Ne voli ni porez ni poreznike: Trump zamrzava zapošljavanje u Poreznoj upravi i vraća ih u urede

Donald Trump prvog je dana na dužnosti potpisao desetke izvršnih uredbi. Neke od njih mogle bi utjecati na poreze građana. Dvije su bile usmjerene na zaposlenike. Uključivale su zabranu zapošljavanja i zahtjev da se zaposlenici savezne vlade vrate na rad u urede. Obje mjere mogle bi imati neposredne i značajne posljedice za zaposlenike Porezne uprave (IRS).

Povratak u urede

Trump je potpisao uredbu kojom se od zaposlenika savezne vlade traži da se vrate na rad “što je prije moguće”, i to na puno radno vrijeme. Savezna vlada najveći je poslodavac u zemlji, s više od dva milijuna zaposlenih.

Prema izvješću Ureda za upravljanje ljudskim resursima SAD-a (OPM) iz 2024. godine, većina zaposlenika (54 %) u saveznoj vladi već radi u uredima na puno radno vrijeme. Izvješće navodi da je, od svibnja 2024. godine, približno 50 % zaposlenika savezne vlade na poslovima koji nisu prikladni za rad na daljinu, uključujući pružanje zdravstvene skrbi veteranima, inspekciju opskrbe hranom i upravljanje prirodnim resursima. Također, zaposlenici koji imaju pravo na rad na daljinu provodili su oko 60 % radnog vremena u prostorima koje su im dodijelile agencije. Oko 10 %, odnosno 228.000 zaposlenika, radilo je isključivo na daljinu.

Gotovo polovica zaposlenih radi na daljinu

Unutar tih poslova, 109.268 zaposlenika radi u Ministarstvu financija, pri čemu je IRS najveća agencija unutar ovog ministarstva s 82.990 pozicija s punim radnim vremenom u fiskalnoj 2023. Gotovo 90.000 zaposlenika Ministarstva financija ispunjava uvjete za rad na daljinu.

Prošle godine bivši povjerenik IRS-a, Danny Werfel, svjedočio je pred Odborom Zastupničkog doma za načine i sredstva (House Committee on Ways and Means) da približno 50 % zaposlenika IRS-a radi na daljinu u bilo kojem trenutku. Kongresnik David Kustoff (republikanac iz Tennesseeja) postavio je pitanje je li ova politika najbolja za porezne obveznike, pozivajući se na teškoće u komunikaciji s IRS-om i zabrinutosti vezane uz sigurnost podataka.

Međutim, Porezna uprava (IRS) – kao i druge savezne agencije – ukazala je na privatni sektor. Naveli su kako je privatni sektor uspio održati zadovoljavajuću razinu usluga i zaštitu podataka uz rad na daljinu. S obzirom na to da se vlada natječe s privatnim sektorom za radna mjesta, ukidanje fleksibilnih radnih aranžmana moglo bi otežati saveznim agencijama privlačenje talenata.

Povratak u urede mogao bi rezultirati otkazima

Još jedan argument u korist rada iz ureda odnosi se na neiskorišteni poslovni prostor koji je u vlasništvu ili zakupu savezne vlade. Ministarstvo financija trenutno koristi 2,9 milijuna kvadratnih metara prostora. Od toga, nešto manje od 20 % kontrolira Ministarstvo, dok ostatak kontrolira Američka administracija za opće usluge (GSA). Inventar pod kontrolom Ministarstva financija u potpunosti je iskorišten i trenutno nema planiranih prodaja ili smanjenja prostora. Prije nego što je izdano naređenje za povratak na rad u urede, Ministarstvo financija predvidjelo je smanjenje više od 74.000 kvadratnih metara unajmljenog poslovnog prostora do kraja fiskalne 2027.

Odluka o povratku u urede mogla bi potaknuti federalne radnike, uključujući zaposlenike IRS-a, na masovne odlaske. Prema Elonu Musku i Viveku Ramaswamyju, to je i cilj. U autorskom tekstu za Wall Street Journal iz studenog 2024., dvojac kojeg je Trump imenovao za vođenje Ministarstva za učinkovitost vlade (DOGE), naveo je da bi povratak u urede “rezultirao valom dobrovoljnih otkaza, koje pozdravljamo”.

