Usprotivio se Putinu, napustio Rusiju i u tuđini izgradio tehnološki imperij

Ljudi Forbes Slovenija 22. tra 2024. 10:36 > 22. tra 2024. 11:12
featured image

22. tra 2024. 10:36 > 22. tra 2024. 11:12

Pavel Durov je vlasnik aplikacije za razmjenu poruka Telegram za koju se predviđa kako će doseći milijardu korisnika unutar godine dana. Tog poduzetnika iz Dubaija nazivaju ruskim Markom Zuckerbergom

Ruski poduzetnik Pavel Durov, koji je 2013. godine osnovao aplikaciju za razmjenu poruka Telegram, kaže da mu sloboda govora znači više od materijalnih dobara. Telegram se stoga temelji na privatnosti korisnika i šifriranim razgovorima, što ga je također učinilo važnim medijem za razmjenu informacija u rusko-ukrajinskom ratu. Tridesetdevetogodišnji Durov ne rasipa bogatstvo koje je zaradio aplikacijom na privatne zrakoplove ili luksuzne nekretnine.

Milijarda korisnika

Telegram je već prikupio gotovo 900 milijuna aktivnih korisnika mjesečno i namjerava dosegnuti milijardu u roku od godinu dana, rekao je Durov prije nekoliko dana u rijetkom intervjuu s američkim novinarom Tuckerom Carlsonom. Trenutno je na četvrtom mjestu među aplikacijama za razmjenu poruka, iza vodećeg Whatsappa, kineskog WeChata i Facebook Messengera.

“Telegram se širi kao šumski požar”, kaže osnivač. “Svaki dan pridruži mu se 2,5 milijuna novih korisnika.”

Čak i nakon više od desetljeća na čelu tvrtke, Durov ostaje stopostotni vlasnik mreže. Forbes njegovo bogatstvo procjenjuje na 15,5 milijardi dolara (14,5 milijardi eura), a magazin Arabian Business ga je prošle godine proglasio najutjecajnijim poslovnim čovjekom u Dubaiju. Put ga je odveo tamo nakon što je prkosio vlastima u rodnoj Rusiji putem društvene mreže VK i na kraju napustio zemlju.

Aplikacija za razmjenu porukaBroj korisnika (u mil.)
What’s App2.000
WeChat1.300
Facebook Messenger979
Telegram800
Snapchat750
QQ558
Broj aktivnih korisnika aplikacija za razmjenu poruka u siječnju 2024., Izvor: Statista

Problemi u Rusiji…

Durov je rođen 1984. godine u Sankt Peterburgu (tadašnjem Lenjingradu), a dio djetinjstva proveo je u talijanskom Torinu, gdje mu je otac radio. Sin je ruskog profesora filologije na Sveučilištu u Sankt Peterburgu, a majka mu je ukrajinskih korijena. I sam je 2006. godine diplomirao filologiju na očevom odsjeku.

Potom je iste godine osnovao društvenu mrežu VK čiji je dizajn inspiriran Facebookom. Ubrzo je mreža dosegla tržišnu vrijednost od tri milijarde dolara. VK mreža joj je priskrbila nadimak ‘ruski Mark Zuckerberg‘.

Prvi put je došao u sukob s ruskim vlastima 2011. godine, kada su obavještajni agenti FSB-a tražili da mreža VK blokira komunikaciju između organizatora oporbenih protuvladinih prosvjeda. Tada 27-godišnji Durov odbio je te zahtjeve, navodeći kao razlog svoje uvjerenje u slobodu govora i pravo na okupljanje. Svoju odluku objavio je u VK-u objavivši cijelo pismo koje je dobio od FSB-a, zajedno sa slikom psa kojem jezik visi iz usta.

VK je sada dio VK grupe, koja je proizašla iz matične tehnološke tvrtke Mail.ru, jednog od prvih investitora u Durovu društvenu mrežu. Jedna je od najpopularnijih društvenih mreža u Rusiji.

