Ovo je godina u kojoj je umjetna inteligencija ušla u mainstream: Zaslužni su ChatGPT i milijarde dolara
Dok su investitori milijarde dolara ulagali u alate za generativnu umjetnu inteligenciju, javnost se počela suočavati s teškim pitanjima o ovoj tehnologiji koja brzo, ali sigurno, preobražava društvo.
Ovo je bila godina umjetne inteligencije. Nakon predstavljanja u studenom 2022. ChatGPT je postala jedna od najbrže rastućih aplikacija u povijesti: unutar dva mjeseca dobila je 100 milijuna mjesečnih korisnika. Umjetna inteligencija postala je tema godine, baš kao što je Bill Gates predvidio u siječnju, a čitav niz startupova pojavio se na tech sceni s alatima umjetne inteligencije koji mogu stvoriti sve, od glasova do videozapisa. Očito je da je umjetna inteligencija prešla velik put od početka godine kada su se ljudi pitali hoće li ChatGPT jednog dana zamijeniti Googleovu tražilicu.
“Puno me više zanima razmišljanje o stvarima većim od tražilice… Što radimo, a da to bude potpuno novo i više kul? rekao je izvršni direktor OpenAI-ja, Sam Altman, za Forbes u siječnju.
Milijarde dolara investicija
Ovakva brzina tehnološkog napretka za oko je zapela i investitorima, a u sektor su počele pristizati milijarde dolara ulaganja. Put je predvodio Microsoft, uloživši 10 milijardi dolara u OpenAI, a ta tvrtka navodno je danas procijenjena na 80 milijardi dolara.
Inflection je svog chatbota Pi predstavio u lipnju i prikupio 1.3 milijarde dolara, a vrijednost tvrtke procijenjena je na 4 milijarde dolara. Mjesec dana kasnije je vrijednost platforme Hugging Face za open source modele umjetne inteligencije procijenjena na 4 milijarde dolara. U rujnu je Amazon najavio kako planira uložiti 4 milijarde dolara u izazivača OpenAI-ja, tvrtku Anthropic, koja je vlastitog chatbota Claude 2.0 predstavaila u srpnju, a čija se vrijednost danas procjenjuje na 25 milijardi dolara.
Groznica umjetne inteligencije proizvela je još nekoliko jednoroga, poput tvrtke Adept koja izrađuje AI asistente koji mogu za korisnike pretraživati internet i pokretati kompjuterske programe. Tu je i Character AI, kojeg 20 milijuna ljudi koristi kako bi kreirali i čavrljali s chatbotovima koji nalikuju osobama poput Elona Muska ili Taylor Swift. Typeface, Writer i Jasper su startupovi za generativnu umjetnu inteligenciju koji pomažu tvrtkama automatizirati zadatke poput pisanja emailova ili sažimanja opsežne dokumentacije, a i u njih se mnogo ulaže.
Ipak, u utrci za izgradnju i predstavljanje takvih alata, tech gigant Google našao se u zaostatku: predstavili su svog chatbota Bard i AI model Gemini tek krajem godine.
AI ulazi u svaku sferu života
Umjetna inteligencija ove je godine ušla u praktički svaku poru života. Učitelji su se bojali da će njihovi učenici koristiti ChatGPT kako bi varali na zadacima, a alat je zabranjen u nekima od najpopularnijih školskih okruga Amerike. Liječnici i bolnice počeli su koristiti generativnu umjetnu inteligenciju ne samo za pisanje bilješki i dosadne zadatke, već i za dijagnosticiranje pacijenata. Čak su i neki politički kandidati posegnuli za umjetnom inteligencijom kako bi komunicirali s potencijalnim glasačima tijekom političkih kampanja, dok su neki te alate koristili za kreiranje deepfake sadržaja svojih političkih protivnika.
Sadržaj nastao korištenjem umjetne inteligencije preplavio je internet i raspirio strahove o zloupotrebljavanju široko dostupnih alata za stvaranje štetnog sadržaja. Lažne vijesti kreirane AI programima postale su viralne na TikToku i YouTubeu, a pornografija nastala umjetnom inteligencijom preplavila je Reddit i online dućan Etsy.
Dok se sadržaj niske kvalitete širio internetom, ChatGPT je izazvao kaos u svijetu freelancera: mnogi su se bojali da će izgubiti poslove zbog popularnog novog programa koji sadržaj može stvarati brže i jeftinije od ljudi.
