Što na energetskoj karti EU znače plinovodi kojima je Vlada dala status strateškog projekta?
Vlada je na sjednici održanoj u četvrtak, 2. siječnja, proglasila strateškim investicijskim projekt Plinacroa “Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal”. Što to znači za pozicioniranje Hrvatske na energetskoj slici Europe za Forbes Hrvatska komentira konzultant Jasminko Umićević
Investicijski projekt Plinacroa “Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal” čija vrijednost se, kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu, procjenjuje na 534 milijuna eura bez PDV-a, na sjednici Vlade u četvrtak 2. siječnja proglašen je strateškim.
Radi se o projektu od četiri plinovoda koji se financira iz fondova Europske unije, a sve linije, ukupno 216 kilometara, trebale bi biti završene sredinom 2026. godine. Sastoji se od magistralnog plinovodnog sustava na pravcu Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Kozarac-Slobodnica, te interkonekcijskog plinovodnog sustava s Republikom Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec.
Plinovod Omišalj-Zlobin spojen je s plinovodima Zlobin-Bosiljevo i Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak te će činiti glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG Terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom, obrazložio je na sjednici Vlade ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Naglasio je da će se izgradnjom plinovoda Lučko-Zabok povećati protok plina s LNG terminala prema Sloveniji.
Sa sjednice je poručeno da će ovaj projekt pozicionirati Hrvatsku “kao regionalno energetsko čvorište i osigurati joj energetsku neovisnost te kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstva i poduzetništva na teritoriju RH i drugih članica Europske unije”, a također je naglašeno da će se tim linijama moći transportirati i vodik. U Jutarnjem listu je istaknuto da “projekt uživa veliku podršku SAD-a”, jer je 70 posto plina koji se doprema na LNG terminal na Krku iz SAD-a.
Umićević: Hrvatska postaje ključno regionalno čvorište
Jasminko Umićević, utjecajni hrvatski konzultant za naftnu i plinsku industriju slaže se s ocjenom da ovim potezom Hrvatska dobiva ključnu ulogu na novoj energetskoj karti Europe.
“U kontekstu sve većeg odmaka EU-a od ruskog plina, Hrvatska se pozicionira kao ključno regionalno čvorište za transport prirodnog plina u ovom dijelu Europe zahvaljujući LNG terminalu na Krku i povezanosti sa susjednim zemljama.”, komentira Umićević za Forbes Hrvatska.
Nova četiri plinovoda su za EU važna zbog diverzifikacije opskrbe, jer omogućuju bolji transport plina iz različitih neruskih izvora, LNG iz SAD-a, Katara, Azerbajdžana…- prema središnjoj i istočnoj Europi. Također, doprinose povećanju energetske sigurnosti regije, smanjujući ovisnost o ruskim isporukama.
Ovi plinovodi značajno doprinose i regionalnoj integraciji. Omogućuju daljnju i bolju integraciju hrvatskog plinskog sustava s mrežama Slovenije, Mađarske, a u budućnosti i Bosne i Hercegovine, a možda i Srbije.
Umićević naglašava da “EU prepoznaje važnost Hrvatske kao tranzitne točke, čime se smanjuje energetska ranjivost cijele regije”.
On smatra da cijeli projekt ima iznimni ekonomski, ali geopolitički značaj za Hrvatsku.
Ekonomski, prije svega zato jer osigurava vlastitu opskrbu, ali, “ako bude pameti”, kaže Umićević, “Hrvatska može postati i izvoznik plina sa LNG terminala u Omišlju, čime bi mogla ostvarivati nove, značajne prihode, ne samo od tranzitnih naknada već iz trgovanja plinom.”
A zahvaljujući ovom projektu Hrvatska se geopolitički pozicionira “kao energetsko čvorište, te jača svoj utjecaj u regiji i osigurava svoju stratešku važnost unutar EU-a”.
Također, ove investicije omogućuju Hrvatskoj da “vlasničkom kontrolom nad LNG terminalom i plinskom infrastrukturom samostalno zadovolji domaće potrebe i postane otporna na geopolitičke energetske krize.”
“Proglašenje ovih plinovoda strateškim projektima i njihova izgradnja, zajedno sa povećanjem kapaciteta krčkog LNG terminala, predstavlja realizaciju ideje koja je nastala još davnih osamesetih godina prošloga stoljeća i odražava dugoročnu viziju Hrvatske kao ključnog igrača u osiguravanju stabilne opskrbe plinom u regiji.”, podsjeća Umićević, te zaključuje da za EU ovi projekti jačaju otpornost europskog energetskog sustava i potvrđuju važnost Hrvatske u zajedničkoj energetskoj tranziciji, a za Hrvatsku, ovo je prilika za ekonomski rast i jačanje nacionalne sigurnosti u energetskoj domeni.
