Uskoro stiže karta lokacija na kojima se lakše dolazi do dozvola za sunčane i vjetroelektrane

Zavod za zaštitu okoliša i prirode do kraja godine će završiti karte ranjivosti prostora za smještaj sunčanih i vjetroelektrana u Hrvatskoj što će biti, kako objašnjavaju u odgovoru za FORBES Hrvatska, tehnička podloga za određivanje ‘go-to’ područja za investitore. Izbjegavat će se, kažu, zaštićena područja te odabrati ona na kojima se previđa minimalni utjecaj zahvata na okoliš

Do kraja ove godine bi trebalo biti završeno mapiranje Hrvatske koje će investitorima ukazivati na lokacije gdje bi mogli brže realizirati svoje projekte sunčanih i vjetroelektrana jer se radi o područjima gdje je utjecaj tih zahvata na okoliš minimalan. Drugim riječima, bit će odmah jasno i koja je područja bolje izbjegavati.  

To je nedavno najavila Gabrijela Šestani, načelnica Sektora za prirodu Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, sudjelujući na okruglom stolu u Zagrebu.

Karte ranjivosti prostora

U pitanju je projekt službenog naziva Izrada karata ranjivosti prostora za smještaj sunčanih i vjetroelektrana u prostoru Republike Hrvatske – Tehnička podloga za identifikaciju i odabir potencijalnih ‘područja ubrzanja obnovljivih izvora energije’ za sunčane elektrane i vjetroelektrane, a njegov naručitelj i partner je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Na dodatan upit FORBES Hrvatska o tom projektu, iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode su odgovorili da je cilj „izrada karata ranjivosti prostora za smještaj sunčanih i vjetroelektrana koje bi poslužile kao tehnička podloga za identifikaciju potencijalnih ‘go-to’ područja za razvoj projekata sunčanih elektrana i vjetroelektrana, kao i svim dionicima u sektoru obnovljivih izvora energije kao smjernice za prostorno planiranje odnosno razvoj prijekata vjetroelektrana i sunčanih elektrana“.

Glavni korisnici takvih karata bit će, naravno, javna uprava i izrađivači prostornih planova, ali i investitori.

Inače, procedure vezane za zaštitu okoliša su pojedinačno najduže procedure u cjelokupnom postupku ishođenja dozvola za projekte obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, kako procjenjuju u HGK u svojoj najnovijoj analizi o preprekama u administrativnim postupcima pripreme i razvoja projekata OIE, navodeći da traju četiri do šest puta duže nego što je to zakonski propisano. 

Europska požurnica

Ove bi karte, pretpostavka je, trebale pomoći da se realizacija projekata sunčanih i vjetroelektrana ubrza, budući da bi investitori mogli jednostavnije ciljati „lakša“ područja s kraćim rokom provedbe.

U svom odgovoru iz Zavoda kažu općenito da su za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i povećanje energetske učinkovitosti kao jedna od glavnih prepreka prepoznati „spori i složeni postupci izdavanja dozvola“. U EU se, navode također, nalaže državama članicama da se ubrzaju procedure kako bi se ostvarili nacionalni doprinosi EU klimatskim ciljevima do 2030. i 2050. godine (pozivaju se na prijedlog izmjene Direktive 2018/2001).

„U tom smislu, previđeno je da nacionalne vlade identificiraju ‘go-to’ područja za obnovljive izvore energije (eng. renewables go-to areas), u suradnji s regionalnom i lokalnom upravom te ostalim relevantnim dionicima. Pri tome bi trebalo izbjegavati zaštićena područja te odabrati ona područja na kojima se previđa minimalni utjecaj zahvata na okoliš“, stoji u odgovoru.

Bez sukoba s pticama i šišmišima

Inače, te karte ‘go to’ lokacija je još 2022. godine na okruglom stolu udruge Biom o primjeni EU Zelenog plana najavio Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, rekavši da na njima sunčane elektrane i vjetroelektrane neće biti „u sukobu s pticama i šimišima“.  Objašnjavao je da su projekti obnovljivih izvora energije veliki izazov jer, paralelno s njihovim razvojem Hrvatska mora  očuvati bioraznolikost i investitori to moraju razumjeti te ne mogu graditi gdje god požele.  Pitanje je i, rekao je, da li stotine hektara obradivih površina ili travnjaka pretvarati u sunčane farme ili je bolje imati više projekata na postojećim krovovima i parkiralištima.