Martina Dalić u razgovoru za Forbes: Podravka sprema nove akvizicije, i to ne samo u Hrvatskoj

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić za Forbes Srbija otkriva kakvi su daljnji planovi tvrtke, hoće li u nova preuzimanja te što misli o napretku gospodarske suradnje u regiji

Krajem srpnja potpisan je ugovor vrijedan 333 milijuna dolara između Podravke i Fortenova grupe. Time je tvrtka najprepoznatljivija po Vegeti kupila nekoliko poljoprivrednih tvrtki Fortenove – PIK Vinkovci, Belje, Vet, Felix, Vupik i Energiju Gradec.

Službeno preuzimanje još nije obavljeno jer se čekaju dozvole komisija za zaštitu tržišnog natjecanja u gotovo svim državama bivše Jugoslavije.

Kakvi su Podravkini planovi kada preuzimanje bude službeno i staje li tu ili nastavlja širenje te kako gleda na regionalnu suradnju, u intervjuu koji je za Forbes Srbija dala tijekom Forbes Adria Power Women’s Summita govori Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

Temelji za rast

Kakvi su vam planovi nakon što službeno preuzmete poljoprivredni biznis Fortenove?

Naš veliki cilj o kojem razmišljamo i prema kojem definiramo planove, a detaljnije ćemo nastaviti nakon što preuzmemo tvrtke, novi je razvojni ciklus ovih kompanija. To ćemo činiti na isti način na koji smo Podravku u protekle četiri godine podigli, da tako kažem, na novu razinu. Ne samo kada je riječ o financijskim rezultatima poduzeća. To vrijedi i kada je riječ o materijalnom položaju radnika, uvjetima rada, tehnološkom napretku, ali i komunikaciji i približavanju potrošaču. Cilj nam je od Podravke stvoriti najbolji poljoprivredni sustav u Europi koji će primjenjivati ​​najbolju poljoprivrednu praksu.

Označava li ova akvizicija, barem za sada, kraj? Ili su vaši planovi da Podravka nastavi kupovati tvrtke na tržištu u Hrvatskoj i regiji?

Zbog uzlaznog trenda financijskih rezultata, Podravka je nisko zadužena tvrtka. Duga u ovom trenutku nema, neće ga biti ni kad preuzmemo posao Fortenove. Želim reći da imamo akvizicijski kapital i u tom smislu ostajemo zainteresirani za akvizicije. Ne samo u Hrvatskoj, nego i na drugim tržištima. Naš cilj je iskoristiti te prilike čim se pojave.

Buduće akvizicije Podravke

Možete li precizirati o kojim tržištima je riječ, je li među njima i Srbija?

Tržišta na kojima želimo rasti i jačati su ona na kojima i danas imamo snažan rast prodaje. Govorim o tržištima srednje i zapadne Europe, cijele jugoistočne Europe i prostora bivše Jugoslavije. Ako se fokusiramo samo na jugoistočnu Europu, Srbija je naš poseban cilj u ovom novom razvojnom ciklusu. Želimo biti prisutni u Srbiji više nego što smo sada. Mislimo da za to ima potencijala jer je to najveće tržište u tom dijelu Europe. To je zemlja s pozitivnom ekonomskom perspektivom i zato je poseban fokus na Srbiju.

Govorimo li o poljoprivredi, kao što je slučaj s poslovanjem Fortenove, ili o prehrambenoj industriji, u kojoj dominantno poslujete?

Podravka je prisutna u prehrambeno-prerađivačkom sektoru, farmaceutskom sektoru, a sada i u poljoprivrednom sektoru. Ali kada govorimo o našim izvoznim kapacitetima, prehrambeni sektor je dominantan. Tamo imamo robne marke na više od 25 tržišta diljem svijeta. A namjera nam je proširiti izvozni potencijal, dakle stjecati prvenstveno u tom sektoru.

Hrvatska i Srbija

Delta Holding je također bio zainteresiran za poljoprivredno poslovanje Fortenove koje ste na kraju kupili. Uvriježeno je mišljenje kako je srpski kapital nepoželjan u strateškim granama u Hrvatskoj. Deltin neuspjeh to samo potvrđuje. Kako to komentirate i kako biste nas uvjerili da nismo u pravu?

Gledano iz perspektive Hrvatske i očima njezinih građana, ne bih rekla da postoji svjesna prepreka ili politika koja bi spriječila ulaganje srpskog kapitala. Uostalom, postoji niz srpskih investitora koji su ovdje ulagali. A što se tiče ovog zadnjeg slučaja, ne mogu govoriti u ime Fortenove. No, kao sudionik u procesu, mogu reći da im treba čestitati na profesionalnoj, jasnoj i transparentnoj proceduri koju su proveli. Delta nije bila službeni sudionik ovog natjecanja. Još jedna hrvatska i jedna mađarska tvrtka borile su se za posao koji smo na kraju kupili.

