Niz tehnoloških kompanija, uključujući hrvatske, koristi .io domenu. Sad se priča da će se ugasiti
Kad neka država ili teritorij prestanu postojati, oni gube i svoju Internet domenu. To bi se sada moglo dogoditi Britanskom indijskooceanskom teritoriju kojem pripada .io domena. Slučaj je specifičan, jer puno startupa i tehnoloških firmi koristi navedenu domenu. Neki od njih su i iz Hrvatske – evo što kažu.
Internet adresa odnosno domena, jednako je bitan dio nečijeg poslovanja kao ime kompanije. Mnogi utipkavaju njezino ime kad posjećuju web stranicu, a o njoj dijelom ovisi i rezultat prilikom pretraživanja na Googleu.
Hrvatske tvrtke često koriste .hr domene, no koriste i druge poput .com domena. Jedna od domena koju koriste neke tehnološke tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu je .io domena koja pripada Britanskom indijskooceanskom teritoriju. Za potrebe teritorija se jako malo koristi, no postoji oko 1,6 milijuna korisnika diljem svijeta koji su je platili i izabrali za web adrese svojih projekata.
Britanski indijskooceanski teritorij pod stalnim je britanskim suverentitetom bio od 1814. godine. Nalazi se u Indijskom oceanu južno od Indije, na pola puta između Tanzanije i Indonezije. Pokriva 640.000 kvadratnih kilometara, no ima samo 60 kvadratnih kilometara kopna. Za uspredbu – to je malo manje od Lošinja i malo više od Ugljana. Najveći od 55 otočića je Diego Garcia koji zauzima polovicu navedene površine i na kojem se nalazi vojnopomorska baza SAD-a i Velike Britanije.
Nakon godina pregovora, Velika Britanija je pristala ustupiti otoke Mauricijusu. Prema ugovoru koji tek treba biti potpisan, vojna baza će ostati na otočju, no Britanski indijskooceanski teritorij prestat će postojati.
.yu domena je ugašena 2008. godine, ali ona nije bila popularna izvan države
Tehnološki stručnjak Gareth Edwards odmah je skrenuo pozornost da će prestankom države prestati postojati i njezina domena. To ne mora biti točna informacija, no slični primjeri pokazuju da je to vjerojatan scenarij.
ICANN, glavno tijelo koje upravlja svjetskim domenama, za sada nije javno komentiralo što će biti s domenom. No, uvjet za postojanje domene neke države je nalaženje njezinog imena na ISO 3166-1 popisu. Gašenjem države ili teritorija, njihovo ime uklanja se s popisa.
Postoji više primjera država čije su domene ugašene nakon što su države prestale postojati, a jedan od poznatijih primjera odnosi se na .yu domenu. Nakon raspada “zadnje” Jugoslavije na Srbiju i Crnu Goru, dodijeljene su nove domene Srbiji i Crnoj Gori, a .yu domena je ugašena. Gašenje obično ne bude brzo, nego u roku od par godina.
No, .io domena je jedna od onih koje imaju solidan broj globalnih korisnika. Popularna je među startupima i tehnološkim kompanijama, a posebno u gaming i kripto industriji. Dio popularnosti duguje tome što sugerira kako je njezin korisnik tehnološka kompanija. Tome je možda doprinijeo i Google koji je 2008. godine pokrenuo IO konferenciju. I/O u tech svijetu znači Input/Output.
Što kažu hrvatski korisnici?
Prema podacima DomainNameStata, .io domena ima oko 1,6 milijuna korisnika. Za usporedbu, .hr domena ih ima 162 tisuće.
Među poznatijim globalnim korisnicima .io domene su primjerice Gihtub.io, Itch.io, Ouo.io, GoFile.io i druge. Među hrvatskim korisnicima među poznatijim su Productive.io, Rentl.io, Nuqleus.io, Electrocoin.io i Paycek.io, a tu je i slovenski Kontekst.io prisutan i u Hrvatskoj.
