Javne službe povišice pretvaraju u potrošačke kredite od 10 i više tisuća eura, dogodio se bum
Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u emisiji HTV-a upozorio da su gotovinski nenamjenski krediti po svojoj naravi rizičniji od stambenih, gdje je stopa nenaplativih kredita oko 2-3 posto, dok je kod nenamjenskih oko šest posto. Smatra da banke moraju pripaziti sa standardima
„Zaposlenici u javnim službama dobili su veće plaće i u zadnjih nekoliko mjeseci mnogo je njih odlučilo tih 100, 200, 300 eura povišice pretvoriti u 10.000 eura kredita. I to je jako ubrzalo rast kredita“, rekao je u HTV-ovoj emisiji “Studio 4” ovog vikenda Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, u razgovoru o brzom rastu nenamjenskih gotovinskih kredita u Hrvatskoj.
Takvi su krediti rasli 14 posto, što je stopa koja dugo nije viđena.
“Dogodi se da kredite dobiju i oni koji ih neće moći otplaćivati”
„Kad se krediti odobravaju relativno labavo, kada imamo snažan rast, često se dogodi da kredite dobiju i oni koji ih neće moći otplaćivati“, upozorava. Ta vrsta kredita je po svojoj naravi rizičnija od stambenih, gdje je stopa nenaplativih kredita oko 2-3 posto, dok je kod nenamjenskih oko šest posto. Smatra da banke moraju pripaziti sa standardima te podsjetio da je Savjet HNB-a na zadnjoj sjednici upozorio na potencijalne rizike.
Šošić kaže da je nemoguće znati na što građani konkretno troše te kredite, no da se uglavnom podižu u iznosu između 10.000 i 20.000 eura.
Ocjenjuje da su građani očito optimistični na valu rasta dohodaka. „Očekuju da će se to možda i nastaviti, a vjerojatno neće. Teško da plaće mogu nastaviti ovim intenzitetom kojim su rasle u zadnje dvije godine. Također, očekujemo da će se inflacija usporiti. Rast nominalnih dohodaka iz kojih će servisirati kredite neće se više toliko brzo povećavati, a pogotovo ako se dogodi pogoršanje makroekonomske situacije. Živimo u jako neizvjesnom svijetu i to je nešto što se ne može isključiti“, rekao je Šošić.
HNB ipak ocjenjuje da taj rizik ne može ugroziti financijski sustav, rekao je, a kapital koji banke moraju držati zbog rizika povezanih s uzlaznim financijskim ciklusom povećali su na 1,5 posto. „Pazimo što se događa i spremni smo djelovati ako bude potrebno“, poručio je.
