Troškovi stanovanja pod lupom: Cijene građevinskih radova u Hrvatskoj rastu više od EU prosjeka
Eurostat je, kao i svake godine, objavio brojke vezane uz stanovanje u EU. Cijene kuća su između 2013. i 2023. porasle za 48 posto, Irci plaćaju 101 posto više za stanovanje nego prije 13 godina, a u Hrvatskoj troškovi građevinskih radova rastu više od europskog prosjeka.
Među ciljevima Europske komisije i UN-a do 2030. godine je i priuštivo stanovanje. Bez krova nad glavom, nema ni razvoja ekonomije i gospodarstva, zdrave nacije, zaštite djece, ni očuvanja osnovnih ljudskih prava. Po tom pitanju se svašta promijenilo u proteklih 13 godina. Prošli tjedan smo pisali o strahu od gubitka doma kojeg osjećaju stanovnici Europske unije, na tom popisu zemalja se našla i Hrvatska.
Eurostat je sad napravio istraživanje o troškovima stanovanja u EU. Tako su otkrili da su cijene kuća u EU porasle su za 48 posto između 2010. i 2023., u nekim zemljama članicama su naglo porasli troškovi stanovanja, uključujući račune za režije. UN-ov cilj da se do 2030. svim stanovnicima osigura adekvatan, siguran i priuštiv smještaj, kao i da se ‘slumovi ili ‘geta’ urede i zadovoljavaju standarde življenja, očito neće biti postignut bez ozbiljnih i brzih mjera. Da je pitanje smještaja važno, govori i činjenica da je pravo na socijalnu sigurnost u svrhu osiguranja temeljnog dostojanstva čovjeka i u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.
Uvjeti života
U Irskoj je ljudima bilo najteže jer su se borili s najvišim troškovima stanovanja, uključujući vodu, struju i plin u 2023., dvostruko većim od prosjeka Europske unije. Nije bajno ni za stanovnike Luksemburga čiji su troškovi čak 86 posto iznad prosjeka EU, a nakon njih je Danska s 80 posto. S druge strane, Bugari i Poljaci daju najmanje na stanovanje, 61 ili 56 posto manje od prosjeka EU. Pod kvalitetu stanovanja ulazi i mogućnost zagrijavanja doma, curi li krov, jesu li zidovi vlažni, je li sve u redu s podovima i temeljima te trunu li prozori i vrata. U 2023. godini, 10 posto populacije EU nije moglo održati dom toplim. Najgore je u Španjolskoj, Portugalu Bugarskoj, gdje 20 posto stanovnika ne može održati dom toplim. Kad su u pitanju krovovi koji propuštaju, vlažni zidovi, podovi ili temelji te plijesan, s tim problemima se borilo oko 15 posto stanovnika EU. Najviše u Cipru (31,6 posto), u Portugalu 29 posto, a u Španjolskoj 23.
Porast cijena nekretnina
Od 2013. do 2023., cijene nekretnina za stanovanje su porasle za 48 posto na razini EU. Najgore je u Estoniji gdje su u deset godina cijene porasle za 209 posto, i Mađarskoj gdje je ta brojka 191 posto. U Italiji se pak bilježi pad cijena nekretnina od 8 posto, a na Cipru za dva posto.
Rast cijene najma
Od 2010. do 2023., cijene najma su porasle za 22 posto na razini EU. No nije svugdje isti porast, primjerice, u Estoniji su cijene najma narasle za 211 posto, Litvaniji 169 posto i Irskoj 98 posto. Cijene su padale samo u Grčkoj, za 20 posto. Kad je Hrvatska u pitanju, u jednom trenu smo bili ispod europskog prosjeka, da bi 2023., cijene najma u Hrvatskoj bile za oko šest posto veće od europskog prosjeka.