…i u Ukrajini

Slično se dogodilo 2013. u Ukrajini, gdje su u studenom izbili prosvjedi protiv ruskog utjecaja u zemlji. Ovi prosvjedi doveli su do ukrajinske revolucije u veljači 2014., koja je svrgnula tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča i pokrenula rusku aneksiju Krima. U travnju 2014. Durov je odbio zahtjev ruskih vlasti da preda privatne korisničke podatke organizatora prosvjeda koji koordiniraju na njegovoj VK mreži. Odbio je i zahtjev za blokadom profila nedavno preminulog ruskog disidenta Alekseja Navaljnog.

“Naš odgovor je bio: čekajte, ovo je druga država. Nećemo izdati naše ukrajinske korisnike samo zato što ste nam to rekli”, rekao je Durov u intervjuu za Carlson.

Ni ovaj odgovor nije se svidio ruskoj vladi. Durov se našao pred neugodnim izborom: udovoljiti zahtjevima ili prodati manjinski udio u društvenoj mreži, dati ostavku na mjesto direktora i napustiti Rusiju. Odlučio se za drugu opciju.

“Radije bih bio slobodan i ne bih slušao ničije naredbe. Ostavio sam ugodan život iza sebe. Ali nisam težio bogatstvu u životu, želio sam biti slobodan. Vidio sam svoju misiju dati slobodu i drugim ljudima. Nadao sam se da će se ljudi moći slobodno izražavati na mojim platformama”, komentirao je Durov odluku.

Ustanovitelj Telegrama Pavel Durov
Pavel Durov je Telegram osnovao 2013. godine u Rusiji, Foto: Profimedia

Kako je nastao Telegram

Ideja za Telegram rodila se 2013. godine, čak i prije odlaska iz Rusije. Budući da mladi poduzetnik nije želio predati korisničke podatke prosvjednika, kod kuće su ga posjetili naoružani policajci. U isto vrijeme, Durov je shvatio da nema sigurne, šifrirane kanale za komunikaciju. Zato je mislio da je šifrirana aplikacija za razmjenu poruka dobra ideja.

Telegramov standard šifriranja razvio je njegov brat Nikolaj, kojeg Pavel opisuje kao matematičkog genija. Nikolaja su još kao dijete smatrali darovitim, jer je već s tri godine počeo čitati. Kasnije je stekao dva doktorata iz matematike. Pavel je u Telegramu bio zadužen za razvoj korisničkog sučelja i iskustva.

Zašto Dubai

Nakon što su emigrirali iz Rusije, braća Durov živjela su nekoliko godina u raznim gradovima svijeta, uključujući Berlin, London, Singapur i San Francisco. Priliku su dali Dubaiju 2017. godine, gdje su se i skrasili. Durov kaže da je poslovanje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima lakše, boravišne dozvole se izdaju bez komplikacija. To je također “porezno učinkovito okruženje”, kaže on. Smatra da je najvažnije da je zemlja neutralna, jer kao mala zemlja želi prijateljske odnose sa svima. Stoga je to i najbolje mjesto za Telegram koji nastoji zaštititi privatnost i slobodu govora svojih korisnika.

U sedam godina nisu doživjeli nikakav pritisak emiratskih vlasti. Durov, koji je također postao državljanin Emirata, vidi to kao značajnu razliku u odnosu na druge sredine. Kada posjećuje Sjedinjene Države, često ga u zračnoj luci dočekuju agenti FBI-a koji žele saznati što više o njegovoj tvrtki, rekao je.

Sporočilna aplikacija Telegram
Prema navodima Durova, Telegram ima gotovo 900 milijuna korisnika, Foto: Profimedia

Alat za izbjegavanje nadzora

Zbog svog dizajna, koji omogućuje privatnost razgovora i anonimnost objava, Telegram je postao popularan među političkim prosvjednicima diljem svijeta, ali i među dilerima droge, teroristima i ekstremistima, kako je prije nekoliko godina objavio njemački Der Spiegel.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Telegram je postao važan izvor ažuriranja o raketnim napadima u Ukrajini u stvarnom vremenu. Budući da su mnogi Ukrajinci raseljeni ili u inozemstvu i nemaju pristup televiziji, neki kanali na Telegramu postali su, da tako kažem, mediji.

