Što Milanović i Primorac zapravo misle o ekonomiji?

Iako predsjednik RH nema direktne ovlasti donositi zakone ili drugim mjerama utjecati na smjer kretanja ekonomije, svi kandidati koji se natječu za tu funkciju – u većoj ili manjoj mjeri – osvrću se i na tu temu, s obzirom da se stanje u ekonomiji tiče doslovno svakog građanina.

U drugi krug predsjedničkih izbora ulaze aktualni predsjednik Zoran Milanović iza čije kandidature stoji više stranaka od centra nalijevo, na čelu s SDP-om. S druge strane, kao protukandidat ostao je Dragan Primorac, iza kojeg stoji HDZ. Kroz njihove izjave i službene programe, analizirali smo tko se od njih dvojice za kakve politike, koje se tiču ekonomije, zalaže.

Aktualni predsjednik Milanović se u više navrata u svojim izjavama, ali i u službenom programu, osvrtao na korištenje novca iz EU fondova, za koji upozorava “da ga nećemo moći uzimati zauvijek”.

“Novac iz fondova Europske unije je po svemu i hrvatski novac, a ne neka milost koja nam se velikodušno ukazuje. Hrvatska je za ulazak u EU dosta toga dala i puno se toga odrekla, pa joj fondovi pripadaju po pravdi i prirodi stvari. Ti fondovi moraju služiti isključivo za poboljšanje života hrvatskih ljudi i konkurentnosti hrvatske ekonomije. Pri tome moramo biti svjesni, i to već sada, kako novac iz EU nećemo moći uzimati zauvijek. Svaki neiskorišteni euro propust je za koji treba odgovarati pred građanima, a za svaki nezakonito iskorišteni euro treba odgovarati pred zakonom”, piše u Milanovićevom programu.

Također, Milanović, iako priznaje poboljšanje određenih ekonomskih pokazatelja, poput rasta BDP-a i kreditnog rejtinga, upozorava da socijalna politika “ne prepoznaje i ne rješava osnovne i stvarne probleme hrvatskog društva”.

Milanović: Inflaciju pohlepe i poskupljenja treba obuzdati odgovorna država

“Pozitivna statistika sama po sebi ne znači i kvalitetan život ljudi, od dobrog kreditnog rejtinga države hrvatski ljudi ne žive bolje. Inflaciju pohlepe i poskupljenja, koja hrvatske građane pogađaju najviše od svih u Europskoj uniji, ne može obuzdati tržište, već odgovorna država”, upozorava Milanović.

Zanimljivo je da vrlo slične stavove možemo pročitati i kod Primorca koji poziva na reforme i ulaganja u obrazovanje, istraživanja, infrastrukturu i zdravstvo, za što smatra da je presudno za održivi razvoj, te da cilj mora biti postizanje BDP-a po stanovniku od 80 posto prosjeka EU, ali isto tako kaže da bi efekte pozitivnih promjena trebali osjetiti širi slojevi.

“Iznadprosječna investicijska A razina kreditnog rejtinga kod triju glavnih svjetskih agencija za kreditni rejting osnova je za ubrzani razvoj, čije rezultate treba osjetiti svako kućanstvo u Hrvatskoj”, stoji u Primorčevu programu.

Primorac: Poslovanje i rad u Hrvatskoj moraju postati jednostavniji

Primorac pohvaljuje stanje u javnim financijama, odnosno pad javnog duga ispod 60 posto, ali isto tako poručuje da će se zalagati za njegovo daljnje smanjenje, jer je to, kako se navodi u programu, “ključno za dugoročno jačanje našeg gospodarstva i osiguravanje stabilnosti”.

“Poslovanje i rad u Hrvatskoj moraju postati jednostavniji i povoljniji, a kao predsjednik Republike koristit ću svoj utjecaj kako bih potaknuo donošenje mjera koje olakšavaju poslovanje, skraćuju i pojednostavljuju administrativne postupke i podržavaju samozapošljavanje”, poručuje Primorac.

I Milanović se, u svom članku objavljenom u tjedniku Lider, osvrnuo na poslovnu klimu i uvjete poslovanja privatnog sektora.

“Privatne investicije i institucije, odnosno poslovno okružje, temelj su za rast produktivnosti… Hrvatska je posljednja u skupini novih zemalja članica EU-a kad se promatra produktivnost po satu rada i činjenica da se o produktivnosti hrvatske ekonomije, koja je temelj konkurentnosti i održivog rasta plaća sa svim reperkusijama na tržište rada i migraciju, uopće ne raspravlja…”, napisao je Milanović.

Milanovićeva poruka radnicima

I tijekom predizborne kampanje i na jedinom sučeljavanju na kojem je sudjelovao, te u svom govoru u noći objave rezultata prvog kruga Milanović se pozicionira kao onaj koji nastoji brinuti za ugrožene slojeve društva, te bi se moglo reći da nastoji naglasiti socijalnu osjetljivost, odnosno izbrusiti profil za glasače lijevog spektra. Na jednom od njegovih plakata je i poruka: “Nećemo biti zemlja skupih stanova i jeftinih radnika”, no zanimljivo je da se on ranije, u vrijeme dok je bio premijer, deklarirao kao liberal, a jednom i kao “liberalni konzervativac”.

“Kad je ekonomija u pitanju tu sam pragmatist, a svjetonazorski sam prije svega liberal. Ne vjerujem u objavljene istine, skeptik sam”, rekao je Milanović u intervjuu za Novi list 2012. godine i uskovitlao dosta prašine i propitivanja kakav će biti smjer njegove Vlade.

Primorac: Veća izdvajanja za znanost

Dragan Primorac u intervjuima i nastupima tijekom ove kampanje pak naglašava da je znanstvenik, a na njegovim plakatima dominiraju poruke da “ujedinjuje”, ali i jedno vrlo konkretno obećanje. “Zaustavit ću iseljavanje mladih”, poručuje s plakata Primorac.

Zanimljivo je da je to bila tema kojom se bavio i prošlosti, nakon što je podnio ostavku na mjesto ministra obrazovanja, znanosti i sporta. Na njegovoj web stranici nalazi se objava iz 2010. godine, kada je studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održao predavanje u povodu obilježavanja 90. obljetnice. “Sposobna i konkurentna radna snaga jedini je izlaz iz krize, a razvoj takve radne snage mora se poticati od vrtića i osnovne škole, poručio je tada Dragan Primorac. ”Veća izdvajanja za znanost i obrazovanja jedini mogu potaknuti gospodarstvo, a Hrvatska je, dok sam ja bio ministar, upravo na tome gradila svoju konkurentnost. Kada su se izdvajanja smanjila, odlučio sam dati ostavku”, rekao je Primorac. “Štetu koja će nastati smanjenjem izdvajanja za znanost i obrazovanje nemoguće je sada projicirati, ali sve će izaći na vidjelo za pet do deset godina ako sredstva nastave svoje kretanje nizbrdo”, zaključio je tada Dragan Primorac.