Pod pritiskom ste da radite prekovremeno? To vas možda čini manje produktivnima
Velika je ironija da tvrtka Slack, čija aplikacija za poslovnu komunikaciju u mnogim radnicima izaziva pritisak da na poruke odgovaraju i nakon radnog vremena, upozorava kako su zaposlenici koji se osjećaju prisiljeno da rade prekovremeno često – manje produktivni.
Novo istraživanje Slackovog Workplace Laba, koji je ispitao oko 10.000 uredskih radnika, otkriva kako su zaposlenici koji prestaju raditi nakon završetka radnog vremena oko 20 posto produktivniji od onih koji osjećaju pritisak nastaviti raditi prekovremeno. Ne iznenađuje da ovi potonji prijavljuju dvostruko veće razine stresa izazvanog poslom. Ipak, treba naglasiti da djelatnici koji sami odaberu raditi prekovremeno, bilo zbog osobnih ambicija ili fleksibilnijeg rasporeda, ne prijavljuju negativan utjecaj.
Rezultati ankete objavljeni su krajem godine u kojoj su mnogi izvršni direktori, sve u ime veće produktivnosti, pozivali na postizanje boljih rezultata i povratak radnika u urede, zbog čega su mnogi djelatnici bili frustrirani ometanjima i gubljenjem vremena u putovanjima do ureda. Čini se da bi ta strategija zapravo mogla pogoršati produktivnost.
“Konvencionalna mudrost po pitanju produktivnosti oduvijek je nalagala da ako želite više stvarati, morate više raditi,” kaže Christina Janzer, više potpredsjednica istraživanja i analitike i čelnica Slackovog Workplace Laba koji se bavi istraživanjima i eksperimentima za poboljšanje načina rada. “Ovo je naša prilika da razbijemo taj mit. Više vremena provedenog na poslu ne dovodi nužno do veće produktivnosti.”
Iako Slack ima postavke za sprječavanje ometanja radnika, Janzer priznaje da “još uvijek moramo mnogo napraviti kako bismo te postavke učinili vidljivijima i ohrabrili ljude da ih zaista i koriste.” Ipak, na kraju se sve svodi na “kompaniju, tim i kulturu. Oni moraju postaviti ta pravila,” kaže ona.
Slackovo istraživanje temeljeno je na odgovorima i samoprocjenama ispitanika, a ne konkretnim mjerenjima produktivnosti sudionika ili brojem radnih sati. Studija je otkrila 50 posto veću vjerojatnost da će oni koji se osjećaju prisiljeno raditi i nakon isteka radnog vremena izjaviti kako imaju previše obveza i prioriteta od onih koji imaju tradicionalno radno vrijeme. Istovremeno, zaposlenici koji rade dulje kažu kako je njihova produktivnost na sličnim razinama kao i kod onih koji imaju tipičan raspored, što sugerira da menadžeri ne čine dovoljno kako bi jasno odredili prioritete i spriječili da se njihovi ljudi osjećaju zatrpani poslom, kaže Janzer. Posljednji podaci pokazuju kako u mnogim organizacijama “postoji velika prilika da menadžeri više pomognu ljudima odrediti prioritete i najbolje iskoristiti vrijeme provedeno na poslu,” dodaje.
Anketa također otkriva kako su uredski radnici definirali idealan period od četiri sata dnevno za fokusirani rad, a da se nakon dva sata sastanaka počinju osjećati preopterećeno. Istovremeno, polovica anketiranih kaže kako rijetko ili nikad ne uzimaju pauze tijekom radnog dana.
Rezultati ankete zapravo nisu pokazali ništa novo. Akademska istraživanja već dugo pokazuju da prekovremeni rad može dovesti do pada produktivnosti. Na primjer, studija iz 2014. pokazala je da produktivnost zaposlenika drastično pada u slučaju premašivanja 50-satnog radnog tjedna, a pad je još izraženiji ako zaposlenik radi više od 55 sati tjedno. Istovremeno, studija bostonskog sveučilišta otkrila je kako menadžeri ne vide razliku između zaposlenika koji zaista rade 80 sati tjedno i onih koji se samo pretvaraju da to čine.
Tu je i istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije u kojem se zaključuje da se radni tjedan od 55 sati i više povezuje s oko 35 posto većim rizikom od moždanog udara i 17 posto većim rizikom od smrti izazvane srčanim bolestima.
U vrijeme kada hibridni poslovi i nova tehnologija ljudima omogućavaju da redefiniraju način rada, ovo istraživanje služi kao podsjetnik da postoje alternative prisiljavanju djelatnika da rade više i dulje. “Produktivnost nije linearna,” kaže Janzer, naglašavajući da je 75 posto ispitanika u istraživanju izjavilo kako su kod sebe zamijetili pad produktivnosti u poslijepodnevnim satima između 15 i 18 sati. “Imamo priliku zaista razmisliti o tome kako ljudi provode i strukturiraju svoje vrijeme.”
Istraživanje Slacka također otkriva da će oni koji su prijavili najveću produktivnost vjerojatnije izjaviti kako koriste strategije upravljanja vremenom poput jasnog odvajanja vremena za obavljanje određenih zadataka, provjeravanja poslovnog emaila isključivo u određeno vrijeme i postavljanja alarma kako bi ostali fokusirani. Slack je i sam počeo eksperimentirati s nekim alatima za produktivnost. Janzerin tim je nedavno testirao “tjedan brzih sastanaka” – u kojem su prepolovili duljinu svih sastanaka kako bi vidjeli koliko vremena je zaista potrebno da bi se prenijele potrebne informacije. Tvretka također dvaput u tri mjeseca organizira tjedne u kojima ne održavaju nikakve sastanke kako bi procijenili koji sastanci su potrebni, a koji nisu.
“To je odlično za prioritiziranje funkcionalnosti,” kaže Janzer. “Možete mnogo postići iz perspektive produktivnosti. No još jedna stvar je bitna: ovakav ritam vas potiče da radite drugačije. Nešto za što ste mislili da mora biti 30-minutni sastanak zapravo može biti jedna objava na Slacku.” Ili, kako su mnogi od nas već davno primijetili – email.
Autor originalnog članka: Jena McGregor, Forbes
Link: Feel Pressure To Work After Hours? You May Be Less Productive, Not More
(Prevela: Nataša Belančić)
