Trumpov ‘veliki dogovor’ o ukrajinskim mineralima možda nikada neće donijeti dobit

Sporazum o mineralima sklopljen ovog tjedna između SAD-a i Ukrajine – kojeg je predsjednik Donald Trump nazvao „vrlo velikim dogovorom” i zbog kojeg se danas očekuje posjet predsjednika Volodimira Zelenskog SAD-u – vjerojatno neće donijeti značajne prihode. Barem ne u bliskoj budućnosti, prema mišljenju stručnjaka koji su razgovarali s Forbesom. Oni upozoravaju na visoke troškove i dugačke rokove proizvodnje potrebne za iskopavanje sirovina koje Bijela kuća želi.

Zelenski je u srijedu potvrdio postojanje sporazuma između SAD-a i Ukrajine. Prema njemu bi 50 posto prihoda od ukrajinskih državnih mineralnih resursa bilo usmjereno u zajednički fond.

Detalji dogovora još uvijek nisu jasni, no poznato je da se ne bi koristili minerali iz trenutačno aktivnih rudnika. Dio prihoda bi išao za vraćanje američke pomoći Ukrajini u ratu protiv Rusije. Dio bi išao za obnovu ratom razrušene zemlje, prema nacrtu ugovora koji su pregledale brojne novinske organizacije.

Što ima Ukrajina

Trump je dogovor opisao kao „vrlo velik”, a Ukrajina doista ima značajne rezerve prirodnih resursa. One uključuju naslage litija (važnog za baterije, uključujući one za električna vozila), grafita (za baterije i zrakoplovne motore) i ilmenita, elementa koji se koristi za titanij (zrakoplovni motori i iPhone uređaji).

Međutim, stručnjaci za Forbes navode da bi troškovi rudarenja ovih poželjnih minerala mogli biti izuzetno visoki, zahtijevati godine ulaganja i na kraju ne donijeti značajnu zaradu.

Trump je posebno naglasio „velike količine rijetkih zemnih metala” u Ukrajini. To je skupina od 17 metalnih elemenata koji su ključni za baterije i visokotehnološku obranu. Ukrajina doista posjeduje oko 5 posto svjetskih zaliha rijetkih zemnih metala.

No, prema podacima S&P Globala, Ukrajina nema aktivne rudnike rijetkih zemnih metala. Osim toga, razvoj ukrajinskih grafitnih, litijevih i titanijevih nalazišta, koji su prije ruske invazije 2022. godine bili u različitim fazama pripreme, zahtijevao bi „značajna ulaganja”, ističe Willis Thomas, voditelj CRU+ tima u istraživačkoj tvrtki CRU Group.

Vjerojatno ne u skorije vrijeme

Ovi minerali „neće donositi profit u sljedećih 10 ili 15 godina”, rekao je George Ingall, analitičar cijena rijetkih zemnih metala iz Benchmark Minerals Intelligencea za Forbes. Prema njegovim riječima, vjerojatno je da će litij biti prioritet za bilo kakve razvojne projekte. „Realno očekivanje” da će se ukrajinski litij pojaviti na tržištu iznosi minimalno tri do četiri godine, izjavio je David Deckelbaum, analitičar TD Cowena.

Osim toga, prema The New York Timesu, Ukrajina će zadržati sve prihode od postojećih rudnika. To bi moglo onemogućiti SAD-u pristup rijetkim mineralnim projektima koji su već u tijeku. Uključujući 90 godina star rudnik grafita i dva rudnika litija u ranoj fazi razvoja.

Koliko je potrebno da rudnik postane operativan

Da bi rudnik rijetkih zemnih metala postao operativan potrebno je do 2 milijarde dolara, tvrdi Ingall. Dodaje da rudarske tvrtke širom svijeta „zaista teško dolaze do bilo kakvih investicija” zbog „loših” tržišnih uvjeta. „Nije važno imate li sve te rude rijetkih zemnih metala u tlu. Ako ih nije isplativo eksploatirati, nitko ih neće htjeti vaditi”, objasnio je.

Dominacija Kine

Thomas je istaknuo da su grafit i rijetki zemni metali „relativno obilni” u svijetu. „Većina” njihove vrijednosti ne proizlazi iz samih nalazišta, već iz procesa rafiniranja. U tom procesu se metali pretvaraju u kemijske oblike potrebne za baterije. Takvi pogoni „gotovo da ne postoje izvan Kine” danas. Kina kontrolira između 65 posto i 70 posto globalnih kapaciteta za rafiniranje litija, napominje Deckelbaum. Dodaje da ta zemlja također „potpuno dominira” tržištem grafita. Međutim, „ne možete nužno riješiti problem dominacije Kine samo tako da osigurate više sirovih materijala”, budući da ih „ima u izobilju” od Australije do Južne Amerike.

Konkurencija kineskim projektima već se pokazala ekonomski neodrživom jer Kina svojom visokom proizvodnjom drži cijene niskima. „Kina preplavljuje tržište jeftinim materijalima, što čini izuzetno teškim poslovanje za sve ostale,” pojasnio je Ingall.

Trenutni tržišni uvjeti sugeriraju da eksploatacija ukrajinskih minerala možda neće imati značajan utjecaj u bliskoj budućnosti. Ipak, „pristup resursima je nužan korak” u stvaranju većih globalnih zaliha koje nisu rudarske i prerađivačke baze u Kini, zaključio je Thomas.

Derek Saul, novinar Forbesa