FORBES POWER WOMEN’S SUMMIT: Jedna od najvećih prepreka je financiranje ženskog poduzetništva
Slabo financiranje ženskog poduzetništva jedna je od najvećih prepreka pokretanju uspješnih poslovnih priča, a ne ono što se neprestano stavlja u fokus javnosti – kako žene uspješno balansiraju poslovni i privatni život, moglo se čuti na prvoj panel raspravi Forbes Power Women’s Summita koji je započeo u srijedu 4. rujna u novootvorenoj dvorani Atrium u beogradskom Sava centru
Stupanje u poduzetničke vode nije lako, a uspješne žene iz regije ispričale su svoju priču kako su pokrenule biznise. Ispostavilo se kako je pitanje financija u prvom planu promotre li se objektivne prepreke zamahu poslovanja, a ne priče okoline koja nema povjerenja u žene i njihovu ideju kako mogu imati sve – i obitelj i voditi uspješan posao.
Mila Litvinjenko, vlasnica poznate kozmetičke tvrtke Aura, kaže kako je uvredljivo što se smatra da je 50 tisuća eura kredita koliko je dostupno ženama za male biznise uvredljiv iznos.
„Ako imate veći biznis, što možete učiniti s tim novcima? Ne možete kupiti nijedan veći stroj. To je za žensko poduzetništvo najveći problem, a moje balansiranje privatnog i poslovnog života, to bez problema mogu“, kazala je srpska poduzetnica koja nije tražila ničiju pomoć jer se bojala kako će njezino neznanje iskoristiti protiv nje. Stoga je sve sama učila kroz knjige i posao.
“Problemi su tu da ih se riješi, ne da nas zaustave”
Žakline Troskot, vlasnica slastičarnica Amelie, ispričala je kako se pri pokretanju posla poslužila bijelom laži. S obzirom na to da je radila na dobro plaćenom poslu u korporaciji, u banci je zatražila kredit za renovaciju stana i to su joj bez problema odobrili. U stvarnosti je ta sredstva iskoristila za opremanje slastičarnice. Nije tražila poslovni kredit jer je upitno kakve bi uvjete uopće dobila i koliko bi banka bila spremna podržati jedan tako rizičan pothvat.
Žene koči i to što u glavi imaju sklop da prvo sve moraju posložiti. Potrebno se samo prepustiti i vjerovati u sebe, kao što to čine muškarci.
„Svi problemi koji dolaze su tu samo da ih se riješi, a ne da nas zaustave. Treba sanjati veliko, ne malo, ne samo nešto za sutradan. Imate pravo na velike snove i možete ostvariti sve što hoćete. Ja sam s 20 tisuća eura izgradila firmu, puno sam radila sama, ali može se. Nemojte se ograničavati okruženjem u kojem živimo“, rekla je Troskot.
O pitanju financija govorila je i Keren Hod, osnivačica međunarodnog udruženja WE – Women Enterpreneurship sa 40 tisuća članica.
Ona je istaknula kako samo dva posto rizičnog kapitala koji se ulaže u startupove završi u rukama osnivačica. Unatoč tome i činjenici da osnivačice čine samo osam posto zajednice osnivača startupova, od 50 milijardi dolara koliko su vrijedni svjetski jednorozi, za 10 milijardi dolara zaslužne su upravo žene.
Katarina Lotrič, vlasnica i predsjednica Uprave tvrtke Gentler Stories, u svojoj je inspirativnoj priči također istaknula kako su krenuli financirajući sami svoj startup – bootstrapping te da im podrška od 45 tisuća eura doznačena u tri tranše pomalo u dvije godine nije bila toliko velika financijska potpora kako se to može činiti. Stoga su upregnuli iz sve snage i u godinu dana učinili svoj startup profitabilnim.
Položaj poslovnih žena u Adria regiji
Panelu je prethodio uvodni razgovor na kojem su o problematici žena u poslovnoj sferi govorili urednici Forbesa Adria koji su opisali i kako je bilo dovesti novi poslovni medij na tržišta Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Bojana Humar, urednica Forbesa Slovenija, naglasila je kako u toj zemlji postoji inicijativa Ona ve koja prati koliko se žene kao sugovornice pojavljuju u medijima. “Ove godine o ekonomskim temama u medijima je udio žena bio tek 32 posto. To je posljedica toga da je na najvišim položajima u tvrtkama jako malo žena. U 20 najvećih kompanija u Sloveniji samo su dvije direktorice”, kazala je te istaknula kako Forbes Adria nastavlja tradiciju globalnog Forbesa i izvještava o poslovnim ženama i njihovim uspješnim pričama na portalima, u televizijskom emisiji, ali i ovakvim konferencijama. Time im se otvara javni prostor i poboljšava njihov položaj, kazala je.
“Ako možemo proizvesti jednu uspješnu poslovnu ženu iz nove generacije našim radom, to je veliki uspjeh”, izjavila je Ika Ferrer Gotić, urednica Forbesa BiH.
Ivan Radak, urednik Forbesa Srbija, također je istaknuo ulogu medija u tome da se predstavljaju uspješne žene kako bi se stvarale nove. Sedma sila ima moć koju u pitanju postizanja ravnopravnosti spolova treba iskoristiti, zaključio je.
Đurđica Klancir, urednica Forbesa Hrvatska, navela je kako je u Hrvatskoj u upravama kompanija izlistanih na burzi tek 16 posto žena. Stanje još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini jer postoje brojne izvanredne menadžerice koje su se dokazale. No, dokle god vlada takva atmosfera u društvu da stranke radije plaćaju skupe kazne nego da ispune na svojim listama zadanu kvotu i da tamo bude zastupljeno 50 posto ženskih kandidata, ne može se ništa puno drugačije ni očekivati, rekla je.
Da su kvote na predizbornim listama porazne složila se i Biljana Matijašević, urednica Forbesa Crna Gora. Iznijela je i podatke kako je jaz među plaćama muškaraca i žena u toj zemlji 16 posto, samo 20 posto žena je na čelu kompanija, a dotaknula se i problema vlasništva imovine. Naime, u Crnoj Gori samo 10 posto žena navedeno je kao da su vlasnice imovine. “Moramo smanjiti pritisak na žene da pripisuju svoju imovinu na muškarce”, naglasila je.
