Za VE Krš-Pađene tek nakon pritiska iz EU izrađena studija utjecaja na ekološku mrežu
Golema VE Krš-Pađene, u vlasništvu tvrtke poduzetnika Milenka Bašića, proizvodi električnu energiju od 2019. godine, a tek sada je, nakon pisma iz Europske komisije o pred-sudskom postupku protiv Hrvatske, izrađena glavna ocjena prihvatljivosti te vjetroelektrane za ekološku mrežu. Ex-post studija je izrađena sredinom ove godine, a javna rasprava je pokrenuta u ponedjeljak 16. rujna i traje do kraja listopada
Zvuči nevjerojatno, ali je tako: pet godina nakon što je Vjetroelektrana Krš-Pađene počela s radom, u Hrvatskoj je u ponedjeljak 16. rujna pokrenuta javna rasprava u postupku glavne ocjene prihvatljivosti tog zahvata za ekološku mrežu.
U pitanju je vjetroelektrana snage 142 megavata (druga je po veličini u Hrvatskoj, nakon VE Senj), a očito će se – osim po kaznenim djelima za koja DORH tereti Josipu Pleslić ex Rimac – o njoj sada malo više čuti vezano za njen utjecaj na faunu.
Studija tvrtke Geonatura
O tome govori, naime, naknadno provedena, „Ex post studija Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu VE Krš-Pađene“ završena u lipnju ove godine, a potpisuje ju zagrebačka tvrtka Geonatura, registrirana za stručne poslove zaštite prirode. Ona je na terenu provodila istraživanja flore i staništa, ptica (sve vrste grabljivica, bjeloglavi sup i noćne vrste), šišmiša, ali i velikih zvijeri (sivog vuka).
Podsjetimo, VE Krš-Pađene se sa svojih 48 vjetroturbina nalazi na području ekološke mreže Natura 2000, odnosno područja očuvanja značajnog za ptice HR1000026 Krka i okolni plato (primjerice, to je područje važno za orla zmijara, surog orla i sivog sokola), a na pet kilometara od VE Krš-Pađene nalazi se i područje očuvanja značajno za ptice HR1000022 Velebit i druga.
Ako ste se pitali kako se dogodilo da je nakon toliko godina rada te vjetroelektrane došlo do pokretanja javne rasprave o mogućem (negativnom) utjecaju na ekološku mrežu, to ima veze s europskim sudom i jednim pismom Europske komisije.
Obrazloženo mišljenje Europske komisije
Naime, u ex post studiji objavljenoj na stranicama Šibensko-kninske županije, stoji da je Ministarstvo gospodarstva putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova zaprimilo 26. siječnja 2023. godine dopis Europske komisije (tzv. Obrazloženo mišljenje) kojim se obavještava RH da nije ispunila obveze iz europske Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore iz 1992. godine, u vezi s odobravanjem projekata vjetroelektrana, pa je protiv RH pokrenut pred-sudski postupak zbog povrede prava Europske unije. Nakon toga je Zavod za zaštitu okoliša i prirode doradio ciljeve očuvanja, a u listopadu prošle godine Ministarstvo gospodarstva zatražilo izradu i dostavu „ex-post“ glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu VE Krš-Pađene.
Inače, Udruga Biom iz Zagreba je ranijih godina upozoravala da su podaci o ornitofauni na kojima se temeljio Elaborat zaštite okoliša za tu vjetroelektranu „zastarjeli i stručno neutemeljeni“ te da treba provesti postupak temeljem novih podataka o ornitofauni i stanju okoliša. Ta je udruga u međuvremenu izradila i smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice.
Kako ovih dana piše Nina Domazet na portalu Energetika-net.com, do sada još nije zabilježen slučaj da se provodi naknadna procjena utjecaja na ekološku mrežu: „Takozvana ex-post studija je zapravo presedan kojim se nastoji ispoštovati zakonodavstvo koje je trebalo biti ispoštovano prilikom inicijalnog izdavanja dozvola.“ Kako su za taj portal rekli iz Bioma, oni će se uključiti u javnu raspravu, ali kažu da je „šteta već učinjena“, ne samo za prirodu nego i lokalnu zajednicu “koja isto tako nije ispoštovana“ (nije joj plaćena renta, op.ur.) te „ugled državnih institucija koje su pokazale 2017. godine koliko se lako može procesima manipulirati“. Tada je, naime, u nadležnim institucijama odlučeno da glavna ocjena na ekološku mrežu – nije potrebna.
Rasprava će trajati do 31. listopada, javni uvid u cjelovitu studiju moguć je u službenim prostorijama Grada Kina i Općine Ervenik, a javno izlaganje će se održati 10. listopada u Kninu gdje će biti prisutni predstavnici tvrtke C.E.M.P. koja je izgradila i upravlja vjetroelektranom te predstavnici tvrtke Geonatura.
Nema značajnog negativnog utjecaja
Prema onome što su stručnjaci iz Geonature napisali u studiji, negativni utjecaj VE Krš-Pađene nije značajan ni za jednu vrstu životinja (tijekom praćenja nije zabilježeno značajnije stradavanje ptica), ali se navode prijedlozi mjera ublažavanja štetnih utjecaja za orla zmijara kao i šišmiša, te nastavak monitoringa.
„Kako bi se zmijara odvratilo od korištenja prostora u blizini vjetroagregata i smanjio potencijalni rizik od kolizije potrebno je umanjiti privlačnost staništa za ovu vrstu unutar područja vjetroelektrane smanjivanjem širine makadamskih pristupnih cesta s trenutnih 12 m na 5 m, koliko je potrebno za održavanje vjetroelektrane“, piše, među ostalim, u studiji. Predlaže se i ograničenje slobodne vrtnje lopatica vjetroagregata pri nižim brzinama vjetra kad se ne proizvodi električna energija.
Recimo na kraju da je tvrtka C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, u prošloj godini imala rast prihoda od 13 posto, na 49 milijuna eura, te dobiti od 21 posto, na 14 milijuna eura. Kako je VE Krš-Pađene u probni rad puštena 2019. godine, tada je krenula s prihodom od 528 tisuća eura, u 2020. godini je to već naraslo na 31 milijun eura, u 2021. godini 46 milijuna eura, a u 2022. godini 43 milijuna eura. Predviđena godišnja proizvodnja električne energije te vjetroelektrane iznosi 480 gigavatsati.
| Orlovi zmijari i šišmiši Prema podacima istraživanja može se zaključiti da je područje VE Krš-Pađene teritorij jednog para zmijara koji je vrlo vjerojatno dio populacije POP-a HR1000026 Krka i okolni plato, piše u studiji Geonature. „Istraživanjem je utvrđeno kako zmijar intenzivno koristi čitavo područje izgrađene VE Krš-Pađene, ali uglavnom izbjegava i ne ulazi u opasne zone elisa. Budući da je izgradnjom VE došlo do povećanja lovnih staništa unutar obuhvata zahvata, povećala se i aktivnost zmijara, čime se povećao i potencijalni rizik od kolizije“, navodi se. Glavni samostalni utjecaj na šišmiše tijekom rada vjetroelektrane odnosi se na rizik od stradavanja šišmiša s obzirom da ih česte dnevne i sezonske migracije dovode u opasnost od kolizije s lopaticama vjetroagregata, kažu stručnjaci, a istraživanja pokazuju da stradavaju i bez izravnog sudara, zbog barotraume koja nastaje kao posljedica promjena u atmosferskom tlaku prilikom rotacije lopatica. |
