Stručnjak komentira najave promjene poreznog tretmana kupnje prve nekretnine
Dubravko Ranilović, predsjednik HGK-ova Udruženja poslovanja nekretninama, ocjenjuje za FORBES Hrvatska neslužbene najave o izmjeni poreznog tretmana kupnje prve nekretnine i kaže da su to dobre mjere na koje se može gledati kao svojevrsni popust, ali da one neće bitno utjecati na tržište
Ako će država kupcima prve nekretnine ubuduće vraćati do 50 posto plaćenog PDV-a, kad je u pitanju novogradnja, te ako će osloboditi plaćanja poreza na promet nekretninama one koji kao svoju prvu nekretninu kupuju starije stanove ili kuće, to bi kao mjere bilo sasvim u redu, moglo bi se na njih gledati kao na neki popust kupcima, ali to neće bitno utjecati na samo tržište.
Tako je tu, zasad neslužbenu najavu objavljenu u medijima, za FORBES Hrvatska kratko prokomentirao Dubravko Ranilović, predsjednik HGK-ova Udruženja poslovanja nekretninama, dodajući da će za utjecaj na tržište biti važan kompletan set mjera u tom sektoru koji Vlada priprema i trebala bi uskoro predstaviti.
Podsjetio je pritom također da je oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina postojalo kao mjera do prije nekoliko godina za one koji su kupovali prvu nekretninu za rješavanje vlastitog stambenog pitanja. Trenutno taj porez iznosi tri posto. S druge strane, oslobađanje od dijela PDV-a na kupnju prve nekretnine u novogradnji, koji iznosi 25 posto, je novost.
| Ukinuto u siječnju 2017. godine Oslobađanje od plaćanja poreza na promet nekretnina za prvu je nekretninu postojalo u Hrvatskoj sve do kraja 2016. godine, kada je taj porez iznosio pet posto. Tada je, međutim, ta mjera ukinuta jer se ona nije mogla primijeniti i na građane koji kupuju prvu nekretninu u novogradnji (oni, naime, plaćaju PDV), pa je ukidanje službeno bilo tumačeno kao izbjegavanje nejednakog postupanja. Istodobno, od 1. siječnja 2017. godine, smanjena je stopa poreza na promet nekretnina s pet posto na tri posto. |
Spomenute dvije mjere bi trebale biti tek dio ukupnog nacionalnog plana stambene politike za 2025. i 2026. godinu, kako je u srijedu pisao Jutarnji list, a koji izrađuje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje vodi ministar Branko Bačić. Kako bi se točno primjenjivalo oslobađanje od tih poreza, definirat će se posebnim programom, piše Jutarnji, a „država sigurno neće vraćati dio PDV-a za luksuzne nekretnine“, nego će se odrediti „veličina do koje će se vraćati dio PDV-a, a subvencija će ovisiti i o broju članova kućanstva“.
Nacionalni plan stambene politike je trebao biti objavljen još krajem srpnja, ali je to odgođeno, te ni do danas on nije službeno predstavljen, a navodno će biti – uskoro. Prema onome što je gostujući na HRT-u rekao državni tajnik Željko Uhlir, očekuje se da će ga Vlada usvojiti do kraja godine. U njemu bi, prema dosadašnjim Bačićevim najavama, trebao biti niz različitih mjera za priuštivo stanovanje te za aktiviranje mnogobrojnih praznih stanova na tržištu.
Među novim mjerama o kojima se razmišljalo je i subvencioniranje najamnina najmodavcima, ali na način da oni prije toga uđu na određeni rok u državni program za priuštivo stanovanje. Kako neformalno saznajemo, to bi značilo da se najmodavci obvežu da će, primjerice, pet godina biti u tom programu i iznajmljivati stan po cijeni koja je utvrđena kao priuštiva, a razliku do tržišne cijene bi im namirila država. Prema dostupnim informacijama, oni bi iznos te razlike u cijeni najma, kad apotpišu ugovor o ulasku u program priuštivog stanovanja, primili unaprijed. Ostaje pitanje kako će se utvrditi tržišna i priuštiva cijena.
Prema dosadašnjim najavama, država se više neće baviti subvencioniranjem stambenih kredita za mlade putem APN-a, što je mjera koju su mnogi stručnjaci za tržište nekretnina zapravo ocijenili štetnom jer je utjecala na dizanje cijena.
Kako je prošle godine, kada je bio posljednji krug upisa za te kredite, rekao Bačić, interes za subvencioniranim kreditima, što je kao mjera reaktivirano 2016. godine, bio je puno veći nego za drugim državnim modelima stambenog zbrinjavanja, te je prema tom modelu bilo prodano 28 tisuća stanova. Kroz POS, društveno poticanu stanogradnju, prodano je bilo 8000 stanova, rekao je.