“Mi smo uzeli .io domenu jer je ona bila popularna među startup kompanijama” – za Forbes Hrvatska kaže Marko Mišulić iz zadarskog Rentlija. On kaže kako bi bio ozbiljan problem da se domena ugasi u kratkom roku, dok uz razuman rok to ne može značajnije utjecati na biznis. Najveći problem po njemu je eventualna slabija pozicija na Googleu.
Drugi poduzetnik koji je htio ostati anoniman, misli kako je zbog broja korisnika moguće da ICANN od te domene napravi neku generičku domenu koja nije vezana uz državu. Jedan od primjera takvih domena je .tech
Nikola Škorić iz Electrocoina rekao je kako je izbor domene sastavni dio brendiranja web stranica.
“Izbor domene govori kako mi sebe vidimo i gdje se mi kategoriziramo po pitanju svakog brenda. Dugo smo imali Electrocion.hr domenu s obzirom da smo krenuli iz Hrvatske. Sada kad većina našeg prometa dolazi iz Europske unije, za Electrocoin koristimo .eu domenu” – objašnjava Škorić.
.io domena bolje definira tech proizvod
Za svoj brend Paycek odabrali su .io domenu, jer vjeruju da ona projicira dojam tehničke pismenosti i inovativnog proizvoda. Posjeduju i Paycek.com, no on vjeruje da .io domena puno bolje definira tech proizvod.
Škorić je prilično skeptičan prema ideji da će .io domena nestati. Vjeruje kako će je nadležno tijelo samo prebaciti iz skupine državnih u skupinu komercijalnih. A ako se ipak dogodi da bude izbrisana, misli da to neće imati puno utjecaja na njihovo poslovanje.
Komentar za Forbes Hrvatska dao je i FER-ov profesor Predrag Pale, jedan od ključnih ljudi za nastanak .hr domene 1993. godine.
Pale: Tu domenu ne koriste stanovnici te države
Na pitanje misli li da će ICANN doista ugasiti .io domenu, Pale odgovara da hoće ako se strogo budu držali svog pravila koje je nastalo radi problema u prošlosti s domenama za Sovjetski savez i Jugoslaviju. Ali kaže da mogu i zaobići svoje pravilo ili stvoriti novo.
“Unatoč popularnom vjerovanju, ne postoje organizacije, u smislu nekog impersonalnog tijela. Postoje pojedinci koji ih vode. A oni se ravnaju ne samo po svojem sustavu vrijednosti i vjerovanja, već i prema iskustvu i komunikaciji koju primaju iz svoje okoline. Stoga je teško predvidjeti što će ICANN učiniti. Pretpostavljam da će ipak temeljito procijeniti sve mogućnosti” – kaže Pale.
On misli da će pri odlučivanju biti jako važna činjenica da .io domenu zapravo ne koriste stanovnici te „države“, kojih zapravo nikad nije ni bilo, već tvrtke diljem svijeta. Važna je i činjenica da su među njima i velike i ugledne tvrtke kojima je taj digitalni identitet važan.
Napominje kako je po svojoj stvarnoj primjeni, ta domena, iako formalno nacionalna (country) domena, zapravo je u suštini poput drugih vršnih (top-level), nenacionalnih domena poput .online ili .biz, pa i .com., .org, .net. Iz tog razloga, ICANN bi je mogao pretvoriti u nenacionalnu domenu.
Vjeruje da postoji mogućnost i da se oformi i neki konzorcij sadašnjih korisnika .io domene koji će zatražiti da registrira i upravlja tom domenom.
Na pitanje koliko promjena domene utječe ne neki biznis, kaže kako je to vrlo slično promjeni naziva poduzeća ili proizvoda. Ponekad čak pomaže, a ponekad prilično otežava. Digitalni identitet je danas vrlo važan svim pravnim subjektima, a nekima je čak i središte njihova poslovnog opstanka. Domensko ime nerazdvojni je dio digitalnog identiteta. Stoga njegova promjena mora biti svjesna, planirana i vrlo pažljivo provedena.
