Ovaj tajnoviti milijarder misli da može izliječiti HIV. Evo zašto
Okupljanjem vrhunskih liječnika, znanstvenika i inženjera, Terry Ragon vjeruje kako može postići ono što velike svjetske vlade nisu: izliječiti jedan od najzloćudnijih virusa na svijetu.
Na otvaranju nove zgrade Ragon instituta u središtu Cambridgea u Mussachusettsu, guvernerka Maura Healey, vlasnik Patriotsa Robert Kraft i predsjednici (trenutni i prošli) MIT-ja pijuckaju koktele. Zbor znanstvenika i zaposlenika počinje pjevati “Somewhere Over the Rainbow”. Svi su se okupili da nazdrave Phillipu “Terryju” Ragonu, milijarderu i osnivaču kompanije InterSystems, i njegovoj supruzi Susan, jednoj od rukovoditeljica tvrtke. Bračni par Ragon donirao je 400 milijuna dolara za istraživanja u borbi protiv bolesti. Uskoro će umjesto pjevanja znanstvenici provoditi eksperimente u ulaštenim laboratorijima, a sve s ciljem pronalaska lijeka za jednog od najtvrdoglavijih virusa na svijetu: HIV.
“Počeli smo razvijati tu ideju nekakvog Manhattan projekta za HIV,” kaže 74-godišnji Ragon u rijetkom intervjuu. “Da ste pokušali provesti Manhattan projekt za vrijeme Prvog svjetskog rata, ne biste uspjeli jer tada nismo znali za kvantnu mehaniku. Da ste čekali do Trećeg svjetskog rata, bilo bi prekasno.”
Ragon, jedini vlasnik InterSystemsa čije bogatstvo iznosi oko 3,1 milijarde dolara, vjeruje – usprkos svim konkretnim dokazima – da je svijet na samom rubu znanstvenog otkrića sličnih razmjera kada je riječ o liječenju oko 39 milijuna ljudi diljem svijeta koji su zaraženi HIV-om, virusom koji izaziva AIDS.
To je pomalo suludo. Ogromne organizacije s neusporedivo većim resursima uložile su desetljeća pokušavajući razviti cjepivo za HIV. Nakon godina testiranja i obećanja od 500 milijuna dolara, Johnson & Johnson je prošle godine odustao od svojeg posljednjeg velikog testiranja cjepiva koje je djelomično bilo temeljeno na istraživanjima upravo instituta Ragon. Ukupno su vlade, neprofitne udruge i kompanije u posljednjih 20 godina potrošile oko 17 milijardi dolara na razvoj cjepiva protiv HIV-a, pokazuju podaci neprofitne udruge za HIV, AVAC. Nijedan pokušaj nije dospio dalje od treće faze kliničkih testiranja. To Ragona nije obeshrabrilo. On kaže kako vlade obično analiziraju prijedloge za istraživanja ne samo temeljem njihove važnosti, već i vjerojatnosti da će eksperiment biti uspješan. To njemu nikada nije imalo smisla. “Trebate, valjda, očekivati da će neki eksperimenti biti neuspješni,” kaže on, zbog čega vjeruje kako će njegovi napori – fokusirani na financiranje riskantnijeg istraživanja u ranijim fazama – donijeti uspjeh tamo gdje su veći igrači bili neuspješni.
Potreba za cjepivom je očajnička. U bogatim zemljama HIV i AIDS uglavnom su stavljeni pod kontrolu uz pomoć skupih lijekova, no ova bolest 2022. je godine ubila oko 630.000 ljudi, uglavnom u subsaharskoj Africi i na jugoistoku Azije. Istraživanja Ujedinjenih naroda pokazuju kako bi zaustavljanje te epidemije moglo generirati gospodarsku korist od 33 milijarde dolara godišnje u zemljama niže financijske moći do 2030. godine. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti kaže kako je 1,2 milijuna Amerikanaca pozitivno na HIV, a cjeloživotno liječenje jednog pacijenta stoji oko 420.000 dolara, pokazala je studija iz 2021.
Ragonov pristup bio je okupiti znanstvenike koji inače ne surađuju, uključujući liječnike, inženjere, fizičare, matematičare i virologe. Cilj je promijeniti imunološke sustave ljudi i tako ih izliječiti, što bi imalo dalekosežne posljedice i za druge bolesti poput malarije, raka ili tuberkuloze. “Više sam naučio iz svojih promašaja nego iz uspjeha,” kaže Ragon. “Mislim da isto vrijedi i za znanost.”
To je točno: Ragonov višedesetljetni poslovni uspjeh rezultat je promašaja u jednom drugom svijetu: onom glazbenom. Nakon što je 1972. godine na MIT-ju dobio diplomu iz fizike, Ragon je spakirao gitaru i otišao u London. Njegovi britanski idoli uključivali su Led Zeppelin, Jeffa Becka i Cream, a želio je postati rock zvijezda. Nije mu uspjelo. Vrativši se u Boston s očajničkom potrebom da nađe posao i neki izvor prihoda, Ragon je primijetio oglase za programere. Nakon nekoliko neuspješnih intervjua, postao je kandidat za posao u Meditechu, kompaniji za elektronske liječničke spise. “Ne znam puno o kompjuterima,” rekao je tada Ragon poslodavcu, pogledavši prema zidu gdje je stajao poster Micka Jaggera. “Ali sviram gitaru.” Dobio je posao i brzo naučio rani programerski jezik poznat kao MUMPS (Massachusetts General Hospital Utility Multi-Programming System).
