Što će se ove godine zbivati na LNG terminalu na Krku za Forbes govori direktor Ivan Fugaš
Po dovršetku plinovoda Zlobin-Bosiljevo bit će moguće povećanje komercijalnog kapaciteta hrvatskog LNG terminala za 0,7 – 0,75 milijarde prostornih metara prirodnog plina, kaže za FORBES Hrvatska direktor terminala Ivan Fugaš, te dodaje da će se taj kapacitet ponuditi u plinskoj godini koja slijedi, 2025./2026. Što se pak planova o udvostručenju kapaciteta tiče, osim novog modula za uplinjavanje na Krku, za to je potrebno da Plinacro izgradi još nekoliko plinovoda
Ugradnja dodatnog, drugog modula za uplinjavanje na krčkom LNG terminalu očekuje se u rujnu i početkom listopada ove godine kada će se, nakon svih obavljenih radova, pristupiti testiranju i puštanju u rad kompletnog sustava, proizlazi iz odgovora direktor LNG Hrvatska Ivana Fugaša na upit FORBES Hrvatska u utorak.
Što se pak skorog povećanja kapaciteta krčkog terminala tiče, kaže da se u prvoj fazi može očekivati dodatnih 700 do 750 milijuna prostornih metara prirodnog plina od početka plinske godine 2025./2026. (ona počinje 1. listopada), budući da će im to omogućiti završetak gradnje plinovoda Zlobin-Bosiljevo. Ti dodatni kapaciteti će biti ponuđeni za zakup već ovoga proljeća.
To sigurno izazva zanimanje među trgovcima plinom jer trenutno slobodnih kapaciteta za uplinjavanje na hrvatskom terminalu uopće nema (zakupci su PPD, MVM CEEnergy Croatia, MET, HEP, Ina i Geoplin, ali detalji o tome koliko je koja tvrtka zakupila nisu javni), a prvi slobodni kapaciteti su tek u dalekoj plinskoj godini 2037./2038.
Podsjetimo, tehnički kapacitet LNG terminala je u sadašnjim uvjetima transportnog sustava 2,9 milijardi prostornih metara plina, a komercijalni (ili stvarni kapacitet koji se nudi korisnicima da ga zakupe) je 2,7 milijardi prostornih metara prirodnog plina, dok je konačni cilj s dodatnim modulom i izgradnjom plinovoda da Krk doslovce udvostruči svoje sadašnje kapacitete. No, za taj zalogaj će, ipak trebati malo više vremena.
Iako će dva modula na krčkom plutajućem terminalnu (brodu LNG Croatia) od ove jeseni imati zajednički kapacitet uplinjavanja od čak 700 tisuća prostornih metara plina na sat, što bi u 24 sata u 365 dana značilo 6,1 milijardu prostornih metara prirodnog plina, to je tek mogućnost. Dosezanje tog maksimuma ovisi, naime, o brzini izgradnje plinovoda u Hrvatskoj.
“Projekt povećanja kapaciteta Terminala osim LNG Hrvatske uključuje i Plinacro koji nadograđuje svoj transportni sustav kako bi on mogao primiti sve količine koje su raspoložive od strane Terminala. Obzirom na navedeno, projekt povećanja kapaciteta Terminala je operativno podijeljen na dvije faze, baš radi dvije faze u kojima se nadograđuje transportni sustav. U prvoj fazi gradi se plinovod Zlobin-Bosiljevo, te će nakon njegove izgradnje biti omogućeno povećanje komercijalnog kapaciteta Terminala za 0,7 – 0,75 milijarde prostornih metara prirodnog plina. To je povećanje kapaciteta koje će se nuditi korisnicima Terminala u sklopu I. faze povećanja kapaciteta ove godine i planirano je da s tim većim količinama se ide od početka plinske godine 2025./2026. po završetku radova na ugradnji novog modula za uplinjavanje”, odgovorio nam je Fugaš.
| Odabrani izvođači radova za ugradnju modula Dodatni modul za uplinjavanje se već izrađuje u Kini, a poslove njegove ugradnje na terminal vrijedne 16,6 milijuna eura, kako smo pisali u ponedjeljak, obavit će tursko brodogradilište Kuzey Star Shipyard i zagrebačka tvrtka S.C.A.N., prema odluci o odabiru na natječaju objavljenoj na elektroničkom portalu javne nabave. Kako još nije potpisan ugovor, Fugaš taj odabir zasad nije htio komentirati. |
Ostali kapaciteti će se nuditi, dodaje, nakon nadogradnje ostatka plinovodnog transportnog sustava, odnosno nakon izgradnje plinovoda Bosiljevo-Sisak, Sisak-Kozarac i Lučko-Zabok, a “točna vrijednost kapaciteta koji će se nuditi u drugoj fazi bit će određena tek po završetku izgradnje navedenih plinovoda”. Na naš upit kada će to biti, odgovara da bi Plinacro trebao sagraditi sve plinovode do sredine 2026. godine. “Kada se sagrade ti plinovodi, onda mi možemo ići s maksimalnim količinama”, napominje.
Vlada RH je izgradnju magistralnog plinovoda na pravcu Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Kozarac-Slobodnica te interkonekcijskog plinovoda sa Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec početkom siječnja ove godine proglasila strateškim investicijskim projektom, a procjenjuje se na 534 milijuna eura bez PDV-a, što se sufinancira iz EU izvora. Kao rok izgradnje je tu navedena 2026. godina – što bi bilo ekspresno – a formalni naziv projekta je “Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal”, o čemu je FORBES Hrvatska već pisao.
Izgradnjom tih plinovoda će se više plina s Krka moći transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj „čime bi se osigurao uvoz plina i jačanje sigurnosti opskrbe plinom za zemlje srednje i jugoistočne Europe“, stoji u obrazloženju odluke Vlade.
Prva faza je plinovod Zlobin-Bosiljevo, kreće Zabok-Lučko Plinacro je krajem 2023. godine pokrenuo izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo duljine 58 kilometara, za što je rečeno da je investicija od 155 milijuna eura, a radovi se sada privode kraju, objavili su. U Vladinoj se oluci kaže da je to „prva faza i ujedno nužan preduvjet za daljnji razvoj plinovoda i povećanje kapaciteta na interkonekcijama prema Mađarskoj i Republici Sloveniji“. Za ostalo su postupci u tijeku. Tako su u četvrtak 16. siječnja izvijestili da je sve spremno za početak radova na plinovodu Zabok – Lučko i da je potpisan ugovor za izgradnju po sistemu “ključ u ruke”, u vrijednosti 51,8 milijuna eura bez PDV-a, sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Monter-Strojarske montaže, Pico Flow Controls, S.C.A.N. i Monting. Planirani završetak radova je 15 mjeseci od uvođenja u posao. Na web stranici Plinacroa je pak vidljivo da se rješavaju imovinsko-pravni odnosi na trasama za Bosiljevo-Sisak (101 kilometar) i Kozarac-Sisak (21 kilometar). Najnovija objava na internetskoj stranici te kompanije, od petka 10. siječnja, odnosi se na izgradnju magistralnog plinovoda Bosiljevo-Sisak, za koji imaju ishođenu lokacijsku dozvolu. U pitanju je javna ponuda naknade vlasnicima nekretnina koje su na trasi plinovoda, prije pokretanja postupka izvlaštenja. Imovinsko-pravni odnosi s vlasnicima nekretnina se rješavaju, kako je objavljeno, kupoprodajom te ustanovljenjem prava stvarne služnosti. |
