Mogao je imati 70 milijardi dolara. Umjesto toga, odlučio se povući s poslovne scene

Da je Curtis Priem, prvi glavni tehnički direktor i jedan od osnivača tvrtke Nvidia, odlučio zadržati sve svoje dionice, bio bi 16. najbogatiji čovjek u Americi. On je umjesto toga odlučio prodati svoj udio, a većinu bogatstva dao je fakultetu na kojem je studirao.

Curtis Priem korača po drvenoj pozornici i napokon se zaustavlja nekoliko metara od same sredine, na poziciji s najboljom akustikom. Nalazi se u koncertnoj dvorani Politehničkog instituta Rensselaer, za čiju je izgradnju ovaj suosnivač Nvidije između 2005. i 2008. donirao 40 milijuna dolara. Okupan toplim svjetlom pozornice, 64-godišnji Priem rukom pokazuje prema tisućama posebno zakrivljenih drvenih panela na zidovima i posebno dizajniranoj gustoj tkanini na stropu. Sve je to osmišljeno za savršenu akustiku. “Ovo je tehnički najnaprednija dvorana za nastupe na svijetu,” kaže on ponosno opisujući zgradu koja nosi njegovo ime: Centar za eksperimentalne medije i izvedbene umjetnosti Curtis Priem.

Ona je dio mnogo šire Priemove suradnje s fakultetom na kojem je diplomirao: nedavno je pomogao da Politehnički institut Rensselaer (RPI) postane prvo sveučilište na svijetu u kojem se nalazi IBM-ovo kvantno računalo IBM Quantum System One. Očekuje se da će računalo proraditi do sljedećeg proljeća, a bit će temelj novog računalnog centra kojim RPI i okolna područja žele privući vrhunske mlade talente.

Od 2001. godine, Priem je RPI-ju dao 275 milijuna dolara, što je čak 40 posto ukupnih donacija sveučilištu u tom periodu. Obvezao se da će donirati još oko 80 milijuna dolara. Priem je javno objavljen kao donator samo polovice tog iznosa. Sveučilište je 2001. godine, taman u vrijeme kada je Priem krenuo s donacijama, objavilo kako su primili iznos od 360 milijuna dolara, ali ni Priem niti škola nisu željeli jasno reći je li on donirao novac.

Život daleko od javnosti

Još manje se zna o Priemovom životu. Izumitelj s gotovo dvije stotine patenata, on je početkom osamdesetih pomogao pri izgradnji prvog grafičkog procesora za osobna računala, a kasnije je bio jedan od osnivača tvrtke za poluvodiče Nvidia, gdje je deset godina obnašao funkciju glavnog tehnološkog direktora.

Nakon što je Nvidia izišla na burzu 1999. godine s inicijalnom javnom ponudom, Priem je većinu svojih dionica prebacio u humanitarnu zakladu, zaključivši da je to “previše novca” da bi ga zadržao za sebe. Nekoliko godina kasnije napustio je tvrtku, djelomično i zbog tužbama opterećenog prvog braka koji je završio razvodom i optužbama protiv bivše supruge za obiteljsko nasilje. Do 2006., Priem je prodao svoje preostale dionice. Da je zadržao svoj udio u tvrtci, njegovo bogatstvo iznosilo bi 70 milijardi dolara. Umjesto toga, Forbes procjenjuje kako je Priemova imovina bliža iznosu od 30 milijuna dolara – nešto više od desetine onoga što je dao RPI-ju.

Ta imovina uključuje i kuću vrijednu 6 milijuna dolara u blizini Fremonta u Kaliforniji, gdje živi podalje od civilizacije. Telefonski signal tamo je slab, a Priem svoje dane provodi pišući “manifeste” o tome kako riješiti svjetske probleme poput “popravljanja Zemlje” (nijedan manifest nigdje nije objavljen). Kaže kako s ljudima komunicira preko neobičnih, jedinstvenih e-mail adresa koje se sastoje od 16-znamenkastih nizova. Tako, objašnjava, izbjegava spam – kaže kako nije primio neželjeni e-mail od 2000. godine. Priem posjeduje i privatni zrakoplov Gulfstream G450, imena Snoopy, kojeg je kupio 2021. godine i kojim četiri puta godišnje leti do RPI-ja.

