Trgovački lanci dolaze i odlaze s hrvatskog tržišta, no ima li prave konkurencije
Prisjetili smo se trgovačkih lanaca koji su nestali s hrvatskog tržišta, a i onih koji su došli. Iako situacija izgleda prilično dinamično, hrvatski potrošači nemaju dojam da postoji prava konkurencija, jer su cijene nerijetko jednake ili veće nego u zemljama s višim standardom.
Trgovački lanac Studenac u ponedjeljak je objavio da su dobili odobrenje slovenskog regulatora za preuzimanje 30-ak trgovina lanca Kea, čime su napravili iskorak na inozemno tržište. Studenac je osnovan još početkom 90-ih, ali je s intenzivnim širenjem, koje ga je stavilo na šesto mjesto među 10 najvećih maloprodajnih lanaca po prihodu započeo 2018. godine, nakon što ga je preuzeo poljski fond Enterprise Investors.
Snažan rast Studenca
Nakon ulaska Poljaka, Studenac je preuzeo niz manjih lokalnih trgovačkih lanaca. Za razliku od konkurencije, ne grade velike trgovačke objekte, već se njihova strategija bazira na većem broju – više od 1300 – manjih “susjedskih” trgovina. Od 2019. godine prihodi su im porasli sa oko 225 milijuna eura na prošlogodišnjih 660 milijuna eura, a broj zaposlenih je trenutno oko 6500.
Iako je hrvatsko tržište prilično malo, pogled na ljestvice 10 najvećih maloprodajnih lanaca pokazuje da postoji određena dinamika. Neki lanci su propali, neki su nestali pripajanjem većima, neki novi su došli, a ima i onih koji su se odlučili povući jer su procijenili da im hrvatsko tržište više nije interesantno.
Postoji li prava konkurencija cijenama?
Ipak, usprkos toj dinamici, hrvatski kupci još uvijek imaju dojam da među lancima ne postoji prava, žestoka konkurencija cijenama. Primjećuju da su cijene jednake ili čak više nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama sa znatno većim standardom.
Najveći trgovački lanac je već godinama Konzum koji je prošle godine dosegnuo prihod od gotovo 1,9 milijardi eura – imali su dvoznamenkasti rast od preko 17 posto. Konzum već godinama dominira na tržištu usprkos turbulencijama kroz koje je prošao nakon kraha Agrokora. Nakon 2017. godine kada je Agrokor završio pod izvanrednom upravom, te se transformirao u Fortenovu, Konzum je prošao kroz neku vrstu restrukturiranja. Dio trgovina, za koje se procijenilo da su višak je zatvoren, a pripojen mu je Velpro – veleprodajna tvrtka bivšeg Agrokora.
Mercator pripojen Konzumu
Jedan maloprodajni brend koji je u posljednjih desetak godina nestao s hrvatskog tržišta jest Mercator. Naime, nakon što je bivši Agrokor preuzeo Mercator njihove trgovine u Hrvatskoj su 2014. godine pripojene Konzumu jer se, očito, tada procijenilo da nema smisla da dvije različite trgovine pod tada istim vlasnikom konkuriraju jedna drugoj. Iako to, zapravo, i nije neviđena situacija, ako znamo da su, na primjer, Kaufland i Lidl dio iste – Schwarz grupe.
Prije nešto više od 10 godina s tržišta je nestao i lanac trgovina Kerum. Kerum je na vrhuncu zapošljavao nekoliko tisuća ljudi, a strategija trgovačkog dijela poslovanja mu se bazirala na manjim susjedskim trgovinama, na atraktivnim lokacijama.
Kerum propao, Billa se povukla s tržišta
O problemima u lancu Kerum počelo se govoriti još 2010. godine, kada se čak špekuliralo da bi ga mogao preuzeti Konzum, no to se nije dogodilo. Dijelom je propasti ovog lanca možda presudila produljena recesija, u kojoj se Hrvatska tada nalazila, a dijelom vjerojatno i neki drugi poslovni projekti u koje se njegov vlasnik, Željko Kerum, upuštao, a koji su rezultirali gubicima i na kraju propašću.
Prije osam godina, 2016. donesena je odluka o povlačenju Bille s hrvatskog tržišta. Billa je bila jedan od prvih stranih trgovačkih lanaca koji je otvorio trgovinu u Hrvatskoj, te su bili pozicionirani među pet najvećih trgovačkih lanaca. No, na razini REWE Grupe, vlasnika Bille donesena je odluka o povlačenju, te je njihovih 60-ak trgovina prodano Sparu, koji je tim preuzimanjem udvostručio broj trgovina.
Talijanski Europsin prešao 100 milijuna eura prihoda
Od novih igrača na tržištu, prije četiri godine pojavio se talijanski diskonter Eurospin. Trenutno imaju više od 20 trgovina, na Jadranu, Zagrebu i Slavoniji, a očito planiraju širenje s obzirom na to da na svojim stranicama imaju poziv za ponude zemljišta u gradovima s više od 10 tisuća stanovnika.
Prema podacima Fininog InfoBiz servisa, prihodi su im od 2020. porasli sa oko devet milijuna eura, na prošlogodišnjih 110 milijuna eura, te imaju oko 360 zaposlenih. No, s obzirom na to da su u ekspanziji, još uvijek posluju s gubitkom. Ako im prihodi nastave rasti ovim tempom, vrlo brzo će ući među deset najvećih trgovačkih lanaca.
