Što sve znamo o dugoj povijesti trajekta Lastovo i je li normalno da je plovio 55 godina?
Trajekt Lastovo i nakon 55 godina na velikim valovima bolji je od velike većine Jadrolinijih modernijih trajekata, ali pokazalo se da je – rampa otkazala, i tako će ostati zapamćen po tragediji. U svom životnom vijeku plovio je po oceanu, bio set jednog filma, a preživio je i požar zbog kakvog je sedamdesetih potonuo njegov sestrinski brod. Brodograđevni stručnjak Ivan Adum kaže kako je tako stari trajekt već trebao biti u rezalištu. Europski prosjek za odlazak u rezalište je 25-30 godina.
Trajekt Lastovo izgrađen je 1969. godine u Japanu, u kojem je dobio ime Ishizuchi. U Hrvatskom registru brodova navedeno je da je izgrađen u brodogradilištu Kurushima, no Japanci koji su prije četiri godine vidjeli ploču na trajektu rekli su kako je to netočno jer piše da je izgrađen u brodogradilištu Kochi Jyuko.
Prvi vlasnik trajekta bila je kompanija Shikoku Chuo Ferry Boat, za koju je održavao liniju između gradova Kawanoe i Kobe. Njegov sestrinski brod Setouchi potonuo je 1973. godine radi požara u strojarnici Ishizuchi je 1976. godine povučen s postojeće linije zbog nedovoljno kapaciteta te je godinu i pol dana iznajmljen tvrtki Kyushu Yusen. Na Internetu se može pronaći i informacija da je znao ploviti čak i između Japana i San Francisca.
Jadrolinija ga je kupila 1978. godine, a DalmacijaDanas.hr navodi kako ga je na Jadran dovezao kapetan Paško Nadramija. Lastovo je danas među manjim trajektima, no u vrijeme kad je kupljen sa svoja 73 metra bio je najveći i najbrži trajekt namijenjen prometu s otocima. Može primiti 500 putnika i (po današnjim standardima) 60 osobnih automobila.
Na Lastovu snimljen i film
Njegovo prvo i kratkotrajno ime bilo je Partizanka koje je još prve godine promijenjeno u Lastovo I. Jedinica na kraju imena morala je biti dodana jer je ime Lastovo već pripadalo jednom teretnom brodu. Kad se on rashodovao nakon 20 godine, jedinica iz imena trajekta je uklonjena.
Do 2017. godine većinu vremena povezivao je Split s Korčulom i Lastovom, dok je od tada najčešće povezivao Zadar i Lošinj uz stajanje na Premudi, Silbi, Olibu i Istu.
Unatoč godinama, do nedavne tragedije je bio na dobrom glasu jer je građen za otvoreno more, pa je znao isplovljavati u vrlo lošim uvjetima u kojima drugi trajekti nisu. Štoviše, moderni i veći trajekt Korčula koji je 2008. godine nabavljen za liniju Split – Vela Luka – Ubli koju je Lastovo najčešće održavao, pokazao se puno lošiji na valovima. Uprava Jadrolinije 2017. godine kao svojevrsnog nasljednika Lastova planirala je nabavu japanskog broda Esan 2000, no to je tada spriječeno jer je Nadzorni odbor smatrao sa je 17-godišnji trajekt prestar. Trajekt Oliver nabavljen 2024. godine kao još jedan nasljednik Lastova također je proizveden u Japanu i dobrih je svojstava, no već sad je star 27 godina.
Trajekt Lastovo je poslužio i kao dio filmskog seta dugometražnog igranog filma nizozemske redateljice Jacqueline Van Vugt “The Crossing“. U filmu premijerno prikazanom 2023. godine predstavljao je trajekt koji plovi iz Maroka u Španjolsku.
Nedavni pad rampe trajekta nije njegova prva nesreća. Baš kao i sestrinski brod, i Lastovo je imalo požar u strojarnici 1993. godine. Srećom, tada nije bilo ljudskih žrtava, a zbog štete mu je prijetila sudbina rezališta, no to je na kraju ipak izbjegnuto. Ugrađeni su mu novi motori, obnovljena gornja paluba i saloni te je nastavio s plovidbom.
Adum: Po svim uzusima, trajekt star 55 godina je za rezalište
Hrvatski stručnjak za brodogradnju Ivan Adum na pitanje o tome je li brod star 55 godina prestar za plovidbu, rekao je kako su u Europi trajekti u prosjeku stari oko 15-20 godina dok s 25-30 godina starosti idu u rezališta. Dodaje kako je brod star 55 godina po svim uzusima za rezalište te kako je i održavanje brodova kod nas nekad bilo znatno temeljitije nego danas.
Na pitanje o rampi rekao je kako se pritezni uređaji poput rampi i sidara moraju svake godine održavati, a svakih 20 godina u potpunosti promijeniti. Nevezano uz Lastovo, podsjetio je i na nesreću trajekta Harald of Free Enterprise koji je potonuo u Belgiji 1987. godine zbog neprofesionalno napravljenog uređaja za otvaranje rampe. Nakon navedene nesreće poboljšani su standardi gradnje rampi na trajektima.
Jadrolinija bez konkretnog odgovora o ranijim problemima s rampom
U nedavnoj izjavi za Novu TV, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta rekao je kako s Lastovom nikad nije bilo problema, no Forbes Hrvatska našao je svjedoke koji kažu kako je problema s istom rampom bilo najmanje dva tjedna prije tragedije. Na pitanje ostaje li Jadrolinija i dalje pri tome da problema nije bilo i je li problem bio prijavljen, iz Jadrolinije nisu odgovorili konkretno, nego na sljedeći način:
“Na svim brodovima Društva Jadrolinija u operativnoj upotrebi, obavljaju se redovni godišnji remonti. Krajem prošle godine, sukladno godišnjem planu tehničkog održavanja broda Lastovo, također je obavljen redovni godišnji remont dotičnog broda u brodogradilištu Mali Lošinj.
Brod posjeduje sve valjane svjedodžbe i odobrenja koje izdaju priznata organizacija, odnosno Hrvatski registar brodova te državna administracija. Također, tijekom 2023. i 2024. godine trajektna linija Zadar (Gaženica) – Ist – Olib – Silba – Premuda – Mali Lošinj održavala se redovno prema redu plovidbe, ako su to dopuštali vremenski uvjeti. Nije zabilježen niti jedan prekid linije.
Istraga je još uvijek u tijeku, a nama su kao kompaniji koja je tragično izgubila troje svojih kolega pomoraca prije svega u cilju brzi rezultati istrage i da se ovakva nesreća više nikada ne ponovi.”
