jedna ponuda, ali nije niti razmatrana zbog neispunjenja uvjeta konkurentnog i nediskriminirajućeg natječajnog postupka.
Podsjetimo, tržišna premija se dodjeljuje javnim natječajem radi poticanja proizvodnje električne energije iz OIE. Dobitnih je ponuda na ovom natječaju bilo 92, s ukupnom priključnom snagom 419 megavata, proizlazi iz podataka HROTE-a, što je ipak manje od kvote koja je bila postavljena na javnom natječaju.
Sunčane elektrane i dodijeljene tržišne premije
Ukupna priključna snaga postrojenja za koja su podnesene ponude za Mjeru 1 „Sunčane elektrane instalirane snage veće od 1000 kilovata“ bila je 577,76 megavata, a propisana kvota u natječaju 350 megavata. Od ukupno pristiglih 29 ponuda, dobitnih je bilo na kraju devet (ukupne priključne snage 330 megavata). Maksimalna referentna cijena iz javnog natječaja bila je postavljena na 67,05 eura za megavat, a u natječaju su dobitne ponude išle od 48,85 eura do 59,50 eura za megavatsat.
Za Mjeru 2 „Sunčane elektrane instalirane snage veće od 200 kilovata do uključivo 1000 kilovata“ i „Sunčane elektrane instalirane snage veće od 200 kilovata do uključivo 6 megavata“, zaprimljene su ponude za proizvodna postrojenja čija ukupna priključna snaga iznosi 102,776 megavata, a kvota propisana javnim natječajem za dodjelu tržišne premije iznosila je 100 megavata. Ukupno je pristiglo 111 ponuda, a dobitno ih je bilo 81 (ukupne priključne snage 83,5 megavata). Maksimalna referentna cijena iz javnog natječaja bila je postavljena na 82,04 eura za megavatsat, a prosječna referentna cijena dobitnih ponuda na kraju je bila 77,78 eura za megavatsat.
