Hrvatska trenutno ima veći rast BDP-a od većine zemalja EU. Pitali smo analitičara o čemu se radi
Mato Jelić, analitičar Erste banke, pojasnio nam je što stoji iza iznadprosječnog rasta BDP-a i relativno dobrog stanja u javnim financijama u Hrvatskoj
Hrvatski građani nisu baš navikli na pozitivne vijesti iz ekonomije i javnih financija. Dugo vremena bili smo među najlošijim zemljama po cijelom nizu kriterija. No, posljednjih par godina, nakon pandemije, neki pokazatelji, poput visine rasta BDP-a i kretanja javnog duga počeli su se značajno popravljati.
Njemačka, koja nam je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera, pa onda ima i snažan utjecaj na hrvatsku ekonomiju, posljednje dvije godine stagnira. BDP im je prošle godine završio u blagom minusu, a prognoze za ovu godinu nisu ništa bolje. I druge velike europske ekonomije nisu u najboljem stanju, no sve to ipak nije uspjelo zaustaviti rast u Hrvatskoj.
Realni rast plaća diže potrošnju, a utjecaj imaju i EU fondovi
Stoga smo porazgovarali s Matom Jelićem, analitičarem Erste banke, o tome što zapravo stoji iza trenutne dinamike hrvatskog gospodarstva.
“Hrvatska ekonomija uistinu u post-pandemijskom periodu nadmašuje izvedbom većinu zemalja eurozone. Nekoliko je razloga tome. Prvi je svakako snažan rast osobne potrošnje u promatranom periodu. Naime, Hrvatska u tome razdoblju bilježi kumulativan realan rast potrošnje od oko 15% u odnosu na pretpandemijske razine, što je treći najbolji rezultat u EU. Isto je svakako potpomognuto relativno izdašnim fiskalnim paketima pomoći tijekom same pandemije, što je očuvalo stabilnost tržišta rada, ali i omogućilo određenu akumulaciju štednje koja je kasnije pretočena u potrošnju”, pojašnjava Jelić.
Osim toga, kako ističe, od kraja 2022. godine prisutan je i snažan realni rast plaća, koji je i dalje aktualan, a što također, dalje podržava rast potrošnje. Također, kako kaže, ulazak u eurozonu 2023. godine značio je oslobađanje relativno visokih regulatornih rezervi likvidnosti u financijski sustav, što je zadržalo kamatne stope stabilnima u periodu kada su iste relativno snažno porasle u nama usporedivim zemljama.
Ne treba zaboraviti ni veliki novac koji je pristigao iz EU fondova. “Preklapanje dva višegodišnja financijska okvira te visoki iznos povučen iz fonda oporavka i otpornosti također su snažno doprinijeli rastu domaćeg BDP-a”, kaže Jelić.
Manjak u proračunu blago je pogoršan, ali i dalje u okvirima
Usprkos tome što je Vlada bila vrlo široke ruke, kada je u pitanju povećanje plaća u javnom sektoru, što je produbilo manjak u proračunu, javne financije ostale su u granicama normale. Dapače, prije otprilike mjesec dana agencija Standard & Poor’s podigla je ocjenu kreditnog rejtinga na A razinu, što je najviše u povijesti. Javni dug je pao na oko 60 posto BDP-a. Prognoze su da bi do kraja godine mogao ići i ispod te razine. Deficit je u okvirima 3 posto BDP-a.
“Što se tiče javnih financija, nedavnim rebalansom budžeta te podizanjem očekivanog deficita za 0,7 postotnih bodova na -2,6 posto BDP-a potvrđena su očekivanja analitičara o blagom pogoršanju stanja. Isto je dobrim dijelom posljedica relativno izdašnih povećanja plaća u izbornoj godini. No i tada treba istaknuti kako je očekivani deficit zadržan ispod razine od 3 posto BDP-a, dok određeni broj EU zemalja trenutno bilježi deficite koji su duplo, a u slučaju, na primjer, Rumunjske čak i tri puta veći. Fokus se sada prebacuje na 2025. Iako još uvijek nemamo detalje, očekujemo kako će Vlada ciljati na makar minimalan konsolidacijski pomak, te u tome smislu očekujemo neznatno niži deficit. S obzirom na i dalje relativno visok nominalan, ali i realan rast BDP-a, omjer javnog duga te BDP-a trebao bi zadržati silaznu putanju te već ovu godinu zaključiti na razini ispod 60 posto”, zaključuje Jelić.