Inlfacija: povećanje cijena za 36 posto
Između 2010. i 2023., inflacija je 36 posto. U tom periodu, najveća godišnja inflacija je bila 2022. godine s 9,2 posto i 2023. sa 6,4 posto. Nije zaobišla nijednu zemlju EU, a najgore je bilo u Mađarskoj, 79 posto. Kako je raslo sve drugo, tako su rasle i cijene građevinskih radova, i to za 52 posto u zadnjih 13 godina. Najviše su narasle u 2022. godini, za 12 posto. Kad su pojedine zemlje u pitanju, na vrhu je opet Mađarska gdje su cijene rasle za 159 posto. Slijede ju Bugarska sa 136 posto i Rumunjska sa 116. Iako su cijene izgradnje novih zgrada u hrvatskoj bile tijekom godina manje nego što je europski prosjek, 2021. su ti troškovi bili jednaku. Onda dolazi do zaokreta i cijene u Hrvatskoj rastu brže nego u Europi, da bi u 2023. godini cijena nove zgrade u Hrvatskoj bila za oko osam posto veća nego u EU.
Odnos cijena i primanja
S rastom cijena, raste i udio novca kojeg ljudi daju na stanovanje. Ovaj teret stanovanja, kako se naziva, procjenjuje se tako da se broji koliko ljudi daje više od 40 posto svojih prihoda na najam, stambeni kredit i režije. U 2023., na razini EU, takvih je bilo 10,6 posto u gradovima i 7 posto u ruralnim područjima. Najveći postotak stanovnika koji osjećaju ovaj teret stanovanja je u Grčkoj s 31 posto stanovništva, Danskoj s 23,3 posto stanovništva. Hrvatska tu dobro stoji, svega 3 i pol posto stanovništva daje više od 40 posto prihoda za stanovanje.
Rast građevinskog sektora
Među zemljama EU-a, udio građevinskog sektora u BDP-u pao je između 2010. i 2023. godine u 13 zemalja, pri čemu su najveći padovi zabilježeni na Cipru, u Španjolskoj i Bugarskoj. Među 13 zemalja EU-a s povećanim udjelom građevinskog sektora tijekom ovog razdoblja, Latvija, Mađarska i Hrvatska zabilježile su najveći rast. Tako je 2023., udio građevinskog sektora u hrvatskom BDP-u bio 6,9 posto, dok je na razini EU ta brojka 5,6 posto.
Hrvatska
Kad je u pitanju vlasništvo nekretnina, Hrvati većinom žive u svojim nekretninama, njih čak 91 posto. Ista brojka je u Mađarskoj. Najviše vlasnika nekretnina u kojima žive je ipak u Rumunjskoj, 96 posto. U Njemačkoj pak više ljudi unajmljuje stanove i kuće, čak 52 posto. No koliko god Hrvati ne unajmljuju toliko puno nekretnine za život, većina ih živi u obiteljskim kućama, čak 77 posto. Usporedbe radi, u Španjolskoj ljudi najviše žive u stanovima, njih 66 posto. Moramo uzeti u obzir i činjenicu da Hrvati kasno napuštaju roditeljski dom, pa 78 posto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima. Treći smo u Europi i po napučenosti nekretnina: u Hrvatskoj je prosjek oko tri osobe u kućanstvu. Kad to pretvorimo u broj soba po članu kućanstva, Hrvatska je s Poljskom na dnu, s prosječno 1 sobom po članu kućanstva. Najveći je omjer u Luksemburgu i na Malti, s oko dvije prostorije po osobi.
Tu je i prenapučenost doma u kojem se živi. U Hrvatskoj 31,3 posto stanovništva živi u prenapučenim nekretninama, dok je prosjek EU 16,8 posto.
Cijene režija
Brojke koje možda iznenađuju su cijene režija. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj su 2023. godine režije jeftinije nego 2010.
Troškovi stanovanja, uključujući vodu, struju, plin i druge energente, u odnosu na prosjek EU-a značajno se razlikuju između zemalja članica. Gledajući evoluciju između 2010. i 2023. godine, razine cijena stanovanja u odnosu na prosjek EU-a porasle su u 17 zemalja EU-a, smanjile u 9, a ostale iste u Poljskoj. Najveći porasti zabilježeni su u Irskoj, sa 17 posto iznad prosjeka na 101 posto i u Luksemburgu sa 155 posto na 185 posto. Kad je u pitanju Hrvatska, režije su 2010. bile 49 posto jeftinije od prosjeka EU, a 2023. su jeftinije za 54,4 posto od prosjeka.
