Zašto je Sopta proglašen odgovornim za nesreću trajekta Lastovo i kakva mu je moguća kazna

featured image

8. lis 2024. 17:49

Nacrt izvješća o nesreći na trajektu Lastovo procurio je u medije, a i Forbes Hrvatska je u posjedu dokumenta. Odgovornost za pad rampe koja je rezultirala smrću tri člana posade je na predsjedniku Uprave kompanije Davidu Sopti, navodi se u dokumentu. On je odgovoran jer kompanija nije uspostavila sustav upravljanja sigurnošću.

Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta uskoro bi mogao biti u još jednoj situaciji u kojoj će se tražiti njegova ostavka. Osim toga, vjerojatno ga čeka i prekršajni postupak. U Nacrtu završnog izvješća o provedenoj upravnoj istrazi u predmetu pomorske nesreće broda Lastovo koji je pripremilo Ministarstvo mora prometa i infrastrukture on se navodi kao jedina odgovorna osoba za nesreću.

Konkretno, navodi se kako je odgovoran jer kao predsjednik Uprave Jadrolinije nije uspostavio sustav upravljanja sigurnošću (ISM) čime je počinio prekršaj definiran Pomorskim zakonikom.

Za Soptu se predlaže 2000 eura kazne, za kompaniju 33 tisuće

Izvješće predlaže pokretanje prekršajnog postupka i određivanje kazne u maksimalnom iznosu. Ona prema članku 998. Pomorskog zakonika iznosi pet do 250 tisuća kuna za kompaniju i tri do 15 tisuća kuna za odgovoru osobu u kompaniji. Istraga nije utvrdila odgovornost zapovjednika, članova posade ni Hrvatskog registra brodova (HRB).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture može propisivati samo prekršaje, pa će se eventualnom kaznenom odgovornosti baviti DORH.

Izvješće objašnjava i kako rampa trajekta Lastovo nije predviđena da bi stajala u nekom međupoložaju. Hidraulični sustav je spušta ili podiže, što završava u trenutku kad je spuštena na obalu ili kad je podignuta do kraja. Nakon što se podigne, potrebno ju je zaglaviti klinovima kako ne bi pala.

Trajekt Lastovo tijekom očevida u Malom Lošinju; Foto: Nel Pavletić / Pixsell

Kao što je poznato iz ranijih vijesti o nesreći, prije pada rampe nekoliko članova posade nalazilo se ispred nje s vanjske strane trajekta i pokušavalo je je odglaviti. Izvješće navodi kako je kapetan Goran Đolonga došao iz kabine do zapovjednog mosta i uočio kako klinovi nisu spušteni. Pokušao je što brže kontaktirati članove posade putem radio veze i mobitela u čemu nije uspio. Nakon toga je sišao u garažu gdje je zatekao vođu palube Predraga Vulića koji prvi čas nije shvatio potencijalnu ozbiljnost situacije. Zajedno su izašli kroz mala bočna vrata trajekta, no uskoro rampa pada na članove posade. Vođa stroja Boško Kostović, kormilari Denis Šarić i Marko Topić su poginuli, a prvi časnik palube Davor Zagorac je teško ozlijeđen.

Posada nije znala kako funkcionira rampa. Nije ni Jadrolinija

Izvještaj otkriva kako ni posada ni kompanija nisu imali dokumentaciju hidrauličnog sustava upravljanja rampom. Kako ona funkcionira objasnili su iz tvrtke MAG Sistem koja je održava.

Prilikom provjeravanja upoznatosti posade sa sustavima na brodu utvrđeno je da je zapovjednik u potpunosti upućen u ISM sustav kompanije. Samo u slučaju njega i upravitelja stroja bilo je navedeno vrijeme upoznavanja broda. Za ostale taj podatak nije naveden u službenim obrascima. Zbog toga izvješće zaključuje kako se ne njih ne može potvrditi da su doista obavili upoznavanje s brodom.

Upute o rampi imale su dio u kojem se nalaže da moraju biti osigurane prije plovidbe, no nigdje nije bilo upute da moraju biti osigurane dok je brod u luci. Iz toga i više drugih informacija, zaključuje se da posada nije bila upućena u sustav podizanja, spuštana i osiguranja pramčane rampe. Posada nije bila upoznata ni da se rampa ne smije zadržavati u bilo kojem položaju osim donjeg položaja kad je naslonjena na obalu i gornjeg položaja u kojem mora biti mehanički osigurana. Posada nije bila upoznata ni s elementima hidrauličnog sustava pramčane rampe. To podrazumijeva načine zaustavljanja pramčane radnje u odnosu na mogućnosti hidrauličnog sustava podizanja ili spuštanja pramčane rampe.

Drugim riječima, prema izvješću Jadrolinija nije upoznala posadu sa svim informacijama vezanima uz sigurnost rada s rampom trajekta.

Trajekt Marko Polo koji je 2009. godine naletio na otok Sit; Foto: Željko Mršić / Pixsell

Jadrolinija: Imamo sustav za upravljanje sigurnošću

Na navedene informacije već je reagirala i Jadrolinija iz koje kažu kako nisu dobili službeno rješenje, dokument o istrazi ili nacrt Izvještaja iz medija. Navode kako su u rujnu 2024. godine provedene dvije dodatne vanjske prosudbe ISM sustava. Proveo ih je HRB uz nazočnost predstavnika Uprave za sigurnost plovidbe i Lučke kapetanije Rijeka. Navode da tom prilikom nisu pronađeni značajni nedostaci provođenja sustava u glavnom ureda Društva u Rijeci te na brodu Lastovo.

Sustav upravljanja sigurnošću uveden je u 1996. godine te HRB svake godine provodi vanjske prosudbe odnosno audite u svrhu provjere implementacije i učinkovitosti primjene sustava.

Reagirali su i iz nadležnog Ministarstva.

“Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture provodi neovisnu istragu o pomorskoj nesreći broda Lastovo koja se dogodila 11. kolovoza 2024. godine. O rezultatima iste javnost će biti izvještena kad istraga bude završena.”, navedeno je u priopćenju iz Ministarstva.