Europska autoindustrija zove upomoć, pada prodaja električnih automobila
Europski proizvođači automobila pozivaju donositelje politika da pomognu. Nedostaju, kažu, ključni uvjeti za postizanje potrebnog poticaja proizvodnji i prihvaćanje vozila s nultom emisijom
Registracije novih automobila zabilježile su oštar pad od 18,3 posto u kolovozu diljem Europske unije (EU). Četiri najveća tržišta bilježila su slabljenje prodaje, a predvodi ih Njemačka s dvoznamenkastim padom od 27,8 posto, podjednaki pad iskusila je i Francuska – 24,3 posto. U Italiji je pad bio nešto blaži, 13,4 posto, a u Španjolskoj 6,5 posto.
Na tržištu električnih vozila pad je bio još dramatičniji, u odnosu na isto razdoblje prošle godine broj novoregistriranih električnih automobila u kolovozu je bio manji za čak 43,9 posto. Njihov tržišni udio iznosio je 14,4 posto u EU, prije godinu dana taj je udio bio na 21 posto, piše Euronews.
Velika je to razlika u odnosu na lanjski kolovoz u kojem je prodaja novih automobila i električnih automobila porasla za 21 posto.
Ipak, za prvih osam mjeseci brojke izgledaju bolje. Registracije novih automobila pokazuju skroman rast od 1,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Prodaja u Francuskoj i Njemačkoj bila je nešto niža nego prošle godine, no španjolsko i talijansko tržište bilježi čak i rast prodaje novih automobila od 4,5, odnosno 3,8 posto.
Zabrinutost proizvođača
Europski proizvođači automobila zabrinuti su jer je prodaja električnih vozila slabo raste, a krajnji rok za postizanje određenih ciljeva smanjenja emisije CO2 za automobile i kombije sve bliži.
Industrija poziva donositelje politika da poduzmu hitne korake kako bi pomogli. Potrebna tranzicija za postizanje ukupne emisije ugljičnog dioksida od 95 grama po kilometru, što je cilj postići do sljedeće godine, bit će skupa ne samo za proizvođače automobila, već i za gospodarstvo, upozorili su.
“Europska automobilska industrija podržava Pariški sporazum i ciljeve EU-a za dekarbonizaciju prometa do 2050. godine i uložila je milijarde u elektrifikaciju kako bi vozila došla na tržište”, stoji u priopćenju Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), koje predstavlja 15 najvećih europskih proizvođača automobila, kombija, kamiona i autobusa.
Ističu kako si industrija ne može priuštiti čekanje na reviziju propisa o ugljičnom dioksidu 2026. i 2027. godine te kako je potrebno je hitno djelovati sada.
“Nedostaju nam ključni uvjeti za postizanje potrebnog poticaja u proizvodnji i prihvaćanju vozila s nultom emisijom: infrastruktura za punjenje strujom i vodikom, kao i konkurentno proizvodno okruženje, pristupačna zelena energija, porezni poticaji te sigurna opskrba sirovinama kao što su vodik i baterije. Gospodarski rast, prihvaćanje potrošača i povjerenje u infrastrukturu nisu na zadovoljavajućim razinama”, procijenili su.
Ako se situacija ne riješi, proizvođači automobila bit će prisiljeni ili zaustaviti proizvodnju oko dva milijuna automobila ili se suočiti s visokim kaznama.
“Spremni smo razgovarati o paketu kratkoročnih olakšica za ciljeve CO2 za 2025. godinu”, priopćio je ACEA.
Kineska prijetnja
U četvrtak su se sastali Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za trgovinu i Wang Wentao, kineski ministar trgovine kako bi razgovarali o carinama na električna vozila uvezena iz Kine. Sastanak je navodno bio “konstruktivan”, no nije donio velike pomake.
Bruxelles je na stol stavio prijedlog o određivanju minimalne cijene kineskih automobila.
Bruxelles je optužio Peking da svoje proizvođače električnih vozila obasipa subvencijama kako bi umjetno smanjio njihovu maloprodajnu cijenu i potisnuo europske konkurente s tržišta. Nakon višemjesečne istrage, Komisija je otkrila da je javni novac raspoređen po cijelom opskrbnom lancu, stvarajući rizik od neodrživih gospodarskih gubitaka za industriju EU-a.
Izvršna vlast je tada predložila niz dodatnih uvoznih carina koje će se primjenjivati na električne automobile proizvedene u Kini, uključujući one koje sklapaju zapadne tvrtke u toj zemlji. Predložene carine, u rasponu od 7,8 do 35,3 posto, ovisno o marki i njihovoj razini suradnje s istragom, bit će povrh postojeće stope od 10 posto.
Carine bi trebale osigurati poštenije tržišno natjecanje i zatvoriti jaz u cijenama između EU i kineskih proizvođača. No, uvođenje carina članice Europske unije tek trebaju odobriti. Slože li se s prijedlogom, carine će ostati na snazi idućih pet godina.
Peking se odupire takvim nametima, nazvao je istragu Komisije “čistim činom protekcionizma” koji je “konstruirao i preuveličao takozvane subvencije”. U sukobu je pokrenuo nekoliko istraga protiv europskih izvoznih proizvoda poput svinjetine, rakije i mliječnih proizvoda.
Tijekom susreta u četvrtak, piše Euronews, Dombrovkis je branio prijedlog Komisije da je “temeljen isključivo na činjenicama i dokazima” i da je isključivo namijenjen “kompenzaciji” za državne subvencije. Dombrovkis je kritizirao osvetničke istrage Pekinga o svinjetini, rakiji i mliječnim proizvodima kao “neopravdane” i pozvao da se “okončaju”.
Kinesko Ministarstvo trgovine ponovno je potvrdilo spremnost da se postigne rješenje kroz “prijateljski dijalog i konzultacije”, ali je upozorilo na odmazdu za zaštitu domaćih tvrtki “ako EU inzistira na provedbi nerazumnih poreznih mjera”.
