Trebaju li europski građani dobiti pravo odlučivanja kako se ulaže novac iz poreza
Porezni obveznici trebali bi imati pravo glasa kada je riječ o odlučivanju u što će se uložiti novac koji svakog mjeseca izdvajaju za državni proračun, ustvrdio je francuski premijer na odlasku Gabriel Attal. Takvi su se prijedlozi u Francuskoj već pojavljivali, ali nisu prihvaćeni. Ipak, u nekim europskim zemljama takve prakse postoje
Francuski premijer na odlasku Gabriel Attal predložio je promjenu u nacionalnom porezu na dohodak kojom bi se omogućilo građanima da sudjeluju u odlučivanju što će se financirati novcem koji oporezivanjem uplaćuju u državni proračun. Tu je ideju predstavio u pismu pod naslovom “Akcijski plan za francuski narod”, piše Le Monde.
Attal, najmlađi premijer u povijesti Francuske i član Renesansne stranke koju vodi predsjednik Emmanuel Macron, iznio je prijedlog kako bi porezni obveznici trebali moći dio svojih doprinosa u državnu blagajnu usmjeriti u “misiju unutar državnog proračuna koju sami izaberu”.
Takvu je politiku, koja se naziva i participativni proračun, prošle godine već su predlagali francuski socijalistički političari André Urban i Christine Pirès Beaune. Međutim, njihov amandman prema kojem bi građani imali pravo odrediti u što će se uložiti pet posto ukupnog iznosa koji su uplatili nije prihvaćen. Takav mehanizam predlagali su i predstavnici desnice, ističe Forbes France. U predizbornoj kampanji 2021. godine za to se zalagao zastupnik Hauts-de-Seinea Philippe Juvin.
Čelnik francuskih konzervativnih republikanca Eric Ciotti pobunio se protiv Attalove ideje. “Skriveni cilj participativnog poreza Gabriela Attala je prikriveno povećanje poreza!”, napisao je na svom X profilu.
Neki europski građani već odlučuju o proračunu
Sličan mehanizam već postoji u Italiji. Od 1986. svaki talijanski porezni obveznik može u svojoj prijavi poreza na dohodak naznačiti za koju javnu politiku želi da se dodijeli 0,8 posto njegovog poreza.
Politika otto per mille koja građanima omogućuje sudjelovanje u donošenju dijela državnog proračuna ima vrlo jasne kriterije. Inicijative koje se financiraju moraju biti vezane uz područja kao što su kulturna baština, prirodne katastrofe ili pomoć izbjeglicama.
Španjolci mogu odlučiti posvetiti 0,7 posto svog poreza na dohodak Katoličkoj crkvi ili projektima socijalne skrbi koje vode nevladine organizacije, podsjeća Euronews.
Jedan oblik neizravnog participativnog proračuna već postoji u Francuskoj. Naime, poreznim obveznicima može se umanjiti iznos poreza na dohodak ili nekretnine ako se odvaže na donacije. U 2021. godini građani i tvrtke poreznicima su prijavili oko 5,9 milijardi eura donacija kako bi im se odobrilo smanjenje poreza.
Izravniji pristup participativnom proračunu izaziva zabrinutost. Neki strahuju kako se davanjem veće kontrole nad proračunom potkopava autoritet zakonodavaca da donosi odluke o državnim financijama. Drugi ističu da će, ako porezni obveznici dobiju moć odlučivanja što će se financirati, pojedinci koji plaćaju više poreza na dohodak imati veći utjecaj na odluke vlade.
Kako bi se točno provodio prijedlog francuskog premijera, na koji bi način građani odlučivali o tome što će se financirati dijelom novca koji su izdvojili za proračun, nije precizirano.
Participativni proračun na lokalnim se razinama provodi i u Hrvatskoj. Primjerice, Grad Varaždin već treću godinu zaredom omogućuje građanima da iznesu svoje prijedloge i ideje za razvoj grada i poboljšanje kvalitete života. Ove godine zaprimili su, kako izvještavaju, 177 prijedloga građana, a iz proračuna su u tu svrhu izdvojili 300 tisuća eura.
Prošle je godine i Grad Zaprešić uključio građane u kreiranje proračuna. Za provođenje projekata koje su predložili građani predvidjeli su 250 tisuća eura, a pristigla im je 121 prijava.
