Dok traje rasprava o mini-reformi, Hanfa objavila nove podatke o ulaganjima mirovinskih fondova. U dionicama tek 22 posto

Imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju listopada bila je 19,3 milijarde eura, a 64 posto je uloženo u obveznice. Aktualnom mini-reformom se pokušava promijeniti struktura ulaganja, ali još nije jasno je li ijedna članica OECD-a pribjegla rješenju sličnom onom koji zagovaraju Banski dvori – da se pet posto imovine usmjeri u alternativne investicijske fondove s garancijom države

Dok se u Saboru i javnosti raspravlja o predloženoj „mini-reformi“ drugog i trećeg mirovinskog stupa te znači li ona ujedno i svojevrsnu „mini-nacionalizaciju“ milijardu eura  iz kapitalizirane mirovinske štednje, najnoviji podaci koje je objavila Hanfa, oni za listopad, pokazuju da se na mjesečnoj razini u obvezne mirovinske fondove slilo skoro 110 milijuna eura, što je iznos koji dogovara otprilike 0,6 neto imovine.

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova iznosi pak impresivnih 19,3 milijarde eura (iako je u listopadu bila za 60 milijuna eura manja u odnosu na prethodni mjesec). Vezano za prinose, od početka ove godine su pozitivni za sve kategorije obveznih mirovinskih fondova (MIREX A 9,3 posto, B 5,7 posto, a C 1,3 posto), dok su na mjesečnoj razini oni kategorije A i B bili u minusu.   

A kako je taj novac uložen? U obveznice je „parkirana“ većina, čak 12,4 milijarde eura, odnosno 64 posto.

Rastu ulaganja u obveznice

Analiza aktivnosti obveznih mirovinskih fodnova za listopad pokazuje da su njihova ulaganja u obveznice čak i povećala, za 1,7 postotni bod uodnosu na rujan, što je trend koji bi najavljena reforma zapravo trebala promijeniti. Naime, kako Vlada tumači u sklopu prijedloga izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, domaće državne obveznice čine čak 53 posto ukupnih ulaganja mirovinaca, a njima kamate padaju. To pak znači da bi u budućnosti to „moglo dovesti do i do pada prinosa mirovinskih fondova iz kojih će se isplaćivati mirovine osiguranika“.

Između ostaloga, vladajući stoga smatraju da ubuduće treba barem pet posto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije (na njih otpada najveći dio od 19,3 milijarde eura imovine mirovinaca) obavezno uplaćivati u tzv. alternativne investicijske fondove s državnom garancijom povrata. Za taj postotak bi se smanjila i obveza ulaganja mirovinaca u obveznice.  

Serdarušić: “To nisam nigdje vidio”

Dio ekonomista, pa i oporbe, buni se protiv takvog načina usmjeravanja novca mirovinskih fondova u rizična ulaganja za koja bi jamčila država (a u slučaju gubitaka, oni bi se nadoknađivali iz državnog proračuna) te ukazuju da u razvijenom svijetu ne postoje alternativni investicijski fondovi s državnim jamstvom ulaganja. Kako će se to raspetljati još nije jasno, a iz Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kažu da su upite poslali u neka europska tijela, pa i OECD na koji se Vlada poziva. Ekonomist Hrvoje Serdarušić je, gostujući nedavno na N1, rekao da nije siguran da je OECD od Hrvatske tražio baš takvo rješenje te da još čekaju odgovor te organizacije. „Pretražujući na internetu, nisam naišao na to da u bilo kojoj zemlji članici OECD-a postoji takav sustav“, rekao je.       

Ulaganja u dionice sada iznose tek 4,2 milijarde eura, odnosno 21,7 posto imovine mirovinaca, a proizlazi da je taj iznos za 0,4 postotna boda manji nego mjesec dana ranije. Ulaganja u domaće dionice su pritom činila 13,4 posto, a u strane dionice 8,3 posto imovine mirovinskih fondova. Tu su još i ulaganja u investicijske fondove, na što otpada 2,1 milijarda eura (10,7 posto imovine) te se njihov udio u ukupnoj imovini smanjio za 0,5 postotna boda. Ostatak imovine čine novac i depoziti.  

U treći stup uplaćuje 437 tisuća građana

Statistika Hanfe nam kaže i da je sada u obveznim mirovinskim fodnovima 2.235.079 članova (odnosno toliko građana iz svojih plaća izdvaja za drugi mirovinski stup), dok je u trećem mirovinskom stupu, koji je dobrovoljan, tek 436.838 članova. U osam otvorenih i 21 zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu prikupljena je neto imovina od 1,16 milijardi eura. I tu je većina imovine uložena u obveznice.     

Što se tiče isplata zbog zatvaranja osobnih računa u obveznim mirovinskim fondovima, podaci Hanfe pokazuju da su u listopadu iznosile 43 milijuna eura, kada je prestalo članstvo 2540 osiguranika zbog odlaska u mirovinu ili smrti. S druge strane, ukupne isplate iz trećeg stupa su iznosile 3,9 milijuna eura.

Inače, vezano za iznose mirovina, one iz prvog stupa su za većinu zaposlenih veće nego ako kombiniraju  mirovinu iz prvog i drugog stupa, što se uglavnom odnosi na one koji su imali niska primanja. Jedan od razloga je i što je doprinos za drugi mirovinski stup tek pet posto, a za prvi stup (u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) poslodavac iz plaće obračunava 15 posto bruto iznosa.