Francuski mediji o Rafaleima u Srbiji: Je li prihvatljivo prodati ih ‘autokratu s ekspanzionističkim ciljevima’?
Nakon što je francuski predsjednik Emmanuele Macron završio službeni posjet Beogradu gdje je potpisan ugovor o prodaji 12 borbenih zrakoplova Rafalea, francuski mediji postavljaju pitanje je li to baš pametno s obzirom na bliske odnose koje država njeguje s Rusijom i Kinom
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nada se kako će prodajom borbenih zrakoplova Srbiju čvršće vezati uz zapadnu Europu. Ustvrdio je to i prilikom službenog posjeta Beogradu u četvrtak gdje je potpisan i tri milijarde dolara vrijedan ugovor o naručivanju 12 Rafalea.
Iako je susret Macrona i srbijanskog predsjednika Aleksandara Vučića protekao u vrlo srdačnoj atmosferi, na konferenciji za medije Vučić se nije libio iskazati podršku Rusiji. Istaknuo je kako se Srbija ne srami odluke da izbjegne uvođenje sankcija Moskvi. Na taj su način očuvali svoj suverenitet i pravo na međunarodna partnerstva, pojasnio je.
Macron je dogovor o isporuci Rafalea opisao kao “stratešku promjenu” i “pravu demonstraciju europskog duha” zemlje koja je dosad raspolagala samo borbenim zrakoplovima MiG-29 ruskog inženjerstva. Istaknuo je i kako ulazak Srbije u “Rafale klub” može doprinijeti miru u Europi i biti iznimna prilika za regionalnu integraciju.
Najosjetljiviji kupac
“Prvi put ćemo imati zrakoplove koje proizvodi Zapad i mislim da je to dobar put”, rekao je i predsjednik Srbije dodavši kako je “Rafale najbolji zrakoplov na svijetu”.
Srbija je obećala 2,7 milijardi eura za devet jednosjeda i tri dvosjeda Rafalea, koji bi trebali biti isporučeni između 2028. i 2029., kada njezini stari MiG-ovi 29 dođu do kraja radnog vijeka.
Srbija je osma zemlja u svijetu koja se odlučila za Rafale nakon Egipta, Indije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. One je vjerojatno i najosjetljiviji kupac zbog svoje povijesne bliskosti s Moskvom, ali i zemljopisnog položaja, u srcu Europe, te sukoba s nekoliko susjeda, počevši od Kosova, analizira Le Monde.
Francuski medij navodi kako Hrvatska, koja je kao i Grčka već opremljena istim zrakoplovima, sa zabrinutošću prati ugovor države s kojom je ratovala. Postavlja se i pitanje kakve će zrakoplove francuski Dassault Aviation isporučiti Srbiji. Izvršni direktor te tvrtke Eric Trappier u posjeti Beogradu najavio je kako bi Srbi trebali dobiti “najmoderniji model koji je trenutno u službi francuske vojske”. Ipak, nije precizirao radi li se o F3-R ili F4.1. Podsjetimo, Hrvatskoj su u travnju isporučeni rabljeni F3-R.
Transfer tehnologije
Javnost je kritizirala ugovor Dassaulta sa Srbijom zbog potencijalnog transfera tehnologije Rusiji.
Takve je strahove Macron odbacio kazavši kako se uvijek se poduzimaju jamstva za očuvanje njihovog intelektualnog vlasništva i znanja. No, kakva su to konkretno jamstva i mjere koje bi trebale spriječiti Srbiju da s Moskvom podijele tehnologiju francuskih borbenih zrakoplova, ni Macron ni Trappier nisu naveli.
Suradnik francuskog magazina Challenges Marc Semo tvrdi kako bi posljedice ovog dogovora mogle biti imati dijametralno suprotne od onih koje Francuska očekuje. Prisjeća se kako je Srbija i prije prikrivala svoju nacionalističku politiku i teritorijalne ambicije.
“U svom ratu za veliku Srbiju, Slobodan Milošević je tako mogao manipulirati Françoisom Mitterrandom, koji je oklijevao napasti svog starog saveznika. Na takve resurse računa i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić”, smatra Semo koji vjeruje kako zrakoplovi neće biti opremljeni najnaprednijim tehnologijama kako ne bi došlo do prijenosa tehnologije jer, kako navodi, Vučić se vojno i ekonomski oslanja na Moskvu i Peking kao jamstvo za svoj režim.
Zapaža i kako prodaja francuskih lovaca Srbiji podsjeća na prodaju nosača helikoptera Mistral Rusiji Vladimira Putina za vrijeme predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Ti vrlo svestrani vrhunski brodovi omogućili bi strateški pomak, posebno u Crnom moru, i bili bi korišteni 2022. protiv Ukrajine da François Hollande nije otkazao sporazum, piše.
“Nikada ne prodajete sofisticirano oružje nekažnjeno autokratu s ekspanzionističkim ciljevima. Nije to pitanje morala nego strateške budnosti. To je vrijedilo za Vladimira Putina, a jednako vrijedi i za Aleksandara Vučića čak i ako je Srbija uspostavila partnerstvo s Atlantskim savezom i sudjeluje u vanjskim operacijama”, konstatira Semo koji se osvrnuo i na to što Macron u posjetu Srbiji nije rekao nijednu riječ o “gaženju sloboda, gušenju neovisnih medija, marginalizaciji oporbe, prodoru mafije na najviše razine države i režimskom blokiranju praktički sve reforme potrebne za ulazak u EU”.
Sljepilo tim više žalosno jer Aleksandar Vučić u potpunosti koristi svoju moć da nanese štetu u regiji, zaključuje suradnik Challengesa.
