Direktor Mirnovec Grupe: Potrošnja pirotehnike ne pada bez obzira na sve pritiske
Četrdesetak hrvatskih gradova i općina odlučilo je kako na dočeku nove godine neće prirediti vatromet. Ti gradovi nisu ni pucali ozbiljne vatromete, osim jednog, to je samo jedna napuhana priča, tvrdi vlasnik i direktor Mirnovec Grupe Franjo Koletić. Za FORBES Hrvatska rekao je kako će u novogodišnjoj noći zasigurno biti vatrometa jer prodaja pirotehnike i ove godine ide jako dobro, a ispričao je i neke svoje poslovne planove
U novogodišnjoj noći u četrdesetak gradova i općina ove godine neće biti vatrometa jer su gradske i općinske vlasti podržale inicijativu Prijatelja životinja. Između ostalih gradova, u ponoć vatromet neće obasjati trgove u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Dubrovniku, Varaždinu i Osijeku. Čini se kao lijepa gesta, no Franjo Koletić, vlasnik i direktor Mirnovec Grupe koja prodaje pirotehnička sredstva i priređuje vatromete, smatra da to neće stvarno polučiti željeni učinak.
“Gradovi koji su odustali nisu ni pucali ozbiljne vatromete. Od tih četrdeset gradova na listi samo je jedan veliki grad imao veliki vatromet. To je sve napuhana priča jer je u Hrvatskoj nastala hajka, u svijetu se i dalje organizira novogodišnji vatromet. I ove će godine Sidney, London i Berlin ispaliti vatromete, a da ne govorimo o ljudima. Godinama sam pucao vatromet s nebodera na Trgu bana Jelačića pa sam imao pregled cijelog grada, pola sata prije ponoći cijeli je grad vatromet. Ne možete to nekome zabraniti. Što su nastupi zaštitnika životinja agresivniji, to više ljudi kupuje pirotehniku. Hrvatima možete sve, samo im nemojte ništa zabraniti jer im je to odmah izazov, počnu kupovati iz revolta. Imam predodžbu kakvo je stanje na našem tržištu i kakav udio imamo u odnosu na konkurenciju, i mogu samo reći kako u maloprodajama izdamo između 500 i 600 tisuća eura računa svake godine. Toliko ljudi dođe u piroshopove kupiti nešto za pucanje. Potrošnja konzumne pirotehnike ne pada bez obzira na sve te pritiske”, rekao je Koletić u razgovoru.
Dodao je da se i u Jugoslaviji, koja je imala okrutniji i brutalniji policijski aparat od ovoga danas, pucalo iz karabita i prodavale su se petarde. Podsjetio je i kako se pirotehnika uvukla u novogodišnje običaje zato što se devedesetih pucalo iz raznog oružja, a bilo bi i kobnih posljedica. “Napravilo se puno u posljednjih trideset godina, stvorila se kultura trošenja zabavne pirotehnike. Danas imate situaciju da gotovo nitko za Badnjak i Božić više ne puca, prije se tada čula grmljavina, kod nas se 95 posto kupljene pirotehnike ispuca u nekoliko posljednjih sati godine na izmaku. To se može pretrpjeti”, smatra direktor Mirnovec Grupe koja ima 35 stalnozaposlenih, a tijekom blagdanske sezone broj zaposlenih popenje se i do 200 zbog privremenog zapošljavanja radnika u piroshopovima.
| Prema podacima Fine, Mirnovec Grupa prošle je godine ostvarila 6,28 milijuna eura prihoda, što je rast od 47,11 posto u odnosu na 2021. godinu, a poslovala je s dobiti od 1,42 milijuna eura, što je čak 337,49 posto više u odnosu na poslovni rezultat ostvaren 2021. |
Mirnovec Grupa posluje u državama nekadašnje Jugoslavije, ima poslovnice u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Za razliku od Hrvatske koja je zabranila prodaju petardi i ograničila uporabu pirotehnike tijekom godine, u Bosni i Hercegovini i Srbiji pirotehnika se može prodavati tijekom cijele godine. No, iako je prodaja petardi koja je činila 20 do 25 posto prometa u piroshopovima zabranjena, to nije značajnije utjecalo na poslovanje. “Ljudi kupuju druge proizvode”, kaže Koletić.
Pitamo ga je li bilo interesa za neke alternative, bešumne svjetleće eksplozive.