U intervjuu na kampusu sveučilišta, koje se nalazi u povijesno radničkom gradu Troyu u New Yorku, Priem otvoreno govori o donacijama, odlasku iz tvrtke i nekoliko stvari za kojima žali. “Malo sam poludio, žao mi je što nisam zadržao više dionica,” priznaje on i dodaje da o Nvidiji još uvijek često razmišlja. Ipak, RPI je za njega postalo mjesto gdje može ne samo ulagati novac, već i pronaći smisao i utjehu. “Bio sam u potpunom kaosu, a ovo je bilo moje skrovište,” kaže. Priem sjedi u upravnom odboru sveučilišta već 20 godina. “Ovo mjesto postalo je moj životni put i održava me normalnim.”

Ideja za Nvidiju niknula je 1993. godine u zalogajnici u Silicijskoj dolini. Priem, njegov kolega iz Sun Microsystemsa Dhris Malachowsky i prijatelj Jensen Huang tamo su se nalazili i raspravljali kako izgraditi bolji čip.

Godine 1999. bila je velika za tvrtku: Nvidia je izišla na burzu s tržišnom kapitalizacijom od 1.1 milijardu dolara, a izumili su i svoju grafičku procesnu jedinicu (GPU) koja se u početku koristila za gaming i uređivanje videa, no s vremenom je potpuno promijenila industriju računalstva. U srpnju te godine, Priem se oženio sa svojom prvom suprugom Veronicom. Dva mjeseca kasnije osnovao je zakladu Priem Family Foundation u koju je prebacio više od tri četvrtine svog udjela u tvrtci od 12.8 posto – u današnjem broju, to iznosi oko 100 milijuna dionica. To je djelomično učinio zato jer nije želio da država dobije novac od prodaje dionica na koje duguje porez.

U isto vrijeme Priem je pogledao u svoje dionice i vjerovao da će završiti s nekih 50 milijuna dolara. “Spasilo me to što ne mogu predvidjeti budućnost,” kaže on, s melankolijom objašnjavajući odluku da proda dionice u tvrtci koja sada vrijedi 1.2 bilijuna dolara.

Nakon što je u početku donirao šačici udruga za zaštitu prirode (Nature Conservancy i Monterey Bay Aquarium), Priem se odlučio fokusirati na sprječavanje patnje izazvane ljudskim djelovanjem, a ne tek umanjivanje. To je većinom činio kroz donacije fokusirane na obrazovanje.

“Adam i Eva imali su slobodnu volju i odabrali su put grijeha, a otud dolazi patnja. Mi vjerujemo kako se patnja može uvelike izbjeći jer je ona zapravo pod našom kontrolom,” stajalo je na ranoj verziji internetske stranice njegove zaklade. Priem sam nije aktivno religiozan, ali kaže kako su njegovi bake i djedovi, otac i sestra bili zaređeni.

Priem je 2000. otišao na RPI kako bi primio njihovu nagradu za Poduzetnika godine, i to zbog rada u Nvidiji. “Došao sam na kampus i osjetio da je ovo moj poziv,” kaže on. Iste godine je sveučilištu donirao milijun dolara, a još toliko i godinu kasnije. U fiskalnoj godini sa završetkom u lipnju 2002., Priem Family Foundation počeo je svake godine RPI-ju donirati najmanje 10 milijuna godina. To čini do danas.

Privatni problemi

Istovremeno, stvari u Nvidiji nisu išle dobro. Priem je, kako kaže, bio nefokusiran zbog problema kod kuće i nije mogao pridonositi tvrtci onoliko koliko je želio, pa je odlučio otići.