Te kanale su uspostavile medijske osobe, politički analitičari i blogeri, a anonimni kanali su prijetnja, piše DW. Često objavljuju neprovjerene informacije ili šire rusku propagandu, pa se među ukrajinskim donositeljima odluka vodi rasprava treba li Telegram zabraniti. No s obzirom na to da predsjednik Volodimir Zelenski također koristi platformu za komunikaciju s građanima, sigurno nedostaje političke volje da se zabrani.

“Telegram su prije nekog vremena koristili prosvjednici iz Hong Konga, Bjelorusije, Kazahstana, čak i u Barceloni”, kaže Durov, “tako da je to uglavnom bio alat opozicije. No, na kraju krajeva, nije bitno hoće li ga koristiti oporba ili vladajući – mi pravila primjenjujemo na isti način za sve stranke. Na taj način izbjegavamo predrasude, jer ne podržavamo ni oporbu ni vladajuću stranku.”

Oboroženo vozilo proruskih vojakov na ulicah Mariupola
I Ukrajinci i Rusi oslanjaju se na Telegram za ažurne informacije o ratu, gdje svatko može stvoriti anonimni kanal, Foto: Alexander Ermochenko/REUTERS

‘Neutralna’ platforma

Durov ne bira strane u sukobima u kojima se koristi njegova aplikacija. Štoviše, izbjegava se uključiti u geopolitičke borbe, iako Telegramov globalni doseg to čini gotovo mogućim.

“Mi svakako ne želimo biti akteri politike. Želimo biti neutralna i nepristrana platforma”, kaže.

Prema Durovu, opće uvjerenje da je Telegram povezan s ruskom vladom rezultat je suparničkih kampanja. Oni, kaže, troše više od 10 milijardi dolara na oglašavanje, s kojim mogu širiti takve priče, među ostalim.

Durov, s druge strane, ne troši ni centa na marketing, rekao je u intervjuu. “Nikada nismo ulagali novac u marketing kako bismo privukli korisnike. Sav naš rast je potpuno organski. Dosegnuli smo gotovo 900 milijuna korisnika bez da smo potrošili i jedan dolar na oglase.”

Protest v Hongkongu
Telegram koriste i prosvjedni pokreti. Stanovnici Hong Konga su 2019. protestirali protiv utjecaja Pekinga na bivšu britansku koloniju, Foto: Profimedia

Pritisci tehnoloških velikana

Unatoč pritisku vlade, Durov smatra da najveći pritisak na Telegram dolazi od kompanija poput Googlea i Applea. “Kada govorimo o slobodi govora, ove dvije platforme mogu u biti cenzurirati sve što pročitate i pristupite na svom pametnom telefonu”, rekao je.

Duopol nad trgovinama aplikacijama daje im veliku moć, budući da tvrtke posjeduju vodeće trgovine Google Play i App Store. Google i Apple zahtijevaju od programera aplikacija da se pridržavaju njihovih pravila ako žele ponuditi svoje proizvode u njihovoj trgovini. To često dovodi do zahtjeva za uklanjanjem određenih sadržaja u tim aplikacijama za koje Google ili Apple smatraju da krše pravila.

Durov kaže da Telegram takve zahtjeve ponekad odbija, a ponekad prihvaća.

Trgovina Google Play
Google Play i App Store imaju duopol, Foto: Profimedia

Asketski milijarder?

Prema Der Spiegelu, Durov je veliki obožavatelj Matrixa (1999). To se također odražava u obično potpuno crnoj odjeći, koja je inspirirana naslovnim likom filma, hakerom Neom. On je također samoproglašeni libertarijanac.

Durovu je sloboda važnija od materijalne udobnosti, pa svoje bogatstvo ne troši na vile ili privatne zrakoplove, kaže. Najbogatiji imigrant u Dubaiju, kako ga je Forbes opisao 2022. godine, navodno nema ni nekretninu, jer bi ga to vezalo uz fizičku lokaciju, a uređenje doma oduzelo bi mu previše vremena i energije.

“Radije bih donosio odluke o tome kako će milijarda ljudi međusobno komunicirati nego birati boju sjedala u kući koju ćemo vidjeti samo ja i moja obitelj.”