“Ima nekoliko efekata u pirotehnici koji ne eksplodiraju jako, ali na tome se ne može temeljiti nikakav vatromet. Nudimo drone show, neki su nas gradovi nadobudno zvali kako bi se raspitali oko toga, ali zaključili su da im je to preskupo. To su rojevi od po par stotina dronova do par tisuća dronova, a svaki dron je jedan piksel, kao što se elektronička slika na televizoru tvori od piksela, tako se i slika u zraku gradi s dronovima. To je nešto najnovije, visoka tehnologija. Imamo dosta takvih drone showova iza sebe, sad smo radili jedan u Saudijskoj Arabiji”, pohvalio se poduzetnik iz Mirnovca nadomak Samobora.
Koletić je i jedan od dioničara u srpskoj tvornici pirotehnike koja je nedavno pokrenula liniju Balkanski vatromet, a uskoro će je predstaviti i na sajmu u Nürnbergu. “Trebat će nam vremena dok ne ustrojimo proizvodnju da bude što brža uz što manje troškove i da se približimo kineskim cijenama. Transport iz Kine svake je godine sve skuplji, a i roba koja se nabavlja u Kini poskupljuje. Moja je procjena da ćemo se kroz pet godina moći ozbiljno približiti kineskoj cijeni i biti im konkurentni. Sad su nam aduti što smo u Europi, što smo kvalitetniji nego Kinezi i što možemo bolje odraditi dizajn pakiranja”, istaknuo je direktor Mirnovec Grupe unutar kojoj su osim pirotehničkih tvrtki zastupljene i one koje se bave posve drugačijim djelatnostima.
Zabavni park Biograd jedna je od njih. Doznajemo kako je sada, dok je park zatvoren za javnost u tijeku proširivanje vodenog dijela parka koji će investicijom vrijednom oko milijun eura dobiti još dva dodatna bazena. Uz to, park je proširen s pet tisuća kvadrata šume kako bi se posjetitelji mogli skloniti u hlad tijekom vrućih ljetnih mjeseci. “Širimo vodeni dio parka koji se pokazao kao jako dobra investicija. Radovi će biti gotovi za novu sezonu. Otvaramo ‘suhi’ dio parka od prvog svibnja vikendom, od 1. lipnja otvorit ćemo i vodeni dio, a tijekom sezone otvoreni smo svakog dana”, kaže Koletić.
Dodaje kako se polako sprema za mirovinu. Pirotehniku Mirnovec bi trebalo preuzeti njegovo dvoje starije djece, a on bi se s mlađom kćeri posvetio konjima, unutar Grupe je i Konjički klub Mirnovec te Etno farma s nekoliko desetaka konja. Njegova kći profesionalno se bavi jahanjem, a sada kada se nakon pet godina vratila iz inozemstva, takvi su planovi sve bliže ostvarenju.
“Napravio sam infrastrukturu da moja kći može proizvoditi sportske konje. Zna kako se uzgajaju sportski konji i kako se njima upravlja, radila je to vani. Imali smo nekoliko kobila, ali uglavnom kupujemo ždrebad, stavljamo ih na livadu i nakon četiri godine uvodimo te konje u sport, a oni se onda dokazuju kroz turnire”, pojašnjava poduzetnik.
Napominje kako je to vrlo unosan biznis, osobito u SAD-u, ali kako je ta grana poljoprivrede kod nas posve zapostavljena. “Ministarstvo poljoprivrede potiče uzgoj hladnokrvnih pasmina. Seljaci u Slavoniji uzgajaju takve konje jer je to tradicija i onda ih prodaju za tisuću eura talijanskoj mesnoj industriji. Država bi trebala poticati uzgoj toplokrvnih, sportskih pasmina konja čija se ždrebad na aukcijama prodaje za ogromne svote”, tumači Koletić.
Ističe kako je uzgajivačica konja Kristina Zubac nedavno na aukciji na Svjetskom prvenstvu za mlade konje ždrebad staru dva mjeseca prodavala za 40 do 50 tisuća eura. Mladi konji prodaju se i po par stotina tisuća eura, jedan naš liječnik ima pastuha vrijednog milijun eura, ali nije na prodaju, dodaje. “Nama je tržište cijeli svijet, na konjičkom portalu objavi se konj i ako Amerikanac vidi da je to dobar konj, on je u roku od 24 sata tu, iskešira novac i vodi konja u Ameriku”, smije se Koletić.