Naredno desetljeće njegova života bilo je kaotično, kaže. Sud je odlučio kako je njegova supruga Veronica bila nasilna prema njemu. U sudskim podnescima iz 2013., Priem navodi kako je to nasilje proizvelo “19 pismenih policijskih izvještaja, pet uhićenja, tri kaznene presude, tri odluke o zabrani približavanja i tri uvjetne kazne.” U istom dokumentu stoje i Veronicine tvrdnje da je Curtis “izazivao njene nasilne reakcije jer ju je verbalno provocirao”, a spominjala je i “nedostatak ozbiljnosti povezan s njenim prekršajima.” U jednom trenutku, Curtis Priem kaže kako se sastao s državnim senatorom iz Kalifornije Bobom Wieckowskijem kako bi lobirao za dopunu zakona kojom se otežava počiniteljima obiteljskog nasilja da primaju financijsku podršku svojih bračnih partnera. Amandman je jednoglasno izglasan 2015.

Čitavo to vrijeme, Priem je nastavio pomagati u RPI-ju koji je, kako kaže, financijski propadao godinama. Želio je “okrenuti ovaj super tanker”. Najprije je donirao za osnovne potrebe: zapošljavanje dodatnih djelatnika, renovacije i laboratorijsku opremu. Potom je krenuo u donacije za ono što je kasnije postao Centar za biotehnologiju i interdisciplinarne studije Shirley Ann Jackson, kao i centar za izvedbene umjetnosti s početka priče.

Preokret

Ideja za najveću donaciju sinula mu je dok je s odborom bio na odmoru u Carlsbadu u Kaliforniji. Novom predsjedniku RPI-ja, Martinu Schmidtu, tada je predložio da pokušaju na sveučilište donijeti kvantno računalo. Ideja je bila zanimljiva, ali Schmidt je bio uvjeren da je preskupa.

“Otišli smo iz Carlsbada i dogovorili se da ću otići popričati s Dariom Gilom, šefom istraživanja u IBM-u, da vidim možemo li ga uvjeriti da IBM donese svoje kvantno računalo na naš kampus,” priča Schmidt za Forbes. Samo tri mjeseca kasnije, u lipnju, RPI je formalno najavio kako planira sljedeće godine na kampusu imati IBM-ovo računalo Quantum System One, čime je RPI postalo jedino sveučilište na svijetu s ovim računalom.

“Što se tiče kvantnih računala, RPI će sada biti predvodnik pokretanja potpuno nove paradigme u računalstvu koja nudi ogromne potencijale za istraživanje niza dosad nedodirljivih problema u područjima poput održivosti, farmaceutskog razvoja, zdravstva, dizajna materijala i još mnogo toga,” rekao je Gil u listopadu.

Priemovo posljednje obećanje da će donirati 95 milijuna dolara kako bi donio računalo na kampus i za njega osnovao novi centar, prema njegovim riječima njegovu zakladu vodi na “put prema nuli.”

“Ovaj vikend zapravo označava kraj naše zaklade,” rekao je Priem na ceremoniji početka projekta za dolazak računala. Objasnio je publici da će financiranje za računalo biti posljednji veliki dar njegove zaklade i da će na njega otići velika većina njegovih preostalih sredstava.

Priemova obiteljska zaklada trenutno ima 160 milijuna dolara u imovini, a trebala bi se zatvoriti do 2031. godine, kaže Priem, ali nije siguran da će novac toliko potrajati uzevši u obzir silne inicijative koje financira na sveučilištu. “Ne možemo prestati trošiti, vjerojatno će do toga doći puno ranije,” kaže on, dodajući: “Kada novca napokon nestane, tada mogu u mirovinu.”

Autor originalnog članka: Phoebe Liu, Forbes
Link: This Nvidia Cofounder Could Have Been Worth $70 Billion. Instead He Lives Off The Grid
(Prevela: Nataša Belančić)