Troškovi rada porasli na razini Europe: Hrvatska pri vrhu, ispred nas je samo Rumunjska
Na kraju svake godine Eurostat objavljuje podatke vezane uz život u Europskoj uniji. Među istraživanjima su i troškovi rada, koji, osim plaća isplaćenih zaposlenicima, obuhvaćaju troškove koji se obračunavaju na plaću. Hrvatska je druga na popisu zemalja s najvećim troškovima, iako su u pojedinim područjima gospodarstva ti troškovi pali.
U trećem kvartalu 2024. godine, troškovi rada po satu porasli su za 4,6 posto u eurozoni i za 5,1 posto u Europskoj uniji, u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine, javlja Eurostat. Dva glavna sastavna dijela troškova rada su plaće i naknade te nepovratni troškovi. Kad je u pitanju Europska unija, u trećem kvartalu 2024. godine, u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine, troškovi satnih plaća i naknada porasli su za 5 posto, dok je nepovratni trošak porastao je za 5,3 posto.
Rast po sektorima
Kad se uspoređuju troškovi rada po satu, u odnosu na isti period prošle godine, u izvanposlovnom sektoru su porasli za 5,1 posto, a u poslovnom 5 posto. Konkretnije, u industriji je to 5,3 posto, 5,5 u građevini i 4,9 u uslugama. Dva sektora u kojima je zabilježen najveći porast su umjetnost, zabava i rekreacija (7 posto) i obrazovanje (6,2 posto). Najmanji porast je u rudarstvu i vađenju ruda, svega 2,6 posto. Kad su nepovratni troškovi u pitanju, najveći porast troškova je u djelatnostima smještaja i usluga hrane, dakle u turizmu, za 6,6 posto i građevini, 6,3 posto. Najmanje je opet u rudarstvu i vađenju ruda, 3,2 posto.
Rast po članicama EU
Kad je u pitanju ukupni rast troškova rada, Rumunjska je rekorder. Tamo su troškovi porasli za 17,1 posto. Nakon nje je Hrvatska, s 15,1 posto, Mađarska s 14,1 posto, Bugarska s 12,7 posto i Latvija s 12,6 posto. Tri druge države članice EU-a koje su zabilježile porast od 10 posto ili više, su Poljska (12 posto), Litvanije (11 posto) i Austrija (10 posto). Pad troškova rada je zabilježila samo Grčka, tamo su troškovi rada manji za 2,9 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Rast troškova u Hrvatskoj
Uz generalne podatke po državama članicama EU, Eurostat je izvukao i podatke po konkretnim granama gospodarstva. Tako je u Hrvatskoj trošak rada po satu u industriji pao s 14,2 posto, koliko je bio prošle godine, na 13 posto. U građevini je pao s 19,2 na 9,9 posto. Kad su u pitanju uslužne djelatnosti, porast troškova je s 14,4 posto pao na 10,7 posto. Kad je u pitanju izvanposlovni sektor, odnosno one institucije čiji cilj nije profit, poput javnog zdravstva ili obrazovanja tu su troškovi u odnosu na isti period prošle godine porasli za 21,8 posto. U sektorima u kojima tvrtke posluju radi profita, ti troškovi su porasli za 11,3 posto.