Tvrtke su počele koristiti AI chatbotove za intervjuiranje i zapošljavanje novih djelatnika, što je dovelo do pitanja oko predrasuda i rizika koje dolaze s tom tehnologijom. Cyber kriminalci su otkrili da je ChatGPT koristan za pisanje kodova za viruse, a neki su ga koristili za nadzor društvenih medija. Kako bi se borili protiv nekih od tih problema, Microsoft i Google oformili su posebne timove kako bi vlastite modele učinili sigurnijima.
“Još uvijek ima mnogo neriješenih pitanja,” kaže Regina Barzila, profesorica inženjerstva i računalnih znanosti na MIT CSAIL-u. “Moramo imati alate koji mogu otkriti probleme i pristranosti u tim skupovima podataka. Moramo osmisliti meta tehnologije umjetne inteligencije koje mogu regulirati AI i pomoći nam da budemo u mnogo sigurnijoj poziciji nego što je to slučaj danas.”
Kršenja autorskih prava
Ove godine su protiv OpenAI-ja, Stability AI-ja i Anthropica umjetnici, pisci i programeri digli čitav niz tužbi za kršenje autorskih prava. Oni tvrde kako su ti alati izgrađeni na ogromnim skupovima podataka koristeći njihov autorski sadržaj bez njihovog pristanka ili kompenzacije. Pravni stručnjak Edward Klaris predviđa kako će te skupne službe otvoriti prostor za nova, istančanija pravila oko pravedne uporabe umjetne inteligencije.
“U pravnom svijetu događa se ogroman broj AI transakcija. Neki ljudi su uzrujani jer je njihov rad iskorišten za kreiranje podataka za obuku tih alata i žele moći prodati licencu za svoj sadržaj AI kompanijama i tako biti plaćeni za korištenje njihovih uradaka,” kaže Klaris.
Nakon što je Europska unija poduzela korake da novu tehnologiju regulira novim zakonom o umjetnoj inteligenciji, u Americi je i administracija predsjednika Bidena izdala izvršnu naredbu kojom se od startupova koji razvijaju AI modele koji mogu predstavljati opasnost za nacionalnu sigurnost zahtijeva da svoj rad podijele s vladom. Iako su tehnološke kompanije uglavnom podržale takav zakon, startupovi su se bojali da bi on mogao ugušiti inovaciju.
“Ako gledate u taj zakon, on je naveo određene principe, što je dobro, ali ne govori se o tome kako da te principe pretvorimo u nove tehnologije i zaštite kako bismo alat koji koristimo zaista učinili sigurnim,” kaže Barzilla.
Interne svađe
U ovoj godini smo vidjeli i sukobe među liderima u svijetu umjetne inteligencije, koji su podijeljeni oko toga bi li novu tehnologiju trebalo razvijati otvoreno ili bi to iza zatvorenih vrata trebale činiti velike kompanije poput Googlea, OpenAI-ja i Althropica. Neki su progovorili o sigurnosnim problemima povezanima s open source AI modelima, budući da bi ih bilo tko mogao zloupotrijebiti. Drugi, poput glavnog znanstvenika tvrtke Meta Yanna LeCuna, zagovaraju otvorene i transparentne stres testove open source AI modela.
Ova interna podjela postala je vrlo javna krajem studenog, nakon što je izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana iz tvrtke izbacio upravni odbor, tvrdeći da Altman nije bio “potpuno iskren” u razgovorima s odborom. Nekoliko dana kasnije Altman je vraćen na svoju raniju ulogu, nakon što su zaposlenici zaprijetili da će masovno napustiti kompaniju ako se Altman ne vrati. Tvrtka je također u svoj odbor dovela nove direktore, uključujući Breta Taylora i Larryja Summersa.
Ključna pitanja na koja će nam 2024. godina možda dati odgovor tiču se ekonomije umjetne inteligencije, kaže suosnivač i izvršni direktor Hugging Facea Clement Delangue, konkretno oko toga kako će ti silni startupovi postići profit i donijeti zaradu investitorima. Mnogi modeli oslanjaju se na GPU-ove od divova popit Nvidije i AMD-a i vrlo su skupi, a imaju i ogroman ugljični otisak budući da ih se obučava na velikim količinama podataka.
“Sljedeće godine većina tvrtki će shvatiti da više smisla imaju manji, jeftiniji i specijalizirani modeli,” kaže Delangue.
Autor originalnog članka: Rashi Shrivastava, Forbes
Link: How ChatGPT And Billions In Investment Helped AI Go Mainstream In 2023
(Prevela: Nataša Belančić)
