Koliko će smrtonosne poplave koštati europske ekonomije?
Središnja Europa suočena je s najvećim poplavama u posljednjih nekoliko desetljeća. Procjenjuje se kako će te prirodne katastrofe europske ekonomije koštati minimalno milijardu eura
Gospodarski gubici zbog poplava u srednjoj Europi su značajni. Prve procjene pokazuju da bi troškovi trenutnih poplava mogli premašiti milijardu eura. Međutim, pravi troškovnik moći će se sastaviti tek kada olujne kiše ciklone Boris prestanu bjesnjeti regijom ostavljajući za sobom sve veći broj žrtava i pozamašnu štetu.
Prema prvim procjenama agencije za kreditni rejting Morningstar DBRS, finalni račun bi se mogao kretati od nekoliko stotina milijuna eura do više od milijarde eura, izvijestio je Reuters.
Mario De Cicco, potpredsjednik globalnog osiguranja i mirovinskih ocjena u Morningstar DBRS, rekao je za Euronews Business da bi se “na temelju najnovijih dostupnih informacija, najveći osigurani gubici mogli dogoditi u Češkoj, jednoj od zemalja koje su najviše pogođene nedavnim vremenskim nepogodama”. Pojasnio je kako je broj osiguranika od elementarnih nepogoda tamo veći nego u ostalim zemljama pogođenim vremenskim neprilikama.
Negativan utjecaj na proračune
Poplave su u Europi najskuplja prirodna opasnost, komentirali su iz britanske savjetničke kuće za okoliš JBA Risk Management. Samo riječne poplave koštaju 7,8 milijardi eura svake godine i očekuje se da će se povećati kako gospodarstva u područjima s visokim rizikom od poplava nastavljaju rasti, a klimatske promjene dovode do većih i intenzivnijih oborina.
Ovaj put poplave su zahvatile dijelove Austrije, Češke, Poljske i Rumunjske, a očekuje se da će pogoditi i Slovačku i Mađarsku.
Poljska, rumunjska i austrijska vlada oslobodile su stotine milijuna eura hitnih sredstava, a češka vlada razmatra izmjenu proračuna za 2024. zbog šteta povezanih s poplavama.
Sveukupna šteta na infrastrukturi, zgradama i imovini te povećanje izdataka za spašavanje i pomoć također mogu izazvati smanjenje proizvodnje i gospodarske aktivnosti, napominje Grzegorz Dróżdż, tržišni analitičar Conotoxia Investa.
“Ti čimbenici obično dovode do negativnog utjecaja na proračune i trgovinu, što se očituje kao povećanje deficita i pogoršanje trgovinske bilance, zbog smanjenja izvoza i porasta uvoza. Poplave s kojima se trenutačno suočavaju Poljska, Češka i Austrija zasigurno će sada biti vrlo bolne i skupe za stanovništvo te će negativno utjecati na već opterećene proračune”, rekao je.
Prekinut rad tvornica
Najveći poljski osiguravatelj PZU suočava se s padom dobiti od deset posto zbog šteta povezanih s vremenskim prilikama, izvještava Bloomberg pozivajući se na podatke brokerske kuće Ipopema.
Neke od tvornica i trgovina pogođenih poplavama zatvorile su proizvodne linije, među njima kemijska tvornica BorsodChem u Ostravi u Češkoj, češki proizvođač pića Kofola CeskoSlovensko i koksara OKK Koksovny – jedan od najvećih proizvođača ljevaoničkog koksa u Europi – obustavljena proizvodnja kemikalija, izvijestio je Reuters.
Prekogranične željezničke usluge obustavljene su između Poljske i Češke, kao i Mađarske i Austrije.
Dugoročne posljedice za gospodarstvo
Što se tiče ukupnog utjecaja na gospodarstvo, analitičari Erste Grupe očekuju ograničen utjecaj i smatraju kako je još prerano govoriti o dugoročnim posljedicama.
“Na primjer, u Češkoj bi kombinirani ekonomski učinak povezan sa štetama na imovini i proizvodnji mogao iznositi između 0,2 i 0,5 posto BDP-a s velikim ukupnim utjecajem na sporiji rast BDP-a, vjerojatno na donjoj granici ovog raspona”, komentirala je Katarzyna Rzentarzewska, glavna makro analitičarka Erste Grupe za Srednju i Istočnu Europu.
Ona očekuje kako će u kratkom roku, do kraja godine, biti vidljiv negativan učinak na industrijski sektor u svim zemljama pogođenim poplavama, a one bi mogle ostaviti i snažniji trag na turističkim rezultatima. “Štete na usjevima mogle bi imati inflacijske učinke”, dodala je Rzentarzewska.
Analitičari se također slažu da je dugoročno gledano slika prilično drugačija. Radovi na obnovi dat će poticaj građevinskom sektoru i u srednjoročnom razdoblju pozitivno djelovati na rast BDP-a.
“Također, moglo bi doći i do većih ulaganja u modernu tehnologiju, kao i otporniju i razvijeniju infrastrukturu”, dodao je Dróżdż.