Izazovi konkurentnosti

Nerijetko gospodarstvenici međusobno govore o potrebi veće regionalne suradnje. Ima li toga dovoljno i postoji li uopće iskrena želja da se ta suradnja ostvari?

Kada pogledamo podatke o vanjskoj trgovini zemalja bivše Jugoslavije, ti podaci pokazuju da su one jedna drugoj vrlo važni trgovinski partneri. Dakle, u značajnoj je mjeri prisutna međusobna razmjena i trgovina, a značajan dio poslova se odvija i između kompanija u tim zemljama. Što se tiče međunarodne konkurencije, rekla bih da postoji nesrazmjer u veličini svake tvrtke s ovog područja. Konkurenti s kojima se suočavamo su ogromne tvrtke i borba s njima zahtijeva da moramo biti gotovo savršeni u svim dijelovima proizvodnog procesa, jer oni postižu ekonomiju razmjera koju mi ​​ne možemo postići.

Ako govorimo o konkurentnosti tvrtki s ovih prostora, podijelila bih je u dva segmenta. Prvo, što svaka od tih tvrtki može učiniti za sebe. Menadžment poduzeća dužan je poduzeće učiniti što učinkovitijim, bolje njime upravljati, sustav učiniti što učinkovitijim. Drugi stup te konkurentnosti također ovisi o okruženju, o poreznoj politici i institucionalnom kontekstu koji nameće veće ili manje troškove gospodarstvu.

Što se tiče Podravke, mi ne oklijevamo surađivati ​​i ona već postoji na nekim tržištima. Ne govorim o suradnji samo s hrvatskim tvrtkama kakvu imamo s Atlantic grupom u Austriji. Postoji i projekt koji imamo u Americi gdje gradimo hub kao ulaznu točku za brendove jugoistočne Europe. U izgradnji objekata uspostavili smo ili smo u fazi uspostavljanja suradnje s tvrtkama iz Hrvatske i Mađarske, a pregovarali smo i sa srbijanskim tvrtkama. Ali ne bih o detaljima, nadam se da će to biti realizirano ove jeseni.

Suradnja gospodarstva i vlasti

Puno se govori o nedostatku dijaloga između gospodarstva i vlasti. Bili ste s “one strane”, odnosno bili ste ministrica i potpredsjednica Vlade. Kako na to gledate iz perspektive predsjednice Uprave Podravke, a kako iz perspektive izvršne vlasti?

Po obrazovanju sam makroekonomist i veći dio života posvetila sam ekonomskoj politici. U modernom gospodarstvu najučinkovitije je ono gospodarstvo u kojem poduzeća nemaju preveliku potrebu tražiti zaštitu ili posebne mjere ministarstava. U suvremenom gospodarstvu tvrtke su same odgovorne za svoju učinkovitost i konkurentnost kako u slučaju pozitivnih kretanja na tržištu, tako i u kriznim razdobljima.

Zadaća države je intervenirati na adekvatan način kada se dogode velike krize i izvanredne okolnosti, poput covida, potresa ili stečaja Agrokora, ali način na koji to čini podrazumijeva da su najranjiviji dijelovi stanovništva uzimajući u obzir, da je intervencija ograničena u trajanju, kao i uzimajući u obzir funkcioniranje tržišnih mehanizama.

Potrebe Podravke za podrškom države

Kakav je odnos države i Podravke?

Podravka je jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj, a Vladine mjere koje su bile ponuđene nismo iskoristili. Mjere nam nisu trebale.

Ne bih željela poslati poruku da je komunikacija nepotrebna i da nema situacija u kojima je važna potpora države, ali to ovisi o industriji. U ovom našem poslu, gdje se proizvodi roba široke potrošnje koju potrošač kupuje bilo gdje u svijetu, jednostavno morate proizvesti kvalitetan proizvod konkurentne cijene i pronaći način da se približite potrošaču.

U modernom i razvijenom gospodarstvu privatni sektor od države očekuje institucionalne strukture, učinkovito pravosuđe i upravu, te da država bude dovoljno pametna da se dovoljno brzo prilagodi potrebama gospodarstva, jer tehnološke promjene i AI, demografija te priljev stranih radnika snažno utječu na funkcioniranje gospodarstva. Mijenjanje pravila, zakonodavstva i prilagođavanje pravila novim okolnostima jedan je od najmoćnijih načina na koji država može utjecati na gospodarstvo.

( S predsjednicom Uprave Podravke Martinom Dalić za Forbes Srbija razgovarala je novinarka Petrica Đaković.)