Zagrebački FER spaja znanstvenike i tvrtke radi razvoja zajedničkih projekata
Prije otprilike dva tjedna otvorene su prijave za projekt Scinergy koji spaja znanstvenike i tvrtke. Povezivanje s tvrtkama znanstvenicima omogućuje da rezultate svojih znanstvenih istraživanja pretvore u konkretne proizvode i usluge. S druge strane, tvrtke u ovakvoj suradnji dobivaju ekspertizu koja im nedostaje za razvoj proizvoda i usluga koje žele plasirati na tržište.
Projekt Scinergy pokrenut je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Točnije, u njihovom Inovacijskom centru Nikola Tesla (ICENT), u sklopu Nuqleusa – programa istraživačkog i akademskog poduzetništva.
Matija Srbić, koordinator programa Nuqleus, za FOREBES Hrvatska kaže da se, osim pokretanjem statupa, bave i pomaganjem istraživačima i znanstvenicima u spajanju s etabliranim tvrtkama radi pokretanja novih projekata i suradnji. Za projekt Scinergy prijave su otvorene do 21. siječnja, no, kako kaže, već sada imaju veliki interes s obje strane.
Projekt financira EU i besplatan je za odabrane sudionike
“Najčešće se prijavljuju znanstvenici u području umjetne inteligencije, energetike, elektrotehnike, biotehnologije i kemijskog inženjerstva, dok tvrtke dolaze iz različitih sektora, ponajviše ICT i proizvodnja”, kaže Srbić.
Financijsku podršku projektu daje Europska komisija, u sklopu inicijative “Strengthening Monitoring and Evaluation of Innovation Programs in the EU“, a globalno ga provodi Svjetska banka. Važno je napomenuti da je sudjelovanje u potpunosti besplatno za sve odabrane sudionike.
Osim samog povezivanja, znanstvenici i tvrtke dobivaju i znatno širu podršku kako bi se ostvarila suradnja. Tako mogu računati i na vođene sastanke i pomoć u komunikaciji, kao i na pravnu podršku oko realizacije suradnje. Uz to, bit će im predstavljene mogućnosti financiranja potencijalnih suradnji.
Nuqleus je i prvi deep-tech venture builder u Hrvatskoj
Program Nukleus je i prvi deep-tech venture builder u Hrvatskoj. Srbić pojašnjava da je glavno obilježje deep-tech startupa to da se temelje na tehnološkoj inovaciji, pa u njihovom razvoju često važnu ulogu imaju doktori znanosti. Kao neke od primjera takvih startupa pokrenutih u Hrvatskoj ističe Microblink, koji se bavi razvojem tehnologije računalnog vida i Gideon koji proizvodi robote za logistiku.
“Kroz program Nuqleus fokusirani smo na razvoj startupova koje pokreću istraživači i znanstvenici, ne samo s FER-a, već s različitih hrvatskih znanstveno-istraživačkih institucija. Samo u zadnjoj godini iz programa je izašlo šest tvrtki koje su u svega nekoliko mjeseci prikupile oko 200.000 eura investicija”, kaže Srbić.
Pokrenuti startup je lakše nego ikad, ali…
Poznato je da velika većina startupa, u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, ne opstane. Za uspjeh je potrebno više faktora – uključujući i sreću.
“Danas je pokrenuti startup lakše nego ikad. Pretvoriti ga u uspješan biznis je i dalje jedan posve drugačiji izazov koji zahtjeva sposoban i iskusan tim, spremnost tržišta, adaptivnu strategiju razvoja i poslovanja, financijska sredstva, sreću i mnoge druge faktore. Veseli vidjeti što se u hrvatskoj osniva sve više i više investicijskih fondova i što osnivači uspješnih startupa i sami postaju investitori. Čak i od države imamo kvalitetne poticaje poduzetništva u obliku natječaja poput ‘Start-up/spinoff poduzeća mladih istraživača’. Ono što bi vjerojatno trebao biti sljedeći korak su korporativni fondovi pokrenuti od strane tržišnih lidera, koji će krenuti s ulaganjima u startupove i inovacije”, zaključuje Srbić.