Provjerili smo kakvi su prinosi mirovinaca u posljednjih pet godina. Neki prilično zaostaju
Usporedili smo prosječne godišnje prinose obveznih mirovinskih fondova, za razdoblje od posljednjih pet godina i razlike su prilično velike. Zanimljivo je da su Raiffeisenovi fondovi u A i B kategoriji na dnu ljestvice, pa smo ih pitali i za obrazloženje. Između ostalog naglašavaju da su oni manje rizični od drugih
Na kraju rujna 2024. obvezni mirovinski fondovi (OMF) raspolagali su s ukupnom imovinom od 22,4 milijarde eura. Imovina im je za otprilike dvije milijarde eura veća nego na kraju prošle godine. S obzirom na zakonsku obvezu uplate u obvezne mirovinske fondove, prirodno je da njihova imovina kontinuirano raste jer im svaki mjesec stižu nove uplate, a s obzirom na to da imamo rast zaposlenosti – i novi članovi.
No, ono što članove, odnosno buduće umirovljenike, najviše zanima su njihovi prinosi, jer o tome, uz iznose uplata i duljinu štednje, ovisi njihova buduća mirovina. Obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj podijeljeni su u tri kategorije. Najrizičnija, ili bolje rečeno – najvolatilnija jest kategorija A, s obzirom na to da u svom portfelju ima veći udio dionica u odnosu na ostale dvije kategorije. No, uz volatilnost idu i povećani prinosi. Najmanje volatilna jest kategorija C jer najveći dio portfelja ima u obveznicama i sličnim instrumentima, no kod njih su i prinosi najniži.
Najviše članova u mirovinskim fondovima kategorije B
Posljednja statistika, s kraja rujna, pokazuje da su obvezni mirovinski fondovi imali oko 2,3 milijuna članova od čega je 78,2 posto bilo u kategoriji B, 17,5 posto u kategoriji A, a 4,3 posto u kategoriji C.
Ukupno gledano, fondovi su najveći dio imovine plasirali u obveznice, koje čine 61,1 posto njihove ukupne imovine, odnosno 13,7 milijardi eura. Ostala ulaganja uključuju dionice, s udjelom od 22,9 posto (5,1 milijardu eura), od čega se 13,8 posto odnosi na domaće, a 9,1 posto na strane dionice. Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,2 milijarde eura odnosno 9,7 posto, a manji dio imovine plasiran je u novac i depozite, koji čine 4 posto portfelja.
Prosječni prinosi mirovinskih fondova mjere se indexom MIREX – za svaku kategoriju zasebno. Prinosi su im od početka godine bili više nego dobri i iznosili su u prosjeku 10,3 posto za kategoriju A, 7,0 posto za kategoriju B i 2,6 posto za kategoriju C.
No, da bi mogli usporediti rad pojedinih fondova, ipak je potrebno dulje vremensko razdoblje, pa smo potražili njihov prosječan godišnji prinos za posljednjih pet godina.
U kategoriji A i B najuspješniji PBZ i Erste, na dnu ljestvice Raiffeisen
Kada se pogledaju pojedini fondovi unutar kategorije A, PBZ CO – A ostvario je prosječni godišnji prinos (PGP) od 8,57 posto u posljednjih pet godina, te je time došao na vrh ljestvice. Sličan uspjeh bilježi i Erste Plavi – A s PGP-om od 7,44 posto. Fond AZ – A ostvario je prinos od 6,13 posto, a Raiffeisen OMF – A s 4,83 posto dolazi na kraj ljestvice u ovoj kategoriji. U promatranom razdoblju MIREX A imao je prosječan prinos od 7,3 posto.
Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, koji imaju najviše članova, također su ostvarili solidne prinose. Analizirajući pojedinačne fondove u ovoj kategoriji, najuspješniji je bio Erste Plavi – B s prosječnim godišnjim prinosom od 5,65 posto u posljednjih pet godina, dok PBZ CO – B slijedi s 5,49 posto. MIREX B indeks ostvario je prosječni prinos od 4,31 posto, a fondovi AZ – B i Raiffeisen OMF – B ostvarili su niže prinose od 4,02 posto i 3,13 posto.
Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, u kojima je vrlo mali broj članova, dizajnirani su za osiguranike koji se približavaju mirovini i traže sigurnija ulaganja s minimalnim rizikom. Kategorija C usmjerena je na očuvanje kapitala, što se odražava u skromnijim prinosima, ali uz smanjenu izloženost tržišnim fluktuacijama. Unutar kategorije C, Erste Plavi – C fond bilježi najviši prosječni godišnji prinos od 0,84 posto u posljednjih pet godina, dok Raiffeisen OMF – C prati s 0,71 posto. MIREX C indeks ima prinos od 0,54 posto, a PBZ CO – C i AZ – C prinosi su na razini od 0,41 posto i 0,38 posto.
Upada u oči podatak da su Raiffeisenovi fondovi u A i B kategoriji na dnu ljestvice i da je prilično velika razlika u prinosima između njihovih fondova i onih s najvišim prinosom, pa smo ih zamolili za pojašnjenje te razlike.
Raiffeisen: Mi smo manje rizični od prosjeka
Iz njihovog odgovora proizlazi da imaju konzervativniju politiku ulaganja, da im vrijednosti udjela manje osciliraju, pa da su im onda i prinosi – niži.
“Iako obvezni fondovi pojedine kategorije dijele zajednička zakonska ograničenja ulaganja, nigdje nije propisano da njihova struktura ulaganja mora biti identična, a što bi tada moglo dovesti do sličnih prinosa”, navode iz Raiffeisena.
Također, napomenuli su i to da ta “činjenica postaje još važnija kod dobrovoljnih mirovinskih fondova koji nemaju propisanu strukturu ulaganja, tj. ista je definirana prospektom pojedinog fonda. Usporedba prinosa dobrovoljnih fondova može se sagledavati jedino kod onih fondova koji imaju slična ograničenja ulaganja, tj. ciljane strukture ulaganja.”
Poslali su nam i svoje izračune koji pokazuju da su njihovi fondovi manje rizični u odnosu na MIREX, odnosno prosjek fondova što je kako navode ” prvenstveno rezultat nešto konzervativnije investicijske politike RMD-a spram prosjeka konkurencije. Kod fonda kategorije C vidljivo je da osim boljeg prinosa, isti ima i manju rizičnost. Tako su svi obvezni fondovi pod upravljanjem RMD-a u 2023. godini bili rangirani na prvom mjestu prema kategorizaciji prinosa i rizika koje provodi Hanfa sukladno zakonskim odredbama.”
“Investicijska politika RMD-a posljednjih je godina konzervativnija s relativno manjim udjelom rizičnijih klasa imovine, kao i manjom izloženošću kamatnom riziku, primarno kao odraz percipiranih geopolitičkih rizika”, zaključuje se u opširnom odgovoru Raiffeisen mirovinskog društva.
