Porezna ignorira nezadovoljstvo računovođa oko novog obračuna plaća
Dobar dio računovođa i poduzetnika i dalje je nezadovoljan novim Zakonom i Pravilnikom o doprinosima, koji značajno komplicira obračun plaća. Tijekom javnog savjetovanja, da podsjetimo, pristiglo je čak 337 komentara, što samo po sebi dovoljno govori o nezadovoljstvu koje je novi Pravilnik izazvao.
Neke manje izmjene, nakon savjetovanja, su uvažene, no obračun je i dalje ostao vrlo kompliciran i financijska šteta koja će nastati zbog tako kompliciranog obračuna, vrlo vjerojatno je veća od koristi koje koje je trebao donijeti radnicima.
Komplicirana shema obračuna plaća
Donekle je zadovoljna Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore, koja se u svom priopćenju čak i zahvalila Poreznoj upravi na uvaženim prijedlozima.
“Zahvaljujemo Središnjem uredu Porezne uprave na prihvaćenim prijedlozima, što je značajno doprinijelo pojednostavljenju obračuna plaća, iako i dalje velik dio administrativnog opterećenja ostaje na računovođama, ali i na poduzetnicima koji toga još nisu niti svjesni.“, istaknula je predsjednica Sekcije Đurđica Mostarčić.
Oni su čak izradili i svojevrsnu shemu, odnosno dijagram toka, kako bi pokušali objasniti kako će se ubuduće obračunavati plaće.
FORBES Hrvatska već je ranije izvještavao o ovoj temi, te smo razgovarali s dvije vlasnice računovodstvenih servisa koje su se složile da je novi pravilnik pisao netko nema previše znanja o obračunu plaća. S obzirom da se obračun mijenja i komplicira, potrebno je prilagoditi programska rješenje, uvodi se dodatno administriranje…
Sve to skupa nije jeftino, a korst za radnika s bruto plaćom od 1200 eura jest povećanje od samo 7,5 eura mjesečno. Uglavnom, komplikacije za tvrtke su velike, a korist za radnike gotovo nikakva.
Sada, nakon što je novi Pravilnik stupio na snagu razgovarali smo s Vesnom Varšavom iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) o tome je li zaista obračun pojednostavljen nakon provedenog savjetovanja.
Pravilnik nije riješio problem lošeg Zakona
“Samim pogledom na shemu vidi se koliko je ‘jednostavan’ taj obračun”, kaže Varšava.
IPRH još od prezentacije mjera poreznog rasterećenja nije zadovoljan prijedlogom Zakona o doprinosima kojim je previđen ovakav obračun. Pravilnik, kaže Varšava, problem nije uopće riješio jer ne može izaći iz okvira zakona koji je loš.
U prvoj verziji Pravilnika koja je bila na Savjetovanju bilo je predviđeno da radnik daje izjavu o visini plaće kod drugog poslodavca, kako bi mu se mogao napraviti točan obračun. No, u konačnoj verziji je to izmijenjeno.
“Radnik sada može dati izjavu poslodavcu da ne želi davati izjavu o visini plaće kod drugog poslodavca i suglasnost da poslodavac koristi podatke Porezne uprave koji se smatraju konačnima, ali nisu nužno točni. Osim toga, podaci Porezne uprave mogu se koristiti od drugog radnog dana, što znači da svi oni poslodavci koji plaću uobičajeno isplaćuju prvog radnog dana a imaju radnike koji rade kod više poslodavaca to više neće moći”, pojašnjava Varšava.
Ističe da Zakon treba hitno mijenjati, a predlaže da Porezna uprava godišnjim obračunom rješava poreznu olakšicu. “Trenutni način je preskup i često veći trošak poslodavcu nego što je korist radniku”, kaže.
Računovođe će odgovore na svoje primjedbe dobiti dva, tri tjedna nakon što je Pravilnik stupio na snagu
Još jedan zanimljiv detalj. Pravilnik je stupio na snagu 2. prosinca, a izvješće o provedenom Savjetovanju bit će objavljeno tek oko 20. prosinca, kako su nam odgovorili iz Porezne uprave.
“Postupak javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima trajao je do 20. studenog 2023. godine. Prema podacima sa e-savjetovanja za navedeni Pravilnik očekivana objava izvješća je do 20. prosinca 2023. što podrazumijeva i odgovore na dostavljene komentare i primjedbe”, stoji u odgovoru Porezne uprave na naš upit.
Što znači da će računovođe odgovore na svoje primjedbe iz savjetovanja dobiti dva, tri tjedna nakon njegova stupanja na snagu.
“To je primjer kako se zakonodavac odnosi prema struci. Ispada da se savjetovanja provode samo pro forma, a na komentare sudionika vrlo često dobijemo copy-paste odgovore. Kada javno kažemo da ne slušaju struku, onda iz Porezne odgovaraju da im ‘nije jasno kako se u javnosti izvode zaključci da komentari i primjedbe, prije svega računovođa, nisu uvaženi’ A mi ih pitamo tko je iz struke sudjelovao u radnoj skupini kod donošenja ovog zakona i pravilnika?”, kaže Varšava.