Što su sve iz MMF-a poručili Plenkovićevoj Vladi i koje nove poreze smatraju potrebnima
Osim što izvršni direktori MMF-a pozivaju na “razboritu fiskalnu politiku” i smanjenje poticaja koji se isplaćuju iz hrvatskog državnog proračuna, pozivaju na uvođenje poreza na imovinu na temelju njene vrijednosti te ukidanje “iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma”. Također, upozoravaju da treba pomno pratiti moguće gomilanje rizika u sektoru nekretnina
Iako izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u svom najnovijem priopćenju hvale napredak koji je Hrvatska postigla „u sustizanju naprednijih usporedivih europskih zemalja“ te kažu da izgledi za rast ostaju povoljni, ujedno smatraju da se hrvatske vlasti, s obzirom na vanjske i domaće rizike, trebaju „usredotočiti na stvaranje zaštitnih slojeva, očuvanje financijske stabilnosti i nastavak provedbe strukturnih reformi“.
No, nisu ostali na pomalo apstraktnom pozivu nego navode konkretno što smatraju da bi vlada Andreja Plenkovića trebala poduzeti. Primjerice, smanjiti fiskalne poticaje u ovoj godini. Kako kažu, potrebna je „razborita fiskalna politika i odlučne reforme za stvaranje zaštitnih slojeva za buduće šokove, kao i za stvaranje prostora za potrebe za dugoročnom potrošnjom“.
Ima mjesta za proširenje porezne osnovice
Ti zaključci izvršnih direktora temelje se na opširnoj izvjavi iz lipnja nakon zadnjeg posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj, a očito je da u tom kontekstu treba gledati i nedavni poziv ministra financija Marka Primorca svojim kolegama u Vladi da pročešljaju troškove i smanje apetite.
U MMF-u podržavaju plan hrvatskih vlasti za znatno smanjenje proračunskog manjka u idućoj godini i povratak na strukturni primarni saldo do 2027. godine, a smatraju da Hrvatska ima mjesta za proširenje porezne osnovice. Među ostalim, uvođenjem poreza na imovinu na temelju vrijednosti i „ukidanjem iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma“.
Potiču, kako kažu, hrvatske vlasti da „pojačaju srednjoročni fiskalni okvir te da nastave poboljšavati upravljanje javnim ulaganjima i jačati korporativno upravljanje i upravljanje fiskalnim rizicima u poduzećima u državnom vlasništvu“. U tom pogledu nisu išli u detalje iako bi bilo zanimljivo čuti je li im alarm upalio, primjerice, HEP.
Pratiti kreditne rizike i rizike u sektoru nekretnina
U vezi s bankama hvale otpornost financijskog sustava, ali upozoravaju da treba pomno pratiti „kreditne rizike banaka i moguće gomilanje rizika u sektoru nekretnina“, a hrvatske vlasti potiču da „nastave procjenjivati potrebu za uvođenjem mjera eksplicitno usmjerenih na korisnike kredita i da ih budu spremne uvesti bude li to opravdano“. To je zadatak Hrvatske narodne banke, a koliko smo u zadnje vrijeme imali prilike vidjeti, ta je institucija koju vodi guverner Boris Vujčić, počela formalno i neformalno kroz nastupe u medijima odašiljati oprezne poruke upozorenja.
Na koncu, pozivaju vlasti da riješe pitanje priuštivosti stambenih nekretnina na održiv način, potičući ponudu stambenih nekretnina. Podsjetimo, ovih se dana napokon očekuje predstavljanje hrvatskog nacionalnog plana stambene politike pred Vladom.
Sustav sprečavanja pranja novca
Kako je MMF-ovski rječnik prilično diplomatski, navode i uvijeni poziv za „održanjem zamaha u rješavanju nedostataka sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, u skladu s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje“.
Nedavno je, primjerice, Forbes Hrvatska pisao o problemima s kojima su se u SAD-u susreli hrvatski startupi jer je jedna tamošnja digitalna banka (Mercury) objavila da će im ugasiti račune budući da je Hrvatska na njihovoj listi zabranjenih zemalja. To se pak može povezati s time da se Hrvatska, kao jedna od rijetkih članica Europske unije, prošle godine našla na tzv. sivoj listi zemalja “pod posebnim nadzorom” FATF-e, organizacije za međunarodni financijski kriminal. Ministar Primorac je, doduše, u reakciji na to poručio da je, usprkos tome, “Hrvatska potpuno usklađena sa zakonodavstvom EU” što se tiče regulative oko pranja novca te da su joj iz EU preporučili “kako dodatno unaprijediti sustav te je uz ostalo Hrvatska izradila nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma i akcijski plan za otklanjanje rizika”.
Članovi Misije MMF-a inače predviđaju nastavak snažnog rasta gospodarstva po stopi od 3,4 posto u ovoj i 2,9 posto u isućoj godini, a za inflaciju očekuju da će se postupno vratiti na razinu od približno 2 posto krajem 2025. godine.
Priopćenje o zaključcima Izvršnog odbora Međunarodnoga monetarnog fonda dio su uobičajene procedure, odnosno konzultacija u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, na temelju kojeg svake godine Misija MMF-a posjećuje zemlju članicu, prikuplja gospodarske i financijske informacije i razgovara s dužnosnicima o gospodarskim kretanjima i politikama zemlje. Članovi Misije potom pripremaju izvješće koje je temelj za raspravu i zaključke Izvršnog odbora MMF-a.