Zabrana zapošljavanja u federalnim agencijama

Trump je izdao izvršnu uredbu kojom se zamrzava zapošljavanje u većini saveznih agencija. Konkretno, u uredbi stoji:

“Nijedna federalna civilna pozicija koja je upražnjena u podne 20. siječnja 2025. ne smije biti popunjena, niti se može kreirati nova pozicija, osim ako nije drugačije navedeno u ovom memorandumu ili drugom važećem zakonu. Osim u slučajevima navedenim u nastavku, ova zabrana odnosi se na sve izvršne departmane i agencije bez obzira na izvore financiranja operacija i programa.”

Zabrana zapošljavanja ne odnosi se na vojsku niti na “provedbu zakona o imigraciji, nacionalnoj sigurnosti ili javnoj sigurnosti”.

Ova mjera zamišljena je kao privremena, s jednom iznimkom – Poreznom upravom (IRS). Prema izvršnoj uredbi, direktor Ureda za upravljanje i proračun (OMB), u suradnji s OPM-om i DOGE-om, mora u roku od 90 dana dostaviti plan za smanjenje broja zaposlenih u državnim službama. Nakon dostavljanja plana, zabrana zapošljavanja prestat će za sve agencije osim za IRS. Za IRS, zabrana zapošljavanja ostaje na snazi dok ministar financija, u suradnji s OMB-om i DOGE-om, ne odluči da je u nacionalnom interesu da se zabrana ukine.

Manje osoblja, sporija obrada poreznih prijava

Kako IRS planira otvoriti poreznu sezonu sljedeći tjedan, zabrana zapošljavanja mogla bi imati trenutni učinak. Kao rezultat toga, porezni obveznici mogli bi osjetiti posljedice – vjerojatno je da će, zbog smanjenog broja osoblja, obrada poreznih prijava trajati dulje. Sukladno tome, porezni obveznici mogli bi dulje čekati na povrat poreza.

Što je izvršna uredba?

Neki birači možda se pitaju što točno predstavlja izvršna uredba. Odgovor može biti složen. Razlog za to leži u činjenici da Ustav ne daje eksplicitnu definiciju. Općenito, izvršna uredba je direktiva predsjednika usmjerena na federalne agencije.

Izvršne uredbe nisu isto što i zakoni – zakoni se donose u Kongresu – ali su obično pravno obvezujuće i moraju se provoditi. Nije im potrebno odobrenje Kongresa da bi stupile na snagu, a Kongres ih ne može jednostavno proglasiti nevažećima. Međutim, izvršna uredba može biti poništena. U tom slučaju mora se utvrditi da nema pravnu ili zakonsku osnovu – što može biti rezultat sudske odluke. U suprotnom, one ostaju na snazi dok nisu opozvane ili dok im ne istekne rok važenja.

Povijest izvršnih uredbi

Svaki predsjednik SAD-a izdao je izvršne uredbe – s izuzetkom Williama Henryja Harrisona.

Prvi predsjednik, George Washington, izdao je osam izvršnih uredbi, od kojih su dvije bile usredotočene na poreze. Konkretno, 1792. godine, kao odgovor na “određene nasilne i neopravdane postupke” (poznate kao Pobuna zbog viskija), Washington je izdao izvršnu uredbu kojom je pozvao nezadovoljne porezom na alkohol da se “suzdrže i odustanu od svih nezakonitih kombinacija i postupaka”. To nije bilo posebno uspješno jer se pobuna nastavila do 1794. Te je godine Washington izdao još jednu izvršnu uredbu kojom je pozvao 12.000 pripadnika milicije da zaustave nasilje. (Godine 1795. pomilovao je one koji su bili umiješani).

Najpoznatiju izvršnu uredbu izdao je predsjednik Abraham Lincoln – Proklamaciju o emancipaciji, kojom je proglašena sloboda robova u tadašnjoj Konfederaciji. Lincoln je također izdao barem jednu izvršnu uredbu vezanu uz poreze. To je bio odgovor na nove porezne mjere koje je Kongres usvojio 1862. godine. Te su mjere zahtijevale od predsjednika da odredi mjesta za prikupljanje određenih poreza.

Izvršne uredbe postajale su sve popularnije tijekom godina. Trump je potpisao 220 izvršnih uredbi između 2017. i 2021. godine. Za usporedbu, predsjednik Joe Biden potpisao je 160 izvršnih uredbi između 2021. i 2025.

Ured za federalni registar (OFR) ne može objaviti predsjedničke dokumente dok ih predsjednik ne potpiše. Zbog toga često postoji dan ili dva kašnjenja između potpisivanja i objave dokumenta. Ako tražite nedavno potpisane predsjedničke dokumente, uključujući najnoviji set izvršnih uredbi, možete ih pronaći na internetskoj stranici Bijele kuće.

Kelly Phillips Erb, novinarka Forbesa