Njemački farmaceutski div gubi milijarde zbog sve više uspješnih tužbi pacijenata
Bayer se očito preuzimanjem američkog Monsanta preračunao. Nakon nagodbi vrijednih više milijardi dolara i odštete zbog sredstva za uništavanje korova Roundupa, za koje tužitelji tvrde da uzrokuje rak, američki sud naložio je tvrtki da plati najveću odštetu ikada
Bayer je u lipnju 2018. godine kupio američku agrokemijsku tvrtku Monsanto za vrtoglave 63 milijarde dolara (58 milijardi eura). Od tada je njemački farmaceutski div, poznat po patentiranju aspirina u 19. stoljeću, primio tisuće tužbi zbog glavnog sastojka Monsanta, glifosata. To stvara pritisak na profit i narušava povjerenje dioničara.
Preuzimanje se smatra jednim od najgorih u povijesti. Od najave preuzimanja 2016. godine Bayer je izgubio više od polovice tržišne vrijednosti. S nešto više od 30 milijardi eura, vrijedi manje od polovine iznosa koji je izdvojio za kupnju Monsanta. Neto dug tvrtke iznosi 38 milijardi eura.
Rekordna odšteta
Sud u Philadelphiji presudio je u ponedjeljak da Bayer mora isplatiti 2,25 milijardi dolara (dobre dvije milijarde eura) korisniku sredstava protiv korova Roundup. To je dosad najveća naknada dodijeljena za glifosat. Dobio ga je John McKivison iz Pennsylvanije koji je koristio Roundup nekoliko godina. Bayerove su dionice nakon te vijesti pale za više od pet posto.
Tužbe još nisu okončane. Samo dan nakon presude u SAD-u, sud u Australiji saslušao je završne riječi u zajedničkoj tužbi u kojoj više od tisuću tužitelja također navode kako su dobile rak zbog uporabe Roundupa. To je prva australska tužba koja je dosegla tu razinu, prenosi Reuters. Većina tužbi podnesena je na američkim sudovima.
Unatoč zabrinutosti za zdravlje, Europska komisija je prošlog studenog odobrila korištenje glifosata u EU na sljedećih deset godina. Iako je 2015. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u jednoj studiji dala mišljenje da je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”, Komisija se u svojoj odluci pozvala na studije koje nisu pronašle tu uzročnu vezu.
| Godina | Prihodi (mlrd €) |
|---|---|
| 2018. | 36.742 |
| 2019. | 43.545 |
| 2020. | 41.400 |
| 2021. | 44.081 |
| 2022. | 50.739 |
| 2023.* | 35.775 |
Deseci tisuća tužbi
Bayerova jedinica Monsanto pobijedila je u 10 od 16 tužbi za Roundup u posljednje tri godine. No, porazi su, pogotovo pred kraj prošle godine, bili bolni. Među njima, sud u Missouriju dodijelio je trojici tužitelja 1,5 milijardi dolara (1,4 milijarde eura) odštete u studenom. U listopadu su izgubili tri pravna postupka, što ih je zajedno koštalo oko pola milijarde dolara (462 milijuna eura).
Sljedeće suđenje zakazano je za početak veljače u državi Delaware.
U SAD-u je već podignuto 165 tisuća tužbi ljudi koji tvrde da su zbog korištenja Roundupa dobili rak ili limfom. Godine 2020., nakon niza gubitaka, Bayer se nagodio s tisućama tužitelja za dobar dio tih tužbi. U sklopu nagodbe tužiteljima je isplatio oko 9,6 milijardi dolara (8,9 milijardi eura), što je tvrtki te godine donijelo godišnji gubitak od 10 milijardi dolara.
Nagodba je značila da Bayer nije morao priznati odgovornost za navodne negativne učinke Roundupa. Također su izbjegli zahtjev za stavljanjem upozorenja o raku na pakiranje Roundupa. No tvrtka nije uspjela postići da nagodba obuhvati i sve buduće i otvorene tužbe. Još je otvoreno oko 50 tisuća sudskih zahtjeva, piše Reuters.
Bayer inzistira na tome da glifosat nije štetan za ljude. Tvrtka “u potpunosti stoji iza svojih proizvoda na bazi glifosata, koji se koriste diljem svijeta već gotovo 50 godina”, rekli su. Na posljednju presudu u Philadelphiji bit će uložena žalba, kao i na nedavne uspješne tužbe. Pritom ističu kako su već uspjeli poprilično smanjiti neke prvotno dosuđene odštete.
Utjecaj na poslovanje i dionice
Preuzimanje Monsanta imalo je negativan utjecaj na vrijednost Bayerovih dionica jer su ulagači zabrinuti zbog pravnih rizika povezanih s jednim od njegovih glavnih izvora prihoda. Bayerove dionice pale su za oko dvije trećine od najave preuzimanja 2016. godine. U rujnu 2016. cijena dionice bila je oko 90 eura, a 30. siječnja ove godine nešto više od 30 eura.
U lipnju prošle godine na zahtjev dioničara došlo je do promjene na čelu tvrtke. Bill Anderson postao je novi izvršni direktor, naslijedivši na toj funkciji Wernera Baumanna. Vodio je tvrtku u vrijeme akvizicije Monsanta. Prema New York Timesu, to je djelomično bila defanzivna odluka. Godinu dana ranije spojili su se konkurenti Dow Chemicals i DuPont, a u veljači 2016. švicarska Syngenta spojila se s China National Chemical Corpom.
Novi predsjednik Uprave prošlog je mjeseca rekao da tvrtka razmatra različite opcije za poboljšanje poslovanja. Među njima je mogućnost prodaje ili izdvajanja poljoprivrednog odjela, koji uključuje Roundup.
Polovica prihoda od “znanosti o usjevima”
Roundup je jedan od herbicida iz Bayerove divizije “crop science” (znanost o usjevima) kojoj se nakon preuzimanja pridružio američki Monsanto. Ovaj odjel sada čini oko polovicu Bayerovih ukupnih prihoda. Nešto manje od polovice prihoda njemačke tvrtke ostvaruju farmaceutski proizvodi, a najmanji udio zdravstveni proizvodi.
U prvih devet mjeseci prošle godine Ministarstvo poljoprivrede ostvarilo je dobrih 17 milijardi eura prihoda, od ukupno 35 milijardi eura. Od tih 17 milijardi, 4,5 milijardi eura prihodovano je od herbicida, što je oko trećinu manje nego u istom razdoblju godinu ranije. U 2022. ukupni prihodi iznosili su nešto više od 50 milijardi eura, od čega je nešto više od 25 milijardi eura ostvareno u sektoru poljoprivrede.
Što je glifosat
Glifosat je kemijski spoj koji je 1970-ih razvio Monsanto za uništavanje korova. U devedesetima je tvrtka razvila genetski modificirano sjeme koje je otporno na glifosat. Uz ovu kombinaciju, poljoprivrednici bi mogli koristiti Roundup za uništavanje korova, a da on pritom ne uništi usjev. Monsanto je, međutim, postao vodeći svjetski dobavljač i sjemena i herbicida.
Prema Bayeru, herbicidi na bazi glifosata su “od ključne važnosti za poljoprivredu, održivost i sposobnost proizvodnje dovoljno hrane da se prehrani rastuća globalna populacija”.
U ožujku 2015. godine Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja djeluje u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, na temelju prethodno objavljenih istraživanja zaključila je da je “glifosat vjerojatno kancerogen za ljude”. Upravo je ta odluka pokrenula val tužbi protiv Monsanta u Sjedinjenim Državama. No mišljenja stručnjaka se razlikuju. I američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i europski regulatori procjenjuju da glifosat ne uzrokuje rak.
Odobren u EU
U studenom je Europska komisija odobrila korištenje glifosata u EU na deset godina. Odluka izvršne vlasti uslijedila je nakon dugotrajnih pregovora, prikupljanja stručnih mišljenja, građanske inicijative Stop glifosatu i neuspjelih glasovanja članica EU. Trenutna dozvola za glifosat bi bez ove odluke istekla sredinom prosinca.
Prilikom odobravanja Komisija se pozvala na nalaze Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i Europske agencije za kemikalije (ECHA). Obje su agencije u dugotrajnom procesu ponovne evaluacije koji je započeo još u prosincu 2019. godine ponovile stav iz posljednjeg odobrenja iz 2017. Prema njihovim nalazima, nema dokaza da je glifosat kancerogen.
Američka EPA došla je do sličnog nalaza 2020. godine, kao i regulatori u mnogim drugim zemljama. Čak ni Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu nije pronašla vezu između glifosata i karcinoma. IARC je jedina velika agencija koja ostaje pri svojoj procjeni da je glifosat kancerogen.
Slovenska vlada za postupnu zabranu korištenja
U Sloveniji je registrirano 13 proizvoda koji sadrže glifosat, prema podacima Uprave za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja. Međutim, zabranjena je uporaba svih herbicida na javnim površinama. Neki herbicidi, koji ne uključuju glifosat, dopušteni su uz željezničke pruge te uz autoceste i brze ceste.
Slovenska vlada je u listopadu donijela odluku u kojoj se “zalaže za zabranu uporabe glifosata, uz osiguranje odgovarajućeg razdoblja prilagodbe za poljoprivredu”. Smatraju, naime, da je u poljoprivredi došlo do pretjerane “kemizacije”, ali da kratkoročno uzgoj bez herbicida nije moguć.
U Račama kod Maribora radi tvornica američkog proizvođača herbicida Albaugh. Između ostalog, tvornica proizvodi herbicid Boom effect koji se temelji na glifosatu. Uz Bayer, Albaughova europska podružnica bila je jedna dio Glyphosate Renewal grupe koja je lobirala za odobrenje glifosata kod Europske komisije.
(Tekst je izvorno objavljen na Forbes Slovenija.)