Nakon godinu i pol dana, Ragon je dao otkaz i postao jedan od osnivača tvrtke za izdavanje medicinskih računa temeljene na MUMPS-u. Godine 1978. osnovao je Interpretive Data Services, tvrtku koju je kasnije preimenovao u InterSystems. Dok su druge kompanije za upravljanje bazama podataka, poput Oraclea ili SAP-a, nudile tvrtkama način da strukturiraju transakcije u uredne stupove i retke, Ragon je riskirao s jednom drugom vrstom baze, kodiranom u MUMPS-u i organiziranom u grane koje se vežu u središnja debla. Baza je bila brza i pouzdana, a uskoro ju je počelo koristiti i ministarstvo ratnih veterana. InterSystems je rastao polako: trebalo im je 24 godine da dosegnu 100 milijuna dolara prihoda, a onda još 21 godina da do 2023. dođu do milijarde dolara.
Ragon je vrlo optimističan kada je riječ o mogućnosti pronalaska rijeka za HIV za njegovog života dijelom i zato jer je imao sličan metodičan i dugoročan pristup gradnji svog biznisa. Inspiraciju mu pruža filozof Thomas Kuhn, koji je slavno tvrdio kako znanost napreduje kroz duge periode spore evolucije koje prekidaju radikalni skokovi, koje je Kuhn nazivao promjenama paradigme. “Svako malo,” kaže Ragon, “dogodi se nešto što svijet okrene naglavačke.”
Njemu se paradigma promijenila dok je bio u posjetu jednoj bolnici u Južnoj Africi na poziv Brucea Walkera, istraživača zaraznih bolesti u bolnici Mass General i profesora na Harvardu. Bila je 2007. godina, a InterSystems je upravo kupio kompaniju za elektronske liječničke spise imena TrakHealth. Walker je Ragonu želio pokazati kako softver funkcionira. Ragon se prisjeća krhke mlade žene koja je sjedila u klinici dok je liječnik pokazivao na ispupčenu žilu u njenom vratu: znak zastoja srca. “Sjedio sam tamo i promatrao kako umire,” kaže Ragon. Čuo je kako ju liječnik pita vjeruje li u Isusa. “Sada bi bilo dobro vrijeme da se pripremite,” prisjeća se da je liječnik rekao ženi prije nego ju je otpustio iz bolnice natrag na ulicu. Četiri tisuće žena u dobi od 15 do 24 godine svakog se tjedna zarazi HIV-om, procjenjuje UN – 3.100 od njih živi u subsaharskoj Africi. Ragon je znao da mora nešto učiniti.
Kada HIV uđe u tijelo, on preuzme naš sustav stanica i stvara nove kopije virusa. Za razliku od koronavirusa ili ospica, HIV upute smješta izravno u DNK kod, što znači da zaraženi pojedinac nastavlja proizvoditi nove kopije virusa dokle god je živ. Virus je također “nevjerojatno varijabilan,” objašnjava Daniel Kuritzkes, direktor odjela za zarazne bolesti u ženskoj bolnici u Bostonu, što znači da “svaka osoba nosi virus koji se do određene mjere razlikuje od virusa drugog zaraženog.” Kombinacija te dvije karakteristike znači da je razvoj efikasnog cjepiva nevjerojatno težak.
Kako bi pobijedili jedan od najotpornijih virusa na svijetu, istraživači na institutu Ragon inspirirali su se nevjerojatnim i rijetkim prirodnim fenomenom: ljudima koji imaju HIV, ali ne pokazuju simptome i ne mogu virus širiti dalje. Poznati kao “elitna kontrolna skupina”, njihove T-stanice nevjerojatno efikasno napadaju i ubijaju virus. Walker, koji je postao direktor instituta Ragon, prvi put se susreo s jednim takvim pacijentom još u devedesetima, a sve otada pokušava otkriti tajnu imunoloških sustava tih ljudi. “Kada bismo mogli izazvati takvo stanje kod zaraženih ljudi,” kaže Walker, imali bismo “funkcionalni lijek.”
Walker očekuje kako će 2025. godine započeti s prvom fazom kliničkih testiranja novog cjepiva temeljenog na T-stanicama koje pokušava imitirati taj fenomen u kojemu tijelo napada aminokiseline ključne za strukturu virusa. Partneri projekta uključuju zakladu Gates, International AIDS Vaccine Initiative i talijanskog proizvođača lijekova ReiTheru. Hoće li uspjeti? “Bili smo u krivu toliko puta, možda ćemo biti i ovdje,” kaže Walker.
Prije petnaest godina “oko polovice znanstvenika mislilo je da je cjepivo nemoguće osmisliti,” kaže Ragon. Hoće li lijek za HIV biti izumljen za njegova života? Ragon ne oklijeva: “Hoće.”
Autor originalnog članka: Katie Jennings, Forbes
Link: This Secretive Billionaire Thinks He Can Cure HIV: Here’s Why.
(Prevela: Nataša Belančić)